Seminelí
ʻIuniti 25: ʻAho 1, ʻOku Hiki ʻa e Siasí ki he Fakatokelau ʻo Mīsulí


ʻIuniti 25: ʻAho 1

ʻOku Hiki ʻa e Siasí ki he Fakatokelau ʻo Mīsulí

Talateú

ʻI he taʻu 1837 mo e 1838, naʻe tataki ai ʻa e Siasí ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha founga fakaʻeiʻeiki lolotonga ha vahaʻataimi faingataʻa. ʻOku fakafuofua ne hē meí he moʻoní ha peseti nai ʻe 10 pe 15 ʻo e Kāingalotu ʻi Ketilani ʻi ʻOhaioó ko e tupu meí he faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká, mānumanú, kumi fehalākí, mo e fakatangá, ne kau foki ai ha kau taki ʻiloa ʻi he Siasí. Ne kamata ke hiki ʻa e Kāingalotu faivelenga ʻi ʻOhaioó ke kau fakataha mo kinautolu ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo Mīsulí. Naʻe hoko ʻa Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsulí, ko e hetikuota ʻo e Siasí ʻo aʻu ki hono fakamālohiʻi ʻo e Kāingalotú ke nau mavahe meí he koló ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1839. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino atu peá ke ako meí he ngaahi meʻa fakahisitōlia ne hokó mo ʻoatu kiate koe ha ngaahi fakakaukau ki he ngaahi fakahā naʻe maʻu lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení.

Ngaahi Faingataʻa mo e Hē meí he Moʻoní ʻi Ketilani, ʻOhaioó

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: ʻOku tokoni nai ʻa e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahí ke fakamālohia hoʻo tuí, pe ʻoku vaivai hoʻo tuí ʻi he ngaahi taimi ko iá?

ʻI he taʻu 1837 mo e 1838, ne ʻi ai ha vahaʻataimi faingataʻa naʻá ne ueʻi ʻa e Kāingalotú ke nau fehangahangai ai mo e fehuʻi ko ʻení. Neongo ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻá ko e ola ʻo e ngaahi fakatanga mei tuʻa mei he Siasí, ka naʻe lahi ʻo kinautolu ko e ola ʻo e ngaahi fakakikihi ʻi he lotoʻi Siasí. ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke fakamālohia pe fakavaivaiʻi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻe heʻetau founga tali e ngaahi ʻahiʻahí.

ʻĪmisi
map, Missouri to Ohio

Ketilani, ʻOhaiō, ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo Mīsulí

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi fakamatala fakahisitōlia fakanounou ko ʻení, fakakaukau pe ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo ako meí he ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻí:

ʻI he taʻu 1837, naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻi Ketilani, ʻOhaioó, ha ngaahi palopalema fakapaʻanga. Ne fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa e Kautaha Malu ʻo Ketilaní, ko ha kautaha tatau tofu pē mo ha pangikē, ke tokoniʻi e Kāingalotú ke nau moʻui fakapotopoto ange ʻi heʻenau ngaahi meʻa fakapaʻangá. Koeʻuhí ko ha tō lalo fakaʻekonōmika ne mafola lahi ʻi he taimi ko ʻení, ne lahi ha ngaahi pangikē ne tāpuni ʻi he fonuá. Naʻe tāpuni foki e Kautaha Maluʻi ʻo Ketilaní ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1837. Naʻe mei mole kotoa e paʻanga ʻa ha kau ʻinivesitoa ʻe toko uangeau ʻi he pangikeé, pea ko e mole lahi tahá ko Siosefa Sāmita. Neongo naʻe ʻikai fakapaʻanga ʻa e Kautaha Malu ʻo Ketilaní ʻe he Siasí, ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kāingalotú naʻa nau pehē ko ha pangikē ʻa e Siasí pe ko e pangikē ʻa e Palōfitá pea naʻa nau tukuakiʻi ʻa Siosefa ki heʻenau ngaahi palopalema fakapaʻangá. Naʻe kamata ui ia ʻe ha niʻihi ko ha palōfita kuo hinga. Ka neongo ʻa e ʻikai ola lelei e pangikeé, naʻe kei faivelenga pea tuʻu maʻu pē ha tokolahi naʻe mole ʻenau paʻangá ki he Palōfitá. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 171–73.)

ʻOku mafola ha laumālie ʻo e hē meí he moʻoní mo e kumi fehalākí ʻi he lotolotonga ʻo ha Kāingalotu tokolahi. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ha taimi naʻe fakataha ai ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, kau ai ha kau taki ʻo e Siasí, ke fakahifo ʻa Siosefa Sāmita pea fokotuʻu ha palōfita foʻou: “Ne fai ha fakataha alēlea ʻa ha niʻihi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, mo ha niʻihi kehe ʻo e kau maʻu Mafai ʻo e Siasí, ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Temipalé. Ne nau aleaʻi e founga ʻe tukuhifo ai e Palōfita ko Siosefá, pea fokotuʻu ʻa Tēvita Uitemā ko e Palesiteni ʻo e Siasí. … Naʻá ku tuʻu hake, pea naʻá ku fakahā ange kiate kinautolu ʻi ha founga mahinongofua mo mālohi ko Siosefá ko ha Palōfita, pea naʻá ku ʻilo ia, pea ʻe lava ke nau lāunga mo lauʻikoviʻi ia ʻi he lahi taha te nau loto ki aí, ka he ʻikai te nau lava ʻo fakaʻauha ʻa hono fakanofo ʻo e Palōfitá ʻo e ʻOtuá ka ko ʻenau fakaʻauha pē honau mafaí, motuhi ʻenau fehokotakiʻanga ki he Palōfitá pea ki he ʻOtuá pea mo ʻohifo kinautolu ki heli” (Manuscript History of Brigham Young 1801–1844, ed. Elden Jay Watson [1968], 15–16).

ʻĪmisi
President Brigham Young
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke tau ako meí he ngaahi meʻa fakahisitōlia ko ʻeni naʻe hokó?

    2. Ko e hā ha meʻa naʻá ke mei fai ke kei faivelenga ai pē ki he Palōfitá lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e kumi fehalākí? Ko e fē ha taimi kuo hanga ai ʻe hoʻo kātekina ha ʻahiʻahi ʻi he tuí ʻo fakamālohia ʻa hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

    3. Ko e hā ha ngaahi founga kuo hoko ai ʻa e muimui ki he palōfitá ko ha maluʻi fakalaumālie kiate koe?

ʻI heʻene aʻu ki Sune ʻo e 1838, naʻe fakafuofua ki ha toko 200 pe 300 nai naʻa nau hē mei he moʻoní pea mavahe meí he Siasí, kau ai ha kau ʻAposetolo ʻe toko fā, Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí (vakai, Church History in the Fulness of Times,177). Neongo ia, ko e tokolahi ʻo e Kāingalotú ne nau tali ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí ʻaki ʻa e tui ʻi he vahaʻataimi ʻahiʻahi ko ʻení. Naʻe fakamālohia kinautolu ʻe he ʻEikí, pea nau tuʻu maʻu ʻi heʻenau fakamoʻoní. Naʻe toe foki mai kimui ha tokolahi ʻo kinautolu naʻe mavahe mei he Siasí lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní pea nau kole ke toe kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí. Ne kau ʻi he niʻihi ko ʻení ʻa ʻŌliva Kautele, Māteni Halisi, Luke Sionisoni, mo Feletiliki G. Uiliamisi.

ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻeni ʻi Ketilaní, ne feinga ha niʻihi ʻo kinautolu ne hē meí he moʻoní ke tamateʻi ʻa Siosefa Sāmita. Ne angatonu feʻunga ʻa Luke Sionisoni ʻa ia naʻe hē meí he Siasí ke ne fakatokanga ki he Palōfitá fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó. Ne mavahe ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni mei Ketilani ʻi Sānuali 1838. Naʻe tuli kinautolu ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ka naʻe maluʻi kinautolu ʻe he ʻEikí. Naʻa nau aʻu atu mo honau fāmilí ki Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsulí, ʻi Māʻasi 1838.

Fakatokelau ʻo Mīsulí

Vakai ki he siteiti ko Mīsulí ʻi he mape ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. ʻI he taimi naʻe tuli ai ʻa e Kāingalotú meí he Vahefonua Siakisoni, ʻi Mīsulí, ʻi he 1833, ne talitali lelei kinautolu ʻe he kakai ʻo e vahefonua kaungāʻapí mo ʻoange kiate kinautolu ha fakafiemālie fakataimi, pea mo ʻamanaki ʻe nofo taimi nounou pē ʻa e Kāingalotú. Neongo iá, hili ʻa e nofo ai e Kāingalotú ʻi ha meimei taʻu ʻe tolu, ne kamata ke fakakounaʻi kinautolu ʻe he kau tangataʻifonua ko ʻení ke nau mavahe meí he vahefonuá.

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi fakamatala fakahisitōlia fakanounou ko ʻení, fakakaukau pe ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo ako meí he ngaahi meʻa ne hoko ʻoku fakamatalaʻí:

ʻI he 1837, ne hanga ʻe he ongo tokoni ʻo e kau palesitenisī fakasiteiki ʻo Mīsulí, ko Sione Uitemā mo Uiliami W. Felipisi, ʻo fakaʻaongaʻi ha paʻanga ʻa e Siasí ke fakatau mai ha konga kelekele ʻi he feituʻu ʻoku ʻiloa ko Hihifo Mamaʻo ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí. Neongo iá, ʻi he taimi naʻa na tuʻuaki atu ai e kelekelé ki he Kāingalotu ōmaí, naʻá na fakatau atu ia ʻi ha kiʻi tupu siʻisiʻi, ʻa ia naʻe maʻu pē ʻe kinaua. Neongo iá, ne fakamolemoleʻi kinaua ʻe he fakataha alēlea māʻolunga ʻo Mīsulí pea fili ha niʻihi kehe ke nau tufaki ʻa e kelekelé. Ka naʻe kei hokohoko atu e feinga ʻa Sione mo Uiliami ke maʻu ha tupu mei hono fakatau ʻo e ngaahi konga kelekelé. Ne tuʻusi ai kinaua ʻi he 1838, ʻe he fakataha alēlea māʻolungá. (Vakai, Church History in the Fulness of Times, 183–85.)

Naʻe poupouʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngāue ʻa e fakataha alēleá, pea naʻe loto ʻita ai ʻa Uiliami. ʻI Nōvema ʻo e 1838, naʻá ne fakamoʻoni ai ʻi ha tohi fuakava ʻo tukuakiʻi ʻa e Palōfitá. Naʻe tokoni ʻa e tohi fuakavá ni ki hono puke pōpula ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe ʻo fakahū pilīsone ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he faʻahitaʻu momokó.

Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ne ʻi ai fakataha mo ia ʻi he fale fakapōpulá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi tūkunga fakamamahi ʻo honau tuku pōpulá ka meí he ngaahi lipooti hono tuli ʻo e Kāingalotú meí honau ʻapí mo ngaohikovia ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻI he ʻikai tokangaʻi ʻe he kōvaná ʻa e kau fakatanga ʻi Mīsulí, naʻa nau fakaʻauha ha ngaahi koloa pea fakapoongi ha kakai ʻe toko 17 ʻi ha ngaohiʻanga papa ʻa ha tangata ko Sēkope Hani.

Naʻe faingataʻaʻia fakalaumālie ʻa Uiliami W. Felipisi ʻi heʻene ngaahi ngāué, pea naʻá ne fai ai ha tohi kia Siosefa Sāmita ʻo kole fakamolemole. Naʻe tohi atu ʻa e Palōfitá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻOku moʻoni pē, ne mau faingataʻaʻia lahi ʻaupito mei hoʻo meʻa naʻe faí—ko e [ipu ʻo e koná], naʻe ʻosi fonu feʻunga ke inu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe aʻu moʻoni ʻo fonu mahuohua ʻi he taimi ne ke tafoki ai ʻo fakafepakiʻi kimautolú. …

“Neongo ia, kuo ʻosi inu ʻa e ipú, kuo fakahoko mo e finangalo ʻo e Tamaí, pea ʻoku mau kei moʻui pē, pea ʻoku mau fakafetaʻi ai ki he ʻEikí. …

“ʻI heʻeku tui ʻoku fakamoʻomoʻoni hoʻo vetehiá, pea fakamātoato hoʻo fakatomalá, te u toe fiefia ai ke tali lelei koe ke tau feohi fakataha, pea fiefia ʻi he foki mai ʻa e foha maumaukoloá. …

“Foki mai, tokoua ʻofeina, ko e taú ē kuo tolona, he ko e kaungāmeʻa ʻi he kamataʻangá, kuo toe kaungāmeʻa pē [ʻi he ikuʻangá]’” History of the Church 4:163–64).

ʻĪmisi
handwritten letter

Ko ha konga ʻo e tohi ʻa Siosefa Sāmita kia Uiliami W. Felipisi.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ʻoku faingataʻa ai ke fakamolemoleʻi haʻo kaungāmeʻa kuo ne lavakiʻi mo ʻai koe ke ke mamahi?

    2. Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako meí he fakataʻitaʻiʻanga ʻa Siosefa Sāmitá? (ʻE lava ke fakamanatu atu ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e veesi fakataukei folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:9–11. Mahalo te ke fie fakamanatu ʻa e potufolofola ko iá ke vakai ki he founga ʻoku fekauʻaki ai mo e meʻa ne aʻusia ʻe Siosefa Sāmita mo U. W. Felipisí.)

    3. Ko e hā ha ngaahi lēsoni kehe ʻe lava ke tau ako meí he talanoa ko ʻení?

  2. Fili ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke ʻiloʻi meí he ongo fakamatala fakahisitōlia fakanounou ko ʻení. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻo kau ki ha taimi kuó ke mamata ai ki ha sīpinga ʻo e meʻá ni ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻiloʻi.

Ngaahi meʻa ʻoku fakatau ki he tuli e Kāingalotú meí he fakatokelau ʻo Mīsulí

Kuó ke vakai nai ki ha mēmipa ʻo e Siasí kuó ne fai ha fili naʻe tupu ai ha fakakaukau hala ʻa ha taha ki he Siasí? Mahalo te ke fie fakakaukau foki ki he founga ʻoku hanga ai ʻe hoʻo ngāué ʻo takiekina e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ki he Siasí.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakakaukau ki he founga ʻoku kaunga ai ʻetau ngaahi ngāué pe leá ki he Siasí?

ʻI he 1838 ne hanga ʻe he ngaahi ngāue mo e ngaahi lea ʻa ha kau mēmipa ʻo e Siasí ʻo tānaki atu ki he faʻahinga fakakaukau hala naʻe maʻu ʻe ha kau tangataʻifonua Mīsuli fekauʻaki mo e Kāingalotú. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi fakamatala fakahisitōlia fakanounou ko ʻení, kumi ki ha ngaahi meʻa naʻe lea ʻaki pe fai ʻe he niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻo mamahi ai ʻa e Siasí mo hono kau mēmipá. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻI he 1837 mo e 1838 naʻe kamata ke fakaʻilo mo fakamamahiʻi e Siasí ʻe ha niʻihi ne mavahe pea tuʻusi meí he Siasí ʻa ia naʻa nau nofo fakataha pē mo e Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó, ʻi Mīsulí. Naʻe kamata ke fakalahi e taʻefiemālie ʻa e Kaingalotú ʻi he kau angatuʻu ko ʻení. ʻI Sune ʻo e 1838, naʻe lea fefeka ai ʻa Sitenei Likitoni ʻo ʻiloa ia ko e “Malanga ʻo e Māsimá.” Naʻá ne fakaʻaongaʻi e Mātiu 5:13 ʻo pehē kapau ʻe mole mei he māsimá hono koná, ʻoku ʻikai hano ʻaonga pea ʻoku totonu ke lī ia ki tuʻa, ʻo fakaʻuhingaʻi ʻoku totonu ke kapusi ʻa kinautolu kuo mavahe meí he Siasí mei he Kāingalotú. ʻIkai ngata aí, naʻe fakamoʻoni hingoa ha kau mēmipa ʻe toko 84 ʻo e Siasí ʻi ha fakamatala fakapepa ʻo tuʻutuʻuni ke mavahe ʻa e kau hē meí he moʻoní meí he vahefonuá. Hili ha uike ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 4 ʻo Siulaí, ne fai ʻe Sitenei ha lea ʻo palōmesi ʻe maluʻi ʻe he Kāingalotú kinautolu ʻo aʻu ki ha “tau ke fakaʻauha.” Neongo ʻoku ngali fakafepaki e ongo leá ni mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí ke “kole ke fakamelinó” (T&F 105:38), ka naʻe pulusi e ongo leá pea tupu ai ha hohaʻa lahi ʻa e kakai ne ʻikai ke kau ki he Siasí. (Vakai, Church History in the Fulness of Times, 191–92.)

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi 1838, naʻe feinga ha kulupu ʻo e Kāingalotú ke nau fili ʻi Kalātini, ʻi Mīsuli, ka naʻe ʻohofi kinautolu ʻe ha kulupu ʻo e kau Mīsulí. Naʻe fakafepakiʻi kinautolu ʻe he Kāingalotú, pea naʻe lavea ai ha kau tangata ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi. Naʻe iku ʻa e meʻá ni ki ha ngaahi fepakipaki mo ha ngaahi fakamanamana pea fakalalahi e fetaʻemahinoʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo honau kaungāʻapi ʻi Mīsulí. (Vakai, Journals, Volume 1: 1832–1839, vol 1. of the Journals series of The Joseph Smith Papers [2008], 298–301.)

Lolotonga e taimi ko ʻení naʻe fakahoko ʻe ha tokotaha papi ului ko hono hingoá ko Samisoni ʻĀvati ha fakapapau fakapulipuli mo kinautolu ʻoku nau fie kau fakataha mo ia ʻi hono faʻu ha kautaha kaihaʻa naʻe ui ko e Teinatí. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe ʻĀvati ke kaihaʻa mo fakaehaua e kakai ʻo Mīsulí, ʻo talaange ʻe tokoni ʻeni ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe ʻĀvati ki hono kau muimuí ne ʻomi ʻene fakahinohinó mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe ʻilo kimui ʻa e moʻoní, pea naʻe tuʻusi ʻa ʻĀvati mei he Siasí. Naʻe maumauʻi lahi ʻe he ngaahi ngāue ʻa ʻĀvatí ʻa e ongoongo ʻo e Siasí pea ne kau ia he meʻa ne tokoni ki hono tuku pōpula ʻo e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1838, naʻe ʻi ai ha tau ʻi he vahaʻa ʻo e niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau tau ʻo Mīsulí. Naʻe ʻave ha ngaahi fakamatala ne fakalahi ʻo e taú kia Kōvana Pōkisi, peá ne fai ai ha tuʻutuʻuni ke fakaʻauha: “Kuo pau ke tau lau ʻa e kau Māmongá ko e fili pea kuo pau ke fakaʻauha pe tuli meí he siteití, kapau ʻe ʻaonga ia ki he lelei ʻa e kakaí” (ʻi he History of the Church, 3:175). Ne vave hono ʻātakaiʻi e kolo ko Hihifo Mamaʻó ʻe ha kau tau ne nau tokolahi ange he kau tau ʻa e Kāingalotú ko e toko nima ki he taha. Naʻe tuku pōpula ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻo nau nofo ai he kotoa ʻo e faʻahitaʻu momokó. Ne fakamālohiʻi e toenga ʻo e Kāingalotú ke nau mavahe meí he siteití. (Vakai, Church History in the Fulness of Times, 199–200, 204208.)

ʻĪmisi
covered wagons

Naʻe fakamālohiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei Hihifo Mamaʻo, ʻi Mīsulí.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ʻiloʻi meí he vahaʻataimi ko ʻení ko e lava ʻe heʻetau ngaahi ngāué mo e leá ʻo takiekina ʻa e founga vakai mai ʻa e niʻihi kehé ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakatokangaʻi naʻe tokoni ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kāingalotu kimuʻa ʻo e Siasí ki he ngaahi fakakaukau hala naʻe maʻu ʻe he niʻihi ʻo e kau Mīsulí fekauʻaki mo e Siasí?

Neongo ʻe lava ke takiekina ʻe heʻetau ngaahi fili koví ha niʻihi kehé ke fakakaukau hala ki he Siasí, te tau toe lava foki ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu ha fakakaukau lelei ki he Siasí ʻi heʻetau ngaahi leá mo e ngaahi ngāué.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻo kau ki ha taimi kuó ke mamata ki ha hanga ʻe ha ngaahi lea pe ngāue ʻa ha taha ʻo takiekina ha taha ke ne maʻu ha fakakaukau lelei ki he Siasí.

Fekumi ki ha ngaahi founga ke fakafofongaʻi lelei ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí lolotonga e uike hono hokó. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí.

Ko e taha ʻo e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako meí he vahaʻataimi ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ko e ko e taimi ʻoku tau fili ke tali e ngaahi faingataʻá ʻaki e tuí kae ʻikai ko e loto veiveiuá, ʻe lava ke fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoní.

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā te u fai ʻo kehe ange koeʻuhí ko e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ku ako ʻi he ʻaho ní?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e lēsoni “ʻOku Hiki ʻa e Siasí ki he Fakatokelau ʻo Mīsulí” peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: