Seminelí
ʻIuniti 31: ʻAho 3, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 mo e Hokohoko Atu ʻa Hono Fakatupulaki ʻo e Ngāue Fakatemipalé


ʻIuniti 31: ʻAho 3

Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 mo e Hokohoko Atu ʻa Hono Fakatupulaki ʻo e Ngāue Fakatemipalé

Talateú

ʻOku toki fakangofua pē ʻa e mali tokolahí ʻi he taimi ʻoku fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ke fakatupu ha hako ke fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá (vakai, Sēkope 2:27 – 30). Hili hono maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ʻo fakahinohino ia ke akoʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí, naʻá ne kau atu ki he mali tokolahí, pea naʻá ne fakamafaiʻi ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ke fakahoko e mali tokolahí ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1840. Naʻe aʻusia ai ʻe he Siasí ʻi he ngaahi taʻu ne hoko maí, ha fakafepaki meí he kakaí koeʻuhí ko e meʻá ni. “Hili hono maʻu ʻa e fakahāá, naʻe tuku mai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻa e…Tohi Fakamatala [Fanongonongo Fakamafaiʻi 1], ʻa ia naʻe tali ʻe he Siasí kuo fakamafaiʻi pea hoko ʻo haʻisia ki ai ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa, 1890. Naʻe iku ʻeni ki hono fakangata ʻo hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí” (Fanongonongo Fakamafaiʻi 1, talateú). Lolotonga e vahaʻataimi tatau pē, naʻe ngāue faivelenga ʻa e Kāingalotú ke langa ha ngaahi temipale, ʻa ia naʻa nau maʻu ai e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻanautolu pea mo e kau pekiá.

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻOku Totonu Ke Taʻofi ʻe he Kāingalotú Hono Fakahoko ʻo e Mali Tokolahí

Te ke lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui angatonu ne puke pe tuku pōpula ʻi hono fai e meʻa naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ke nau faí?

Naʻe puke mo tuku pōpula ha Kāingalotu tangata tokolahi koeʻuhí ko e hokohoko atu ʻenau talangofua ki he fekau ke fakahoko ʻa e mali tokolahí hili ia hono fakapaasi ʻe he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ha ngaahi lao ʻo taʻe fakalao ai e ngāue ko iá. Naʻe puke pōpula mo ha kakai fefine koeʻuhí ko e ʻikai ke nau tala ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai honau husepānití, ʻa ia kuo nau ʻalu ʻo toitoi ke ʻoua naʻa puke pōpula kinautolu.

ʻI hoʻo lau e palakalafi ko ʻení, fakaʻilongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe he kāingalotu kimuʻá ʻi heʻenau talangofua ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke nau fakahoko e mali tokolahí:

ʻI he konga ʻo ha konifelenisi ʻi Sōleki Siti ʻi ʻAokosi ʻo e 1852, naʻe lea ai e kau taki ʻo e Siasí ʻo fanongonongo ki he kakaí kuo fakahoko ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e mali tokolahí ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá. Ne tokolahi ha kau taki fakalotu mo fakapolitikale ʻi he ʻIunaiteti Siteití ne nau fakafepakiʻi ʻa e founga mali ko ʻení, ʻa ia ne nau lau ʻoku taʻe taau mo ʻikai ke fakasivilaise. Ne taukaeʻi e Kāingalotú ʻi he ngaahi lea he kakaí, ngaahi tohi, makasini, mo e nusipepá. Ne fakapaasi ʻe he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ha ngaahi lao ne fakangatangata ai e tauʻatāina ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí pea uesia lahi ai e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo e Siasí ʻi hono fakangatangata e lahi ʻo e kelekele ʻe lava ke maʻu ʻe he Siasí. Naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi lao ko ʻení ʻa hono puke mo tuku pōpula ʻo e kau tangata naʻa nau maʻu uaifi tokolahí. Naʻe toʻo meí he kau tangatá ni “ʻa ʻenau totonu ke filí pea ke nau fili ʻi he ngaahi fili fakapuleʻanga, ʻikai ke ʻi ai haʻanau totonu ki he ngaahi meʻa naʻa nau fai ʻi honau ngaahi ʻapí, pea ʻikai foki ke kei maʻu ʻa e fiefia ʻi he kau ki he ngaahi meʻa fakapuleʻanga kehe ʻoku faí” (Ko Hotau Tukufakaholó: Ko ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [1996], 117). ʻI heʻene aʻu ki he 1890, ne toko lauingeau e Kāingalotu faivelenga ne ʻosi ngāue pōpula ko hono fakahoko e mali tokolahí. Ne toi ha niʻihi kehe ke ʻoua ʻe puke kinautolu ʻo tuku pōpula. Ne lahi ha ngaahi fāmili ne faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻeni ʻo e ongoʻi mafasiá, loto mamahí, masivá, mo e fiekaiá.

ʻĪmisi
President Wilford Woodruff

Palesiteni Uilifooti Utalafi

Ne hanga ʻe he ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení ʻo ʻai ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ke ne fekumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu e tataki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e hohaʻa ʻa e Kāingalotú ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí. Ne fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni Utalafi ʻi he 1889 e kau taki ʻo e Siasí ke taʻofi hono akoʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. Neongo ia, ne ʻi ai ha kakai ne nau pulusi ha ngaahi lipooti ʻoku kei fakaʻaiʻai pē ʻe he Siasí hono fakahoko ʻo e mali tokolahí. Ne hanga ʻe he ngaahi lipooti ko ʻení ʻo ʻomi ha fakafepaki lahi ange ki he Siasí. Ne fakahoko atu ʻe Palesiteni Utalafi ʻi he 1890, ha Tuʻutuʻuni ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻI he ʻuluaki palakalafi ʻe tolu ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1, naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Utalafi ʻoku ʻikai totonu ʻa e līpooti ʻoku pehē naʻe kei poupouʻi ʻe he Siasí ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.

Lau e palakalafi hono fā mo e nima ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 (ʻoku kamata ʻaki e “Ko e meʻa ʻi he faʻu ʻe he Fale Alea Fakapuleʻangá ha ngaahi lao”) mo e ngaahi lea hoko atu aí ne fakahoko ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kumi pea fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa naʻe fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni Utalafi ʻa e Kāingalotú ke fakahokó.

Fakatatau mo e lea ʻa Palesiteni Lolenisou Sinoú, ko e hā naʻe mahuʻinga ai hono ʻomi e fakahinohino ke fakaʻehiʻehi mei hano toe fakahoko e mali tokolahí meí he Palesiteni ʻo e Siasí?

ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻa e tokotaha ʻi he māmaní ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi ouau silá. ʻE toki lava pē ʻo fakamafaiʻi ʻa e mali tokolahí ʻi he ngaahi kī ʻo e lakanga fakatualaʻeiki kuo foaki ki he Palesiteni ʻo e Siasí (vakai, T&F 132:7, 48).

Lau e palakalafi ʻuluaki ʻo e “Ko e Ngaahi Meʻa naʻe Toʻo meí he Ngaahi Malanga ʻe Tolu ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻo Kau ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí,” ʻa ia ʻoku muimui ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he Tohi Fanongonongo Fakamafaiʻí. Kumi pea fakaʻilongaʻi ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Utalafi ki he Kāingalotú.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Utalafi ki he Kāingalotú?

    2. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ha fakamoʻoni he ʻikai ke tuku ʻe he ʻEikí e Palesiteni ʻo e Siasí ke ne takihalaʻi ʻa e Siasí?

Naʻe fifili ha kau mēmipa ʻo e Siasí pe ko e hā naʻe fekau ai kinautolu ke nau moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí pea toe fekau ke taʻofi. Naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ke ne fai ha fehuʻi ki he Kāingalotú. Lau ʻa e palakalafi hono tolu, fā mo e nima ʻo e “Ko e Ngaahi Meʻa naʻe Toʻo meí he Ngaahi Malanga ʻe Tolu ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafí” (kamata ʻaki e “Kuó u maʻu ha ngaahi fakahā”), kumi ʻa e fehuʻi naʻe fai ʻe Palesiteni Utalafi ki he Kāingalotú.

Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke mole meí he Kāingalotú ʻa e Temipale Lōkani ʻi ʻIutaá, Temipale Manitai ʻi ʻIutaá, pea naʻe meimei ʻosi mo e Temipale Sōlekí. Ko e hā ha ngāue mahuʻinga naʻe mei taʻofi kapau naʻe faʻao ʻe he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití e ngaahi temipalé?

ʻĪmisi
Salt Lake Temple under construction

Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke mole meí he Kāingalotú ʻa e ngaahi temipalé.

Lau e palakalafi hono fitu ʻo e “Ko e Ngaahi Meʻa naʻe Toʻo meí he Ngaahi Malanga ʻe Tolu ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafí” (ʻoku kamata ʻaki e “… Naʻá ku mamata tonu”), pea kumi ki he meʻa naʻe mei fai ʻe Palesiteni Utalafi kapau naʻe ʻikai ke fekauʻi ia ʻe he ʻOtuá ke fakahinohinoʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke ʻoua ʻe toe hoko atu hono fakahoko e mali tokolahí.

Ko e hā ʻe lava ke tau ako meí he fakamatala ʻa Palesiteni Utalafí “Peá u tohi ʻa e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻEikí ke u tohí”?

Ko ha tokāteline ʻe taha ʻe lava ke tau ako meí he konga ko ʻení ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻi he fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí.

  1. Fakakakato ha ua pe kotoa ʻo e ngaahi ʻekitivitií ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Fakakaukau ki ha ngaahi taimi kuó ke fakamoʻoniʻi ai hono tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí. Fakamatalaʻi ha sīpinga ʻe ua naʻá ke fakakaukau ki ai.

    2. Hiki ha sētesi ʻe 2 – 3 fekauʻaki mo e founga kuo tākiekina ai koe ʻe hoʻo tui ki he tokāteline ko ʻení ʻa e ngaahi fili kuó ke faí.

    3. ʻEke ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa pe ʻokú ne ʻiloʻi fēfē ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí. Tohi fekauʻaki mo e meʻa naʻá ke ako meí he fepōtalanoaʻakí.

Naʻe kei fakahoko pē ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ʻa e mali tokolahí hili hono ʻomi e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1904, ha fakamatala fakaʻofisiale “ʻoku ʻikai ngofua ʻa e mali [tokolahí] kotoa pē, pea kapau ʻe fakahoko pe fakamolumaluʻi ʻe ha taki lakanga fakataulaʻeiki pe mēmipa ʻo e Siasí ha mali pehē ʻe pehē [lau] leva kuó ne maumau-fono ʻi he Siasí … pea tuʻusi ia mei ai” (ʻi he conference Report, Apr. 1904, 75). ʻOku kei hokohoko atu ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení ʻi he ʻahó ni. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, hū ki he LDS.org, fili Gospel Topics, pea kumi ki he plural marriage.

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e lea ko ʻení, ʻa ia ʻoku hoko ko e talateu ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 ʻi he pulusinga ʻo e 2013 ʻo e folofolá, ki hono tali e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui ní ʻa e mali tokolahí ʻi he ngaahi taʻu 1800.

ʻĪmisi
President Joseph F. Smith and family

Tā ʻo Palesiteni Siosefa F. Sāmita (lotomālié) mo hono fāmilí

“ʻOku akoʻi ʻe he tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko e mali ki he toko taha pē ʻi he taimí ʻa e tuʻunga moʻui ki he nofo malí ʻa e ʻOtuá tuku kehe ka ne toki fakahā mai ha meʻa kehe. (vakai, 2 Samuela 12:7 – 8 mo Sēkope 2:27, 30). Hili ha fakahā ne fakahoko kia Siosefa Sāmita, naʻe kamata hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1840 (vakai, vahe 132). Naʻe tali ʻe he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he taʻu 1860 tupú ki he taʻu 1880 tupú, ha ngaahi lao ke taʻefakalao ʻa e founga fakalotu ko ʻení. Ne faifai pea poupouʻi ʻa e ngaahi lao ko ʻení ʻe he Fakamaauʻanga Lahi ʻo ʻAmeliká. Hili hono maʻu ʻa e fakahaá, naʻe tuku mai ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻa e Fanongonongó ni, ʻa ia naʻe tali ʻe he Siasí kuo fakamafaiʻi pea fakamaʻu ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopa, 1890. Naʻe iku ʻeni ki hono fakangata ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí.”

  1. Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako he ʻahó ní, ko e hā haʻo tali kapau ʻe fehuʻi atu ʻe ha taha pe ʻoku fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻa e mali tokolahí? Hiki hoʻo talí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

ʻOku Laka Ki Muʻa ʻa e Ngāue Fakatemipalé

Hili hono tuku mai ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe ʻosi e fakamanamana ʻa e puleʻangá ke faʻao e ngaahi temipalé mo e koloa ʻa e Siasí. ʻI he ʻikai ke toe hoko ʻa e fakahohaʻa ko iá, naʻe lava ke tokanga lahi ange ʻa e Kāingalotú ki he ngāue fakatemipalé. ʻI he 1893, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe 40 hili hono fakatoka e ngaahi makatuliki ʻo e Temipale Sōleki Sití, naʻe fakatāpui ʻe Uilifooti Utalafi ʻa e temipalé, ʻo ʻohake ai ʻa e fika ʻo e ngaahi temipale ʻoku ngāué ʻo fā.

ʻĪmisi
Salt Lake Temple

ʻI ʻEpeleli 1894, hili ia ha taʻu ʻe taha mei hono fakatāpui ʻo e Temipale Sōlekí, naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi naʻá ne maʻu ha fakahā ʻo fakamahinoʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau silá, pe ko e sila taʻengatá. Kimuʻa he fakahā ko ʻení, ne ngāue ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakatatau mo e ʻilo ne nau maʻú, ʻo fakamaʻu kinautolu, pe “ohi,” ki he kau taki ʻo e Siasí kae ʻikai ki heʻenau mātuʻá. Fakatatau mo e fakahā foʻou, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoniʻi “ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he kakaí ni,” naʻe tataki ai ʻe Palesiteni Utalafi ʻa e Kāingalotú “ke fakatotoloʻi honau hohokó ki he mamaʻo taha te nau ala lavá, pea ke silaʻi kinautolu ki heʻenau tamaí mo e faʻeé. ʻAi ʻa e fānaú ke fakamaʻu ki heʻenau ngaahi mātuʻá, pea hokohoko atu ʻa e sēini ko ʻení ki he mamaʻo taha te mou ala lavá” (Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], xxxiv–xxxv).

Makatuʻunga ʻi he lea ko ʻení ʻa Palesiteni Utalafí, ʻoku tau ako ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke silaʻi kitautolu ki he kau mēmipa hotau fāmilí, ʻo kau ai ʻa kinautolu ne muʻa mai ʻiate kitautolú pea mo kinautolu te nau muimui mai ʻiate kitautolú, ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e silá.

ʻĪmisi
family with Hong Kong China Temple in background

ʻOku fakahoko pē ʻi he ngaahi temipalé ʻa e ngaahi ouau sila ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengatá.

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e ouau ʻo e silá ko ha tāpuaki ia kiate koe mo ho fāmilí lolotonga ʻa e moʻuí ni mo e moʻui ka hokó?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e lēsoni “Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 mo e Hokohoko Atu ʻa Hono Fakatupulaki ʻo e Ngāue Fakatemipalé” peá u fakakakato ia ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: