Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Sune: Te u Muimui ki he Palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻaki ʻEku Papitaiso mo Hilifakinima


Sune

Te U Muimui ki he Palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻaki ʻEku Papitaiso mo Hilifakinima

“Haʻu kiate au, ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke mou maʻu ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá, pea fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (3 Nīfai 30:2).

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻi he uike takitaha ʻa e ngaahi founga ke (1) fakamahinoʻi ai ʻa e tokāteliné, (2) tokoni ke mahino ia ki he fānaú, pea (3) tokoni ke nau moʻui ʻaki ia. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: Te u muimui kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻeku papitaiso mo hilifakinima pea tauhi ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó.

Kimuʻa ʻi he Palaimelí, tā ha fakatātā ʻo ha ongo ʻaofivaʻe lalahi ʻi ha ongo pepa lanu kehekehe pea kosiʻi. Tohiʻi ʻa e “papitaiso mo hilifakinimá” ʻi he taha pea “tauhi ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó” ʻi he taha. Teuteuʻi mo ha ngaahi ʻaofivaʻe iiki ʻi he ongo lanú fakatouʻosi. Tohiʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ʻaofivaʻe takitaha ʻo e lanu ʻuluakí: taʻu 8, fakatomala, fakaʻekeʻeke mo e pīsopé, fakauku, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fuakava, vala lanu hinehina, Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he ʻaofivaʻe ʻo e lanu hono hokó, tohiʻi ʻi he ʻaofivaʻe takitaha ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga mahuʻingá mei he “Ko Hoku Ngaahi Tuʻunga Mahuʻinga ʻi he Ongoongoleleí.” Tuku tavale holo ʻa e ngaahi ʻaofivaʻé ʻi he lokí.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Tohiʻi ʻi he palakipoé “Te u muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻeku …” Fakapipiki tahataha ʻa e ongo ʻaofivaʻe lalahí ʻi he palakipoé, pea lau fakatahaʻi kinaua. Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi sitepu ʻeni ʻoku fie maʻu ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Kapau ʻoku fie maʻu, peá ke tokoni ki he fānaú ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e fuakava ʻi he papitaisó.

ʻĪmisi
palakipoe

ʻOku maʻu atu ʻa e ʻaofivaʻé ʻi hesharingtime.lds.org

Poupouʻi ke mahino pea moʻui ʻaki (fakahoko ha vaʻinga fakatauhoa): Kole ange ki ha taha ke ne kumi mai ha ʻaofivaʻe ʻo e lanu ʻuluakí. Kole ange ki he tamasiʻi pe taʻahine ko iá ke ne lau ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku ʻasi ʻi he ʻaofivaʻé pea fakapipiki ia ki he palakipoé ke fakatauhoa ki he ʻaofivaʻe lahí. Fehuʻi ange ki he fānaú pe ko e hā ʻene kaunga ki he papitaisó mo e hilifakinimá. Toutou fai pehē pē mo e toenga ʻo e ngaahi ʻaofivaʻe ʻo e ʻuluaki lanú.

Kole ange ki ha tamasiʻi ke kumi mai ʻa e ʻaofivaʻe ʻo e lanu hono hokó. Kole ange ki he tamasiʻi pe taʻahine ko iá ke ne lau mai ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku ʻasi ʻi he ʻaofivaʻé pea fakapipiki ia ʻi he palakipoé ke fakatauhoa ki he ʻaofivaʻe lahí. Aleaʻi ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai e fānaú ʻe hono moʻuiʻaki ʻa e tuʻunga mahuʻinga ʻi he ongoongoleleí ʻa ia ʻoku hiki ʻi he ʻaofivaʻé ke nau tauhi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó. Toutou fai pehē pē mo e toenga ʻo e ngaahi ʻaofivaʻé.

Uike 2: Kapau te u moʻui taau, ʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke u fili ki he totonú.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (hivaʻi ha foʻi hiva): Fehuʻi ange ki he fānaú pe ko e hā ʻa e meʻaʻofa ʻoku foaki ange kiate kinautolu ʻi he hili ʻo e papitaisó. Hivaʻi ʻa e veesi hono ua ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (THF, 105). Kimuʻa peá ke hivá, kole ange ki he fānaú ke nau fakafanongo ke maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ha meʻa ʻoku tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau faí? Tokoniʻi ʻa e fānaú ke mahino ko e kihiʻi leʻo siʻí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia pea ʻokú Ne tokoni mai ke tau fili ki he totonú.

Poupouʻi ke mahino (vakai ki ha lēsoni fakataumuʻa): Fakamatalaʻi ange ʻoku totonu ke tau ako ke fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki hono tuku ʻetau tokangá ʻi heʻetau ngaahi fakakaukau ʻi hotau ʻatamaí mo e ngaahi ongo ʻi hotau lotó (vakai, T&F 8:2). ʻOange ki ha tamasiʻi ha hina vai sioʻata ʻoku ʻi ai ha sēniti peá ne luluʻi ia. Tuku ki he fānaú ke nau vakai ki heʻenau lava lelei ko ia ke fanongo ki he ongó. Talaange ki he tamasiʻí ke ne tānaki atu mo ha sēpuni kelekele, laise, ʻoneʻone, pe ngaahi foʻi vavae ki he hiná. Hili ʻa e tānaki tahataha atú, toe tuku ki ha tamasiʻí ke ne luluʻi ʻa e hiná pea tuku ke nau talamai ʻa ʻene uesia ʻe he ngaahi meʻá ʻa e ongó. Hokohoko atu pē hono tānaki ʻa e ngaahi sēpuni fonú kae ʻoua leva kuo ʻikai ke nau toe fanongo ki ha ongo. Fakahoa ʻeni ki he faingataʻa ko ia ke tau fanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku fonu ai ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakahohaʻasi kita pe angahala. Huaʻi ʻa e foʻi hiná pea fakatātaaʻi ʻa e fanongo ki he toe ongo mahino mai ʻa e sēnití. Fakamoʻoni ko e tauhi e ngaahi fekaú mo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻokú ne luluʻi ha hina sioʻata ʻoku fonu ʻuli

Ko hono fakafekauʻaki ʻo e tokāteliné ki ha meʻa ʻoku sio ki ai e fānaú ke tokoniʻi kinautolu ke nau manatuʻi ʻa e lēsoni naʻe akoʻí.

Poupouʻi ke moʻui ʻaki (vahevahe ʻo e ngaahi fakakaukaú): Vahevahe ʻa e fānaú ki ha ngaahi kulupu pea tuku ki he kulupu takitaha ke nau paasi holo ha kiʻi meʻa lolotonga hoʻo lau pe hivaʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.” Taʻofi ʻi ha faʻahinga taimi pē pea ʻai ʻa e tamasiʻi ʻokú ne lolotonga pukepuke ʻa e meʻa ko iá ke ne talamai ha meʻa ʻe taha te ne lava ʻo fai ke fanongo lelei ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaʻosi ʻaki hono hivaʻi fakataha ʻa e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Uike 3: ʻOku ou fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakava papitaisó, ʻi heʻeku toʻo ʻa e sākalamēnití.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (vakai ki ha ngaahi fakatātā): Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e papitaisó mo e fakatātā ʻo e sākalamēnití peá ke fehuʻi ange pe ʻoku fekauʻaki fēfē ʻa e ongo fakatātā ko ʻení. Fakamanatu ange ki he fānaú naʻa tau fai ha fuakava mo e Tamai Hēvaní ʻi he taimi naʻa tau papitaiso aí, peá ke fakamatalaʻi ko e taimi ko ia ʻoku tau toʻo ai ʻa e sākalamēnití ʻoku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻi hotau papitaisó.

Poupouʻi ke mahino (fakafanongo mo aleaʻi): Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tuhu kiate kinautolu pe ki he langí ke fakapapauʻi ko hai ʻokú ne fai ʻa e palōmesí ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi lea ʻo e lotu sākalamēnití (vakai, T&F 20:77): “toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló”; “manatu maʻu ai pē kiate ia”; “tauhi ʻene ngaahi fekaú”; “ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.” Aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea takitaha.

Poupouʻi ke nau moʻui ʻaki (fai ha ngaahi fakatātaaʻi): Kole ange ki he fānaú ke nau fakakaukau ki ha ngaahi fakatātaaʻi ke fakamanatu kiate kinautolu ʻa e konga ʻo e fuakava takitaha ʻoku nau fanongo ki ai ʻi he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, hangē ko e ʻai honau nimá ki honau mafú (toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló); tuku ki honau foʻi laʻé (manatu maʻu ai pē kiate ia); folahi honau nimá hangē ha tohí (tauhi ʻene ngaahi fekaú); pea kuku ʻe honau ongo nimá ʻa honau sinó (ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié). Toutou fai ʻa e fakatātaaʻi ʻo e ngaahi palōmesi ʻe faá. Poupouʻi e fānaú ke nau toe fakalaulauloto ki he ngaahi fakatātāʻí ʻi honau ʻatamaí ʻi he taimi te nau fanongo ai ki he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití.

ʻĪmisi
fānaú ʻi haʻanau fai ha fakatātaaʻi

Uike 4: ʻE lava ke fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku fakatomalá.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (ngaahi foʻi lea tuʻu kehekehe): Kole ange ki he fānaú ke nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ongo foʻi lea ko e fakatomala mo e fakamolemoleʻi. ʻOange ki he kalasi takitaha ʻa e sila ʻoku ʻi loto ʻa e ongo foʻi leá ʻi ha ongo laʻipepa kehekehe: ʻE, lava, ke, fakamolemoleʻi, au, ʻi, heʻeku, fakatomalá. Fakaafeʻi ʻa e kalasi takitaha ke fokotuʻutuʻu ʻenau ngaahi foʻi leá ki hono tuʻunga totonú. ʻI heʻenau ʻosí, ʻai ke lau fakataha ʻe he fānaú ʻa e sētesí.

Poupouʻi ke mahino (fakatātaaʻi ha talanoa ʻi he folofolá): Fai ʻa e talanoa ʻo e foha maumau koloá (vakai, Luke 15:11–24) ʻi hoʻo ngaahi lea pē ʻa ʻau, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakatātaaʻi ʻi he lahi tahá (hangē ko e puke hake ha foʻi tuhu ʻe ua ke fakafofongaʻi ʻa e ongo foha ʻe uá, pea milimiliʻi ho foʻi keté ke fakafofongaʻi ʻa e fiekaiá). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakafanongo ki he talanoá mo muimui fakalongolongo pē ki hoʻo fakatātāʻí. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e foha maumau koloá pea fehuʻi ange pe ʻoku tatau fēfē ʻa e tamai ʻi he talanoá mo ʻetau Tamai Hēvaní. Fakamatalaʻi ange, ʻoku hangē ko e tamaí, ʻa e ʻofa mo e fie maʻu ko ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau toe foki ange kiate Iá. Te Ne fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fehalaaki naʻa tau faí ʻo kapau te tau fakatomala.

Poupouʻi ke nau moʻui ʻaki (lau ha potufolofola): Fakaafeʻi ha tamasiʻi ke ne lau ʻa e Mōsaia 26:30. Talaange ki he fānaú ke nau fakafanongo pe ʻoku totonu ke tuʻo fiha ha fakamolemoleʻi ha taha. Fekau ke nau fakakaukau fakalongolongo pē pe ko e hā te nau fai ʻi he taimi te nau toe fai ai ha fehalākí.