Seminelí
ʻIuniti 26: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123; Ko hono Fokotuʻu ʻo Nāvuú.


ʻIuniti 26: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123; Ko hono Fokotuʻu ʻo Nāvuú.

Talateú

Lolotonga hono tuku pōpula ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻi Mīsuli, mei Tīsema 1838 ki ʻEpeleli 1839, naʻá ne fai ha ngaahi tohi ʻo e fakafiemālie mo talatalaifale ki he Kāingalotú. Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123 ko ha konga ia naʻe toʻo mei ha tohi naʻá ne fai ki he Kāingalotú ʻi he ʻaho 20 ʻo Māʻasi 1839. ʻI he konga ko ʻení, naʻe fakahoko ai ʻe Siosefa ha faleʻi ki he Kāingalotu ʻa ia kuo tuli mei Mīsuli. Hili hano fakangofua ʻo Siosefa Sāmita ke hola meí he nofo pōpulá, naʻá ne toe kau fakataha mo e Kāingalotú pea ngāue mo kinautolu ke fokotuʻu ʻa e kolo ʻo Nāvuú, ʻi ʻIlinoisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:1–6

ʻOku faleʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kāingalotú ke nau tānaki mo pulusi ʻa e ngaahi fakamatala honau fakatangaʻí mo e ngaahi fakamamahiʻí.

Naʻe fepaki ʻa e Kāingalotú mo ha ngaahi fakatanga fakamamahi ʻi Mīsuli ʻi Māʻasi ʻo e 1839. Naʻe puke fakataha ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻi he fale fakapōpula ʻi Lipetií, ʻi Mīsulí, pea kuo kapusi mo e Kāingalotú meí he siteiti ʻo Mīsulí lolotonga e ngaahi māhina faingataʻa ʻo e faʻahitaʻu momokó koeʻuhí ko e tuʻutuʻuni fakaʻauha ʻo e kau Māmongá ʻe Kōvana Lilipani W. Pokisi.

Lau e lea ko ʻeni ʻokú ne fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faihala ne fakahoko ki he Kāingalotú: “ʻE lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni, ko au Telia Liti, naʻá ku hiki ki Mīsuli ʻi he taʻu 1836. Naʻe mālōlō hoku husepānití hili pē ʻemau aʻu ki aí ʻo tuku au mo ha fānau iiki ʻe toko fitu. Naʻá ku hiki ki he Vahefonua Kolouelé, pea fai ha fakalakalaka, [mo] kei nofo pē ʻi ha faama ʻo aʻu ki he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1838. Ko e taimi ko ē naʻe hoko ai ʻa e vāvākovi ʻi he vahaʻa ʻo e kakai ʻo e koló mo e kau Māmongá, ne mau hiki leva mo hono toe ʻo homau kakai aí mei he siteiti ko iá. … Naʻe pau ke u feilaulauʻi … ʻa e konga lahi ʻo ʻeku koloá ʻo tupu ai ʻa e movete ʻa hoku fāmilí pea naʻá ku nofo ai pē ʻo ngāue ʻo maʻu ha kiʻi vāhenga siʻi ʻi he lotolotonga ʻo ha fuʻu kakai naʻe ʻikai ke mau maheni” (Delia Reed, ʻi he Mormon Redress Petitions: Documents of the 1833–1838 Missouri Conflict, ed. Clark V. Johnson [1992], 523; naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilongá, fakamataʻitohi lahí, mo e sipelá).

Naʻe fai ʻe Sisitā Liti ʻa e fakamatala fakaʻofisiale ko ʻení ki ha ʻōfisa ʻi he fakamāuʻangá. Fakalaulauloto ki he ʻuhinga naʻá ne fai ai ʻa e fakamatala ko ʻení.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 91:1–3, ʻo kumi e ngaahi faleʻi naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fai ʻe he Kāingalotu ne fakatangaʻí. Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “hokohoko ʻo e pauʻu fakatevolo” ʻi he veesi 5 ki hono fakatahatahaʻi ha ngaahi loi, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi pauʻu fakaehaua mo e anga-fakapō” ki he ngaahi ngāue koví mo e fetāʻakí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:6, ʻo kumi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe fekau ai ʻa e Kāingalotú ke tānaki e ngaahi fakamatala kau ki honau fakatangaʻí mo e ngaahi mamahí. (ʻI hoʻo laukongá, ʻe ala tokoni ke ʻilo ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “fekau kiate kitautolú” ki he “fie maʻu meiate kitautolu.”)

Naʻe talangofua ʻa e tokolahi ʻo e Kāingalotú ki he faleʻi ʻa e Palōfitá pea tānaki ha ngaahi fakamatala lahi ki honau fakatangaʻí, ʻa ia naʻe kau ai hono fakaʻauha mo e mole ʻa honau ʻapí, fanga monumanú, mo e ngaahi koloa kehé; ngaohi kovia fakaesinó; pea aʻu pē ki he mole ʻo e moʻuí. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ki he Kāingalotú ke tānaki fakataha ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻo ʻave ki he kau taki ʻo e puleʻangá kae ʻikai ke tatali pe nofo ʻamanaki ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakaleleiʻi ʻenau palopalemá maʻanautolu? Ko ha foʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako meí he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:6 ko e ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá hili ʻetau fai ʻetau kongá. Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻoku ʻamanaki mai ai ʻa e ʻEikí ke tau fai ʻetau kongá kimuʻa peá Ne toki fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá.

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e fē ha taimi naʻá ke mamata ai kuo fakahoko ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻilo?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:7–17

ʻOku faleʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kāingalotú ke nau tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku kākaaʻi ʻe he ngaahi meʻa halá.

Fakakaukauloto kuo foaki kiate koe ha ngāue ke hiki ha lipooti fekauʻaki mo e Siasí ki ha taha hoʻo ngaahi kalasi ʻi he akó. Ko e konga ʻo e fiemaʻú, ko e pau ke ke fakakau ha maʻuʻanga tokoni ʻe tolu pe lahi ange. Fakakaukau ki he founga te ke tali ʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi maʻuʻanga tokoni te ke ala fakaʻaongaʻi ki hoʻo pepá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻokú ke fakaʻaongaʻi ke tohi fekauʻaki mo e Siasí?

  • Te ke ʻilo fēfē ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku nau fakamatalaʻi totonu ʻa e Siasí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:7–10. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tohi ko ʻení, naʻe lahi ha ngaahi loi ne fakamafola fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe talaange ki he Kāingalotú ko honau “fatongia mamafa” (T&F 123:7, 9) ke tānaki mo pulusi ʻa e ngaahi fakamatala ʻo honau ngaahi fakatangá mo e ngaahi mamahí ko ha tali ki he ngaahi loi ko ʻení.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:11–12, ʻo kumi ha toe ngaahi ʻuhinga naʻe fakahinohinoʻi ai ʻa e Kāingalotú ke tānaki mo pulusi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12, ko e hā e founga ʻoku fakakuihi ai ha tokolahi ʻo e kau lotomaʻá ke ʻoua ʻe mamata ki he moʻoní?

    2. ʻOku tokoniʻi fēfē nai hono pulusi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi fakatangá mo e ngaahi mamahi ʻa e Kāingalotú ʻi he taimi ní ke ʻilo ʻe he niʻihi kehe ʻoku fekumi ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

    3. Fakatatau ki he veesi 12, ko e hā ʻoku taʻofi ai ʻa e moʻoní mei ha kakai tokolahi ʻo e māmaní? Tali e fehuʻi ko ʻení ʻaki hano fakakakato ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku taʻofi ʻa e moʻoní mei ha tokolahi koeʻuhí …

ʻOku kei tokolahi pē ha kakai he ʻahó ni “kuo fakakuihi ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá” pea ʻoku taʻofi ʻa e moʻoní meiate kinautolu koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ai iá (T&F 123:12

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

ʻI hoʻo lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, laineʻi ʻa e meʻa naʻá ne pehē ʻokú ne taʻofi ʻa e kakaí mei hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Siasí ʻi hotau kuongá ni: “ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku ʻikai mahino lelei kiate kinautolu ʻa e Siasí koeʻuhí he ko e konga lahi ʻo e fakamatala ʻoku nau maʻu ʻo kau kiate kitautolú, ʻoku maʻu ia meí he ngaahi lipooti ʻa e ongoongó pea ʻoku faʻa fai ia ʻi ha ʻuhinga kehe. Ko e lahi ko ia ʻa e tokanga ki he tafaʻaki ko iá ʻokú ne fakatupu ha fakakaukau hala mai ʻa e kakaí ki hono moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (“Sharing the Gospel Using the Internet,” Ensign, July 2008, 62).

Hangē ko e fakahinohino ne fai ki he Kāingalotú ʻi he 1839, ʻoku fakahinohinoʻi kitautolu ke tau tokoni ke maʻu ʻe he niʻihi kehé ha mahino totonu ki he Siasí—hono kau mēmipa, kau taki, tui, hisitōlia, ngaahi akonaki, mo e ngaahi founga ngāué.

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, e ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke maʻu ha mahino totonu ki he Siasí mo tokoniʻi kinautolu ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻe lava ke nau maʻu ai ʻa e moʻoní.

ʻI hoʻo lau e lea ko ʻeni meia ʻEletā Pālatí, kumi ha founga naʻá ne pehē te tau lava ai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke maʻu ha mahino totonu ki he Siasí:

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

“ʻOku ʻi ai maʻu pē ha felāfoaki pe fetalanoʻaki ia ʻe fai ʻo fekauʻaki mo e Siasí. He ʻikai toe ngata e ngahi felāfoaki ia ko ʻení ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau fie kau atu ki ai pe ʻikai. Ka he ʻikai lava ke tau tuʻu pē ʻo mamata lolotonga ko iá ʻoku feinga ha niʻihi kehe, kau ai ʻa hotau kau fakaangá, ke nau fakaʻuhingaʻi e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Siasí. Lolotonga ko iá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi felāfoaki ʻoku kau ki ai ha laui afe pe laui miliona, ko e konga lahi ia ko ha kakai tokosiʻi ʻaupito. Ka ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻo e felāfoaki kotoa pē kiate kinautolu ʻoku kau ki aí. ʻOku fokotuʻu ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Siasí, ʻi he foʻi felāfoaki taki taha. …

“Tuku muʻa ke u kole atu ke mou kau atu ki he felāfoaki ʻi he ʻInitanetí ke vahevahe atu ai e ongoongoleleí pea mo fakamatalaʻi ʻi ha fakalea faingofua mo mahinongofua ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. … ʻOku fie maʻu foki heni ke mahino kiate kimoutolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. [ʻOku mahuʻinga ʻa hoʻo malava ke fai ha fakamoʻoni mahino mo tonu ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí” (“Sharing the Gospel Using the Internet,” 61–62).

  1. Fakakakato ‘a e ngaahi ngāue ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Tohi fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke tokoniʻi pe ko ha tokotaha ʻokú ke ʻilo ha niʻihi kehe ke nau maʻu ha mahino lahi ange ki he Siasí.

    2. Fili ha taha ʻo e ngaahi founga naʻá ke hiki ʻi he ngāue hono 3, pea hiki e founga te ke fai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke ako mo maʻu ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Siasí pea mo e ongoongoleleí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:13–16, ʻo kumi e meʻa naʻe talaange ki he Kāingalotú fekauʻaki mo ʻenau feinga ke ʻoatu ha fakamatala totonu ʻo ʻenau ngaahi aʻusiá ki he niʻihi kehé. Fakatatau ki he veesi 15, ko e hā naʻe fekau ai kinautolu ke ʻoua te nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi ngāue ko ha “ngaahi meʻa īkí”?

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako meí he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:15 ko e ʻe lava ʻe heʻetau fili ko ia ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻoku ngali iiki ʻa e ʻEikí, ʻo tākiekina lahi ʻetau moʻuí ʻi he kahaʻú.

ʻĪmisi
helm and sail

Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:16, ʻe fēfē hono puleʻi ʻe ha kiʻi meʻa siʻisiʻi hangē ko e fohé (ko e meʻa fakaʻuli ʻokú ne puleʻi ʻa e foheʻulí) ʻo aʻu pe ki ha vaka lahi ʻaupito? (ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “tauhi vaká ke fengāueʻaki lelei mo e matangí pea mo e ngaahi peaú” ki he malava ko ia ʻo fakaʻuli e vaká ke kei mafamafatatau ke ʻoua naʻa mafuli lolotonga ha matangi.)

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOku fēfē ʻa e faitatau ʻetau fanga kiʻi fili iikí mo e foheʻuli ʻo ha vaka?

    2. ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi fili ko ʻení ʻo tokoniʻi koe ke ke tauhi maʻu hoʻo taumuʻá lolotonga e ngaahi matangi ʻo e moʻuí?

    3. Ko e hā ha ngaahi fili iiki ʻokú ke fai ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni ʻe lava ke ne uesia lahi hoʻo moʻuí ʻi he kahaʻú?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:17, ʻo kumi ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e veesi ko ʻení mo e tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻiloʻi meí he veesi 6: ʻE fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá hili ʻetau fai ʻetau kongá.

Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku tau ʻilo ai kapau te tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te tau lava leva ʻo maʻu e fakapapau ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Hono mālohí ke tokoniʻi kitautolu ʻo fakatatau ki Hono finangaló mo ʻEne taimí.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí” (T&F 123:17) kimuʻa pea toki lava ke tau maʻu ʻa e fakapapau ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá?

    2. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakahoko loto-fiefia ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu e mālohi ke faí?

ʻE lava ke ke maʻu ha loto-falala ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi he taimi kuó ke fai ai e meʻa kotoa te ke lavá ke ke muimui talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Ko hono Fokotuʻu ʻo Nāvuú

Hili hono tuli kinautolu mei Mīsulí, naʻe maʻu ʻe he Kāingalotú ha hūfangaʻanga ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi, mo ha tukui kolo iiki kehe ʻi ʻIlinoisi mo ʻAiouā. Kumi ʻa Kuinisī ʻi hoʻo folofolá, ʻi he mape hisitōlia ʻa e Siasí fika 5, “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻAmeliká” .

ʻI ʻEpeleli 1839, naʻe fakaʻatā ʻe he kau leʻo ʻi he fale fakapōpula ʻi Lipetī, ʻi Mīsulí, ʻa Siosefa Sāmita ke hola, pea naʻá ne fakataha ai mo hono fāmilí ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi. Naʻe fakatau mai ʻe he Siasí, ʻi he fakahinohino ʻa e Palōfitá, ha kelekele ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e Vaitafe Misisipí, ʻi he fakatokelau ʻo Kuinisií. Ko e tafaʻaki fakahihifo ʻo e vaitafé ko ha konga ia ʻo e Vahefonua ʻAiouaá, pea ko e tafaʻaki fakahahaké ko e konga ia ʻo e siteiti ʻo ʻIlinoisí. Naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e hetikuota foʻou ʻo e Siasí ʻi he tafaʻaki ki ʻIlinoisí ʻi ha feituʻu naʻe ui ko Kōmesi, ʻa ia ne nau toe fakahingoa ko Nāvuú. Ko e foʻi lea Nāvuú ko ha foʻi lea faka-Hepelū ia ko hono ʻuhingá ko e “fakaʻofoʻofa.”

ʻĪmisi
Nauvoo across Mississippi River

Lolotonga hono tauhi ʻe he Kāingalotu ʻa e hetikuota ʻi Nāvuú, naʻe ueʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fokotuʻu ʻa e Fineʻofá; naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaiso maʻá e pekiá, ʻenitaumeni he temipalé, pea mo e silá; pea naʻe fakalahi ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he funga māmaní.

  1. Kole ki ha taha ko ha mēmipa ʻo e Fineʻofá (hangē ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa) ke fakamatalaʻi atu ha ngaahi founga kuo ʻoange ai ʻe he Fineʻofá ha ngaahi faingamālie ke kau atu ki he ngāue ʻa e ʻEikí pea faitāpuekina ai ʻene moʻuí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei aí, pea teuteu ke vahevahe ʻa e meʻa kuó ke tohí mo e kau ako mei ʻapi kehé.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123 pea mo e “Ko hono Fokotuʻu ʻo Nāvuú” pea fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo ha mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: