Seminelí
ʻIuniti 6: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21–23


ʻIuniti 6: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21–23

Talateú

Naʻe fokotuʻu fakalao ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830. Naʻe kau atu ha kakai ʻe meimei toko 60 ki he ʻuluaki fakataha lotú. Naʻe kau ʻi he fakatahá ha lotu, hikinimaʻi, fakanofo, fakahoko ʻo e sākalamēnití, mo e hilifakinima. Lolotonga e fakataha ko ʻení naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe kinautolu ʻoku ʻi ai e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, T&F 22). Naʻá ne toe faleʻi fakatāutaha foki ha kau tangata ʻe toko nima naʻa nau fie ʻilo ki honau fatongiá (vakai, T & F 23).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko e ʻuluaki palōfita mo e tangata kikite ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí

Fanongo pe lau ʻa e lea ʻo e himi “Fakamālō ki he ʻOtua (Ngaahi Himi fika10 Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻokú ke ongoʻi houngaʻia ai ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ha palōfita? ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ʻo e ʻaho ní, kumi ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ʻe lava ke fakatupulaki ai hoʻo houngaʻia ʻi he kau palōfitá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1, ʻo kumi e ngaahi hingoa kehekehe ʻe ʻiloa ʻaki ʻa Siosefa Sāmitá. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻeni ʻi hoʻo folofolá pe hiki ia ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e ʻuhinga lahi ʻo e hingoa ko e “palōfitá,” pea mo e anga hono fakakau ki ai e ngaahi hingoa kehé:

ʻĪmisi
ʻEletā John A.Widtsoe

“Ko e palōfitá ko ha faiako. Ko e ʻuhinga tefito ia ʻo e foʻi leá. ʻOkú ne akoʻi ʻa e moʻoní, ongoongoleleí, ʻa ē naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he tangatá; pea ʻokú ne fakamatalaʻi ia ʻi he fakahinohino fakalaumālie ke mahino ki he kakaí. …

“ʻI he ʻuhinga ko iá, ko e palōfitá ko ha tangata ʻokú ne maʻu e ngaahi fakahā mei he ʻEikí, ʻoku hoko leva ʻa e hingoa ‘tangata kikite mo e tangata maʻu fakahaá’ ko hano fakalahi pea kau ai mo e ʻuhinga ʻo e tuʻunga ‘palōfitá.’ …

“Ko e tangata kikité ko ha taha ʻokú ne mamata ʻaki e mata fakalaumālié. ʻOkú ne ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku ngali fūfūnaki ki he toengá; ko ia ʻoku hoko ai ko ha taha fakatonulea mo fakamahino ʻo e moʻoni taʻengatá. ʻOku sio mamaʻo ki he kahaʻú mei he kuo hilí pea mo e lolotongá. ʻOkú ne fakahoko ʻeni ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí ʻo fou fakahangatonu ʻiate ia, pe ʻikai fakahangatonu ka ʻoku tokoniʻi ia ʻe he ngaahi meʻangāue fakalangi hangē ko e ʻUlimí mo e Tumemí. Ko hono fakanounoú, ko ha taha ia ʻoku sio, ʻoku ʻaʻeva ʻi he maama ʻa e ʻEikí mo ha mata ʻoku tokanga. [Vakai, Mōsaia 8:15–17.]

“Ko e tangata maʻu fakahaá ʻokú ne fakaʻilo mai, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ha meʻa naʻe ʻikai ʻiloʻi kimuʻa. ʻE lava pē ko ha foʻi moʻoni foʻou pe naʻe ngalo, pe ko hano fakaʻaongaʻi ha moʻoni foʻou pe motuʻa ʻoku ʻiloʻi ki he fie maʻu ʻa e tangatá. …

“Ko hono fakanounoú: Ko e palōfitá ko ha faiako ʻo e moʻoni ʻoku ʻiloʻí; ko e tangata kikité ʻokú ne ʻilo ki he moʻoni ʻoku fufuú, koe tangata maʻu fakahaá ko ha taha ʻokú ne ʻomi ha moʻoni foʻou. ʻI hono ʻuhinga fakalūkufuá, ʻa ia ʻoku lahi taha hono ngāue ʻakí, ʻoku kau ʻi he hingoa palōfitá, ʻa e ngaahi hingoa kehe pea ʻokú ne ʻai e palōfitá ke hoko ko ha faiako, tangata ʻiloʻilo, mo ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e moʻoní” (Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 [1960], 257–58).

ʻI he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻoku tau ako ai ko e palōfitá “ko ha tokotaha ia kuo ui ʻe he ʻOtuá pea lea maʻá e ʻOtuá. ʻI he hoko ʻa e palōfitá ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ai ʻa e ngaahi fekau, ngaahi kikite, mo e ngaahi fakahā mei he ʻOtuá. Ko hono fatongiá ke fakahā ʻa e finangalo mo e anga moʻoni ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea ke fakahā mo hono ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi ngāue mai kiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he palōfitá ʻo fakahalaʻi ʻa e angahalá mo tomuʻa fakahā hono ngaahi nunuʻá. Ko e tokotaha ia ʻokú ne malanga ʻaki ʻa e māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke fakahinohinoʻi fakalaumālie ai ʻa e palōfitá ke ne tomuʻa fakahā ʻa e kahaʻú koeʻuhi ko e lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka neongo iá, ko hono tefitoʻi fatongiá, ke fakamoʻoni kia Kalaisi” (“Prophet,” scriptures.lds.org).

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he ngaahi hingoa naʻe foaki kia Siosefa Sāmita ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1 ke mahino ʻa e mahuʻinga ʻo hono fatongiá pea mo e ngaahi fatongia kehekehe naʻá ne maʻú ʻi hono fakafoki mai ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:2–3, ʻo kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke fakafoki mai mo tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–5, pea feinga ke ʻiloʻi ha pōpoaki mahuʻinga naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasí.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻe fie maʻu ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e “kātakí mo e tuí” ke tokanga ki he ngaahi lea ʻa ha palōfita?

ʻĪmisi
President Wilford Woodruff

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi te tau lava ʻo tui maʻu pē ki he palōfita ʻa e ʻEikí: “He ʻikai teitei fakangofua ʻe he ʻEikí au pe ko ha toe tangata ʻoku hoko ko ha Palesiteni ʻo e Siasí ke ne takihalaʻi kimoutolu. ʻOku ʻikai kau ia ʻi he palaní. ʻOku ʻikai ʻi he finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Kapau te u feinga ke fai ia, ʻe toʻo au ʻe he ʻEikí mei hoku tuʻungá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 224).

ʻĪmisi
President Joseph F. Smith

Naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha fakamoʻoni tatau: “Kapau ʻe ʻau ki ha tuʻunga ʻe taʻe faitotonau ai ʻa e [Palesiteni ʻo e Siasí], ʻe toʻo ia ʻe he ʻOtuá mei hono tuʻungá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí he ʻikai ke Ne teitei tuku ʻa e ʻulu ʻo e Siasí, ʻa e tokotaha ko ia kuó ne fili ke tuʻu ʻo takí, ke ne maumauʻi ʻEne ngaahi fonó pea hē mei he moʻoní; he ko e momeniti pē te ne tafoki ai ki ha faʻahinga hala ʻe fakaiku ai ki he meʻa ko iá, ʻe toʻo atu ia ʻe he ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá Koeʻuhí ka tuku ha faʻahinga tangata faiangahala pehē ke ne kei ʻi he fatongia ko iá, ʻoku hangē ko e laú, ʻoku hangē ia ko hano tuku ʻo e matavai mapunopuná ke kelé, ka ko ha faʻahinga meʻa ia he ʻikai ke Ne teitei tuku ke hoko” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998],265).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:6, pea fakafika ʻi hoʻo folofolá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe tolu naʻe foaki kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e lea ʻa e palōfitá ʻi he kātaki mo e tuí.

Te ke fakamatala fakanounouʻi fēfē ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai kiate kinautolu ʻoku nau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá? (Ko e founga ʻeni ʻe taha ke fakamatalaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoní: Kapau te tau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e palōfitá, ʻe maluʻi kitautolu mei he filí.)

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha taimi naʻe faitāpuekina ai koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo koeʻuhí ko e talangofua ki he faleʻi mo e lea ʻa e palōfita moʻuí. ʻE lava ke fakakau heni ʻa e muimui ki he faleʻi ʻoku fai mai ʻi he ngaahi konifelenisi lahí mo e tohitufa Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú .

ʻĪmisi
President James E. Faust

Naʻe lea ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono poupouʻi ʻo e palōfita moʻuí: “ʻOku ʻikai ke u tui ʻe lava ke fenāpasi kakato ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e Fakamoʻuí taʻe kau ai hono poupouʻi ʻo ʻEne palōfita moʻui ʻi he māmaní, ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí. Kapau ʻoku ʻikai ke tau poupouʻi ʻa e palōfita moʻuí, tatau ai pē pe ko hai, ʻoku tau mate fakalaumālie. Ko e meʻa fakaolí, kuo mate fakalaumālie ha niʻihi ʻi heʻenau muimui pē ki he kau palōfita kuo fuoloa ʻenau pekiá. ʻOku ʻikai ke poupouʻi ʻe he niʻihi ʻa e kau palōfita moʻuí, he ʻoku nau feinga ke hiki hake kinautolu ʻaki hono tuku hifoʻi e kau palōfita moʻuí, neongo ʻoku ʻikai ke fuʻu ʻilonga” (“Continuing Revelation,” Ensign, Aug. 1996, 5).

Fakalaulauloto ki he meʻa kuo pau ke ke fai ke maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:6.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe he maʻu mafai totonú

Naʻe ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui naʻa nau fie kau ki he Siasí ʻi ʻEpeli 1830 ne ʻosi papitaiso kinautolu ʻi he ngaahi siasi kehé pea nau fifili pe ko e hā naʻe fie maʻu ai ke toe papitaiso kinautolú (vakai ki he konga ʻo e talateu ki he T&F 22). Naʻe fehuʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ʻEikí fekauʻaki mo e fie maʻu ko ia ke nau toe papitaisó. ʻI he tali ʻa e ʻEikí, naʻá Ne folofola fekauʻaki mo ha taumuʻa mahuʻinga ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea mo e Siasí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22 Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe he maʻu mafai totonú?

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22:1, fekauʻaki mo “ha fuakava foʻou mo taʻengata.” ʻI he fakamatalá ni, fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea ʻe ala tokoni atu ke mahino kiate koe e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení:

Ko e fuakava foʻou mo taʻengatá “ʻa hono kakato ʻo [e] ongoongolelei [ʻo Sīsū Kalaisí] (T&F 66:2). ʻOku foʻou ia he taimi kotoa pē ʻoku fakahā foʻou mai ai ia hili ha vahaʻataimi ʻo ha hē mei he moʻoní. ʻOku taʻengata ia ʻi he ʻuhinga ko ha fuakava ia ʻa e ʻOtuá pea kuo fiefia ai ʻa e kuonga fakakosipeli kotoa pē ʻoku tali lelei ai ia ʻe he kakaí. Naʻe toe fakahā mai ʻa e fuakava foʻou mo taʻengatá ki he tangatá ʻi he māmaní ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻoku fakahoko ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—hangē ko e papitaisó mo e mali temipalé—ʻa ia ʻoku ʻomi ke tuʻunga ai hono maʻu ʻe he tangatá ʻa e fakamoʻuí, moʻui taʻe-faʻa-maté, mo e moʻui taʻengatá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakava Foʻou mo Taʻengatá,” scriptures.lds.org).

ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo e fuakava foʻou mo taʻengatá, ʻoku mahino kuo pau ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai mei he ʻOtuá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 22:2–4, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi mai ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻEikí ʻa e papitaiso naʻe ʻikai fakahoko ʻaki e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Mahalo ʻe tokoni ke ke ʻiloʻi naʻe ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 2 ki he ouau ʻo e papitaisó ko e hū “ʻi he matapā fāsiʻí” (vakai, 2 Nīfai 31: 17).

  1. ʻOku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻaki e ngaahi ouau mahuʻinga hangē ko e papitaisó. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Kuo faitāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23

ʻOku ui ha kau ākonga ʻe toko nima ke fakamālohia ʻa e Siasí

Fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi hingoa ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23: ʻŌliva, Hailame, Samuela, Siosefa, mo Siosefa Naiti. Lau ʻa e konga ʻo e talateú ke ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kau tangatá ni mei he ʻEikí.

Naʻe ʻuluaki folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele. Naʻe tokoni lahi ʻa ʻŌliva ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá lolotonga e ngaahi fuofua meʻa ne hoko ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, kau ai hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí. Naʻá ne maʻu ha ngaahi meʻafoaki lahi mo e ngaahi holi māʻoniʻoní. Naʻe ui ia ke hoko ko e kaumātuʻa hono ua ʻo e Siasí (vakai, T&F 20:3) pea naʻe fili fakataha ia mo Tēvita Uitemā, ke tokoni ʻi hono fili ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Meʻapango, naʻe tuku ʻe ʻŌliva ʻa e ngaahi ʻuluaki monūʻia ko ʻení ke iku ai ki he hīkisiá, pea naʻá ne mavahe ʻi ha kiʻi taimi mei he Siasí. Ne faifai peá ne fakatokangaʻi ʻene ngaahi fehalākí pea naʻe toe papaitaiso ia.

  1. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:1–2, pea kumi ki ha fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé. Hili iá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOku tataki fēfē ʻe he hīkisiá ki he ʻahiʻahí?

    2. ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he ongoʻi hīkisiá ʻa ia te ne tataki kitautolu ki he ʻahiʻahí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:3–5, ʻo kumi e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ʻi he ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita, Samuela Sāmita, mo Siosefa Sāmita ko e Lahí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e ui ke enginakiʻí ki he fatongia ke akoʻi e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé. Fakatokangaʻi ange ʻa e founga naʻe takitaha fakahoko ʻaki ʻe Hailame, Samuela, mo Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻa e fatongia ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻeni kau kiate kinautolú:

Naʻe tokoni ʻa Hailame Sāmita ʻi hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene ngāue tonu mo e tokotaha faipākí. Naʻe papitaiso ia ʻi Sune 1829, hili pē ha taimi nounou mei hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e fuofua kolo ʻo e Siasí ʻi Kolesivili, ʻi Niu ʻIoke. Naʻe ʻiloa ʻa Hailame ʻi heʻene loto fakatōkilaló mo e mateakí, naʻá ne tauhi faivelenga ki he ʻEikí mo e Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne mate fakamāʻata fakataha mo hono tokoua ko Siosefá ʻi Kātesi, ʻIlinoisi.

Naʻe papitaiso ʻa Samuela Sāmita, ko e tehina ʻo e Palōfita ko Siosefá ʻi Mē 1829, hili pē ha taimi nounou mei hono fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku faʻa pehē ko ia ʻa e fuofua faifekau ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi Sune 1830 peá ne tuku ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ne iku ki hono fakaului ʻo Pilikihami ʻIongi mo e konga lahi ʻo hono fāmilí. Naʻe mateakiʻi ʻe Samuela ʻa hono fāmilí pea mo e Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe kau ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahi, ko e tamai ʻa e Palōfitá, ki he Siasí ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu aí. Naʻá ne ʻalu mo hono foha ko Toni Kālosí ʻi he faʻahitaʻu māfana hokó ʻo ngāue fakafaifekau ki he kāinga ofi ʻi Niu ʻIoké. Naʻá ne hoko ko ha taulaʻeiki lahi pea iku pē ʻo ne hoko ko e fuofua pēteliake ʻo e Siasí. Naʻe fakamatalaʻi ia ʻi hono meʻafakaʻeikí “ko ha tangata tui faivelenga ki hono ʻOtuá pea mo e Siasí ʻi he tuʻunga kotoa pē pea ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē naʻe ui ia ke hoko ʻo pehē” (Robert B. Thompson, ʻi he History of the Church, 4:192).

Ko e tokotaha fakamuimui taha ne lea ki ai ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23 ko Siosefa Naiti ko e Lahí. Naʻá ne kaungāmeʻa fafale mo Siosefa Sāmita ko e Siʻí pea kuó ne fakahā kiate ia ha angaʻofa lahi. Naʻá ne ʻoange ki he Palōfitá ha ngaahi nāunau, hangē ko e pepa mo e meʻakai, lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi naʻe mau ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23 , naʻe teʻeki ai ke papitaiso ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí ia. Naʻá ne ongoʻi ha holi ke papitaiso fakataha mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasí, ka naʻá ne momou koeʻuhí naʻá ne fie maʻu ke ako lahi ange e Tohi ʻa Molomoná. Neongo ia, naʻá ne tohi kimui ange ʻo pehē, “Naʻá ku mei ongoʻi lelei ange kapau ne u ʻalu atu” ke papitaiso (vakai, Larry Porter, “The Joseph Knight Family,” Ensign, Oct. 1978, 40; spelling and capitalization standardized).

Ako ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa Naiti ko e Lahí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:6–7, ʻo kumi e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke ne faí. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “toʻo hake ʻa ho kolosí” ʻi he potufolofola ko ʻení ke fai ha meʻa ʻoku faingataʻa kiate koé.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā nai ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he ʻEikí he taimi ʻe niʻihi ke tau fakahoko ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi fiemālie ke fakahoko?

    2. Ko e hā e fakamoʻoni ʻoku mou ʻilo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23:7 naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke tāpuakiʻi ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí?

Hili ha taimi nounou mei hono maʻu ʻo e fakahā ko ʻení, naʻe loto ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ke papitaiso ia. Naʻá ne kei mateakiʻi ʻa e Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, ʻo taukaveʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo ʻikai fakahāhā holo pea ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Naʻe fakamatalaʻi kimui ʻe he Palōfitá ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí naʻe “faivelenga mo faitotonu, mo taʻe filifilimānako mo tā-sīpinga lelei, anga haohaoa mo angaʻofa, naʻe ʻikai teitei aafe ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá” (Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 535).

ʻOku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23, ko e taimi ʻoku tau holi ai ke tauhi ki he ʻEikí, ʻe lava ke tau maʻu ha fakahinohino fakatāutaha meiate Ia. ʻOku tau ako foki ai ʻe faitāpuekina kitautolu ‘e he ‘Eikí ʻi heʻetau muimui ki he fakahinohino ʻokú Ne ʻomí. Fakalaulauloto ki he fakahinohino kuó ke maʻu mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea mo e folofolá. Faʻu haʻo palani ke ngāue ʻo fakatatau ki he fakahinohino kuó ke maʻú.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21–23 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ahó).

    Ko ha toe ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: