Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Sepitema: Te U Tauhi ki he ʻOtuá ʻaki Hoku Lotó, Iví, ʻAtamaí, mo e Mālohí Kotoa,


Sepitema

Té U Tauhi ki he ʻOtuá ʻaki Hoku Lotó, Iví, ʻAtamaí, mo e Mālohí Kotoa

“Ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo ho malohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa; pea ke ke tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.” (T&F 59:5).

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻi he uike takitaha ʻa e ngaahi founga ke (1) fakamahinoʻi ai ʻa e tokāteliné, (2) tokoni ke mahino ia ki he fānaú, pea (3) tokoni ke nau moʻui ʻaki ia. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e founga ke tokoni ai ki he niʻihi kehé.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (sio ki ha ngaahi fakatātā): Fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku nau tokoni ki ha niʻihi kehe. Hangē ko e, fakaʻaongaʻi e TFO fakatātā 41, 42, 46, 47, mo e 55. Kole ange ki he fānaú ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he fakatātaá. Fakamahinoʻi ange ʻoku tokoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e niʻihi kehé ʻi he fakatātā takitaha. Tohiʻi ʻi he palakipoé, “ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ki he founga ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé.”

Poupouʻi ke mahino (lau ʻa e ngaahi potufolofolá mo fakahoko ha vaʻinga): Kole ange ki he fānaú ke nau fetongitongi ʻi hono fakafaivaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he Mātiu 25:35–36. Hangē ko e, tamasiʻi ʻoku ʻai ke hangē ʻoku fiekaiá, fieinua, ko ha muli, pe puke. Talaange ki he fānaú ke nau mateʻi mai ʻa e fiemaʻu ko iá pea fakatātaaʻi mai ʻa hono tokoniʻi ʻo e tokotaha mo e fie maʻu ko iá. Lau fakataha e Mātiu 25:35–40 , pea kole ange ki he fānaú ke nau sio pe ko hai ʻoku tau tokoniʻí ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé.

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻokú ne fakafaivaʻi ʻa e fiekaiá

Poupouʻi ke moʻui ʻaki: ʻOange ki he tamasiʻi takitaha ha laʻipepa pea kole ange ke ne hiki ha ngaahi hingoa pe tā ha fakatātā ʻo e kakai te nau lava ʻo tokoni pe ngāue tokoni ki aí. Kole ange ke nau vahevahe ʻa ʻenau laʻipepá mo honau fāmilí ʻi ʻapi.

Uike 2: ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻa e founga ke tokoni aí.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo Mosese, Tuʻi ko Penisimaní, Siosefa Sāmita, mo Tōmasi S Monisoni. Fakahā ange ki he fānaú ko e kau palōfita ko ʻení, hangē pē ko e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kotoa, ʻoku nau fakahaaʻi mai ʻa e founga ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé.

Poupouʻi ke mahino (fai ʻo ha vaʻinga ke mateʻi mai): Teuteuʻi ha ngaahi meʻa ke tokoni ke ʻilo ai e founga ʻoku fakahā mai ʻe Mōsese, Tuʻi ko Penisimaní, Siosefa Sāmita, mo Tōmasi S Monisoni ke tau tokoni aí. Hangē ko ʻení, ko ha ngaahi tokoni ʻeni ʻe lava ke fekauʻaki mo Palesiteni Monisoni ʻo pehē “ʻOku ou ʻaʻahi ki he kau uitou ʻi hoku uōtí maʻu pē” “ʻI heʻeku kei tamasiʻí, naʻá ku foaki ange ʻa e taha ʻo ʻeku meʻavaʻinga ʻoku ou manako aí ki ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha,” mo e “ʻOku ou faʻa ʻaʻahi maʻu pē ki he kakai ʻi he falemahakí.” Mahalo te ke fie maʻu ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ke teuteu ʻaki hoʻo ngaahi meʻa ke tokoni ke ʻilo aí. Mōsese: ʻEkesōtosi 2:16–17; 1 Nīfai 17:24–29. Tuʻi ko Penisimaní: Mosaia 2:12–19. Siosefa Sāmita: Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:62, 67; T&F 135:3. Tōmasi S Monisoni: Ensign, Sepitema. 1994, 12–17; Tīsema. 1995, 2–4; Nōvema. 2006, 56–59.

Fili ha fānau ʻe toko fā ke nau fakafofongaʻi ʻa e kau palōfita ko ʻení, pea fakaafeʻi ha taha ʻiate kinautolu ke lau ʻa e ʻiloʻiʻanga kuó ke ʻosi teuteuʻí. Fakaafeʻi ʻa e toenga ʻo e fānaú ke hiki honau nimá ki ʻolunga ʻi he taimi ʻoku nau pehē ai ʻoku nau ʻiloʻí. Hili iá, pea ʻai ke nau kumi ʻa e fakatātā ʻo e palōfita ko iá. Toutou fai pehē pē mo e kau palōfita ko eé.

ʻĪmisi
ko e fānaú ʻi ha teunga ke fakafofongaʻi ʻa e kau palōfitá

Ko e fanga kiʻi teunga faingofua hangē ko e ngaahi kofu tōtōlofa mo e ngaahi tataá ʻoku nau ʻai ke toe manakoa ange ʻa e fakafaivaʻí. ʻOku tokoni ʻa hono fakafaivaʻí ki he fānaú ke mahino ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fakamatala mei he folofolá.

Poupouʻi ke moʻui ʻaki (fakafanongo ki he konifelenisí): Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau sio mo fanongo ki he konifelenisi lahí ʻi he mahina hoko maí. Poupouʻi kinautolu ke nau fanongo ki ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. ʻOange kiate kinautolu ha faingamālie ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó.

Uike 3 mo e 4: ʻI heʻeku tauhi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ou tauhi ai ki he ʻOtuá

ʻĪmisi
ko e tamasiʻi ʻokú ne tohi ʻi he palakipoé

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (ako maʻuloto ha potufolofola): Tokoni ki he fānaú ke nau ako maʻuloto ʻa e konga ʻo e Mosaia 2:17 ʻaki hono tohi ʻi he palakipoé, “ʻO ka moú ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.” Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lea ʻaki tuʻo ua pe tolu ʻa e kupuʻi leá. Kole ange ki ha tamasiʻi ke ne tamateʻi ha ngaahi foʻi lea ʻe taha pe ua, pea ʻai e fānaú ke nau toutou lea ʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi leá. Toutou fai pehē pē kae ʻoua kuo ʻosi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he palakipoé.

Poupouʻi ke mahino (fakafanongo pea ako ha ngaahi meʻa): ʻI hoʻo teuteú, ako ʻi he faʻa lotu ʻa e lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofu ‘i ‘Epeleli 2010, “Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu” (vakai, Ensign pe Liahona, Mē 2010, 68–70, 75). Fehuʻi ange ki he fānaú pe ʻoku fēfē ʻetau tauhi ki he ʻOtuá ʻi heʻetau tauhi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí (ʻoku tau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá Ne mei faí ʻo kapau naʻá Ne ʻi heni). Vahevahe ha talanoa mei ha aʻusia tonu pe ngāue, peá ke fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe tāpuakiʻi fakatouʻosi ai ʻa e tokotaha foakí mo e tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e foakí. (Te ke lava ke maʻu ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e ngāue tokoní ʻi he Friend pe Liahoná.) Teuteu ke ako ha ngaahi meʻa ʻoku hā ai ʻa e founga ʻe lava ʻo tokoniʻi ai ʻe he fānaú ʻa e niʻihi kehé. Hangē ko ʻení: “Naʻe tatūsia ʻa e vaʻe ʻo ʻEní ʻo tō ki lalo ʻi heʻene foki atu ʻi he hala ki honau ʻapí mei he akó, pea tuva ʻene naunaú he kelekelé mo ha ʻū laʻipepa”. “Naʻe fāinga mai ʻa e kaungāʻapi ʻo Melé he feinga ke toʻo ʻene fakataú ki honau falé, lolotonga iá ʻoku tangi ʻene pēpeé. Naʻe tokoni ʻa Mele ke toʻo ʻene fakataú.” Kole ange ki he fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e meʻa naʻa nau akó pea talamai pe ko hai naʻa nau ngāue ki aí (ʻa e tokotaha naʻe fai ki ai ʻa e ngāué mo e ʻOtuá fakatouʻosi).

Poupouʻi ke mahino pea moʻui ʻaki (fakahoko ha vaʻinga fakatauhoa): Kumi pe tā fakatātaaʻi ʻa e kakai ʻe lava ʻa e fānaú ke ngāue tokoni ki aí, hangē ko ha mātuʻa, tokoua, kui, kaungāmeʻa, mo ha kaungāʻapi. ʻAi ha tatau ʻo e ngaahi fakatātā ko ʻení pea fai ha vaʻinga fakatauhoa mo kinautolu(vakai, ). ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tamasiʻi ha fakatātā ʻoku tauhoá, kole ange ki he tamasiʻi pe taʻahine ko iá ke ne talamai ha founga ʻe taha ʻe tokoniʻi ai ʻa e tokotaha ʻi he ongo fakatātaá. Hiki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e fānaú ʻi he palakipoé. Ki ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngāue tokoní, vakai ki he Palaimeli 4, 166.

ʻĪmisi
vaʻinga fakatauhoá

ʻOku ʻoange ʻe he ngaahi vaʻingá ha feliliuaki ʻi he ngaahi lēsoní pea fakaʻatā ʻa e fānaú ke nau fengāueʻaki, mo fakamālohia ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku akoʻi ʻi ha founga fakafiefiá.