Kweilo̧k Eo Eļap
Ij Jar bwe Enaaj Kōjerbale Kōj
Oktoba 2021 kweilo̧k eo eļap


Ij Jar bwe Enaaj Kōjerbale Kōj

Koba in jerbal ko redik ekōm̧m̧an bwe en lukkuun ļap, kōļapļo̧k kajjojo men ko rellōn̄ jej kōm̧m̧ani āinwōt rijilek ro an Jisōs Kraist.

Kuukiij in ej kōm̧m̧an jān phyllo pilawe im nut in pistachio ej juon naan in kam̧m̧oolol. Eaar kōm̧anm̧an jān Kadado baam̧le eo, jen etto, jikin iōōk pilawe kein jilu ej aer ilo Damascus, Syria. Ke tariņae eo ekar ijjino, raar kabōjrake an m̧ōn̄ā im m̧weiuk itok n̄an ilo jikin kweilo̧k eo aer. Kadados ro rar jino n̄itta. Jon̄an eo me elukkuun ļap im ļap aer aikuji, kōn iakwe em̧ool an Armej rein rekwojarjar im jet rijerbal in Rahma Worldwide me relukkuun peran rekar jino leļo̧k m̧ōn̄ā mat, kobaļo̧k milik n̄imen ajri jidik ro. Ālkin jet iien ko reppen, baam̧le eo ar jinoe mour eo aer—barāinwōt m̧ōn kōmat pilawe eo aer—ilo bar juon aelōn̄ kāāl.

Kiiō, juon bok in kukiij ilo opiij en an Mōnjar en ak ewōr naan kein rej pād ie: “Elōn̄ jān ruo allōn̄, kōm̧ kar maron̄ in ebbōk m̧ōn̄ā jān Rahma ro–Armej ro Rekwojarjar ilo raan kein Āliktata [Jikin Jipan̄] jen jikin kōmat eo aer. N̄e enkar jab men kein kōm̧ maron̄ [kar] kwol[e] im mej. Jouj bōk menin … kein edjon̄ jen m̧ōn wia en bōkan wōt jidik kein kam̧m̧oolol. Ij kajjitōk ippān Anij Ekajoor Patata n̄an kōjeraam̧m̧an eok … ilo aolep men kwoj kōm̧m̧ane.”1

Juon kukiij in kam̧m̧oolol im kakeememej. Ej n̄an kom̧. N̄an aolep ro raar jar ālkin aer kar alooj e bwebwenato eo ilo nuuj eo, n̄an aolep ro raar bōk aer iien men̄e ekar apan̄ barāinwōt ro raar jouj im letok jāān n̄an jikin jipan̄ jāān eo ilo ami lōke ke enaaj kōm̧m̧an jet men em̧m̧an, kom̧ em̧m̧ool.

Eddo eo Ekwojarjar n̄an kōjparok Rijeram̧ōl ro.

Kabun̄ eo an Jisōs Kraist ej pād ium̧win kakien eo ekwojarjar an Anij n̄an kōjparok ro rijeram̧ōl.2 Ej juon iaan joor in jerbal ko an lo̧mo̧o̧r eo im mour ijo lōn̄ tata.3 Mool eo ilo raan ko an Alma rej barāinwōt m̧ool n̄an kōj: “Im āindein, ilo wāween kein aer m̧weie, raar jab jilkinļo̧k jabdewōt eo eaar keelwaan, ak ro raar kwōle, ak ro raar maro, ak ro raar nan̄inmej, ak ro rejan̄in naajdik er; im raar jab door burueer ioon m̧weie; kōn menin raar meanwōd n̄an aolep, rūtto im dik jimor, riatajinemjen im rianemkwōj jim̧or, m̧aan im kōrā jim̧or, men̄e ilikin kabun̄ eo ak ilowaan kabun̄ eo, ilo ejjeļo̧k kalijekļo̧k kōn armej ro raar pād ilo aer aikuj.”4

Kabun̄ in ej uwaak n̄an kain jerbal rot in ilo bwijin kain wāween, ekobaļo̧k ippān:

  • Jerbal in karejar eo me jej kōjerbal ilo Doulul eo an Kōra ro, Doulul an priesthood, im kūlaaj ko;

  • jitlo̧k im kōjerbal joortak in jitlo̧k ko;

  • jikin jipan̄ kein jikin menin mour im kab jikin kōm̧m̧an kuwaat;

  • jikin karuwainene n̄an rilikin ro;

  • riwōjļo̧k im jipan̄ ro rej pād ilo kalbuuj;

  • Tōbrak in Jerbal in jipan̄ eo an Kabun̄ in;

  • im JustServ app eo, n̄e ej bar peļļo̧k, me ej karōk ro rej kōņaan jerbal in jipan̄ ilo jikin kapok jerbal eo.

En̄in ej aolep iaļ ko, karōk jān doulul an priesthood eo, me rej bōk jidik jipan̄ jān aolep jikin im ekōm̧m̧an bwe en lukkuun ļap, kōļapļo̧k kajjojo men ko relōn̄ jej kōm̧m̧ani āinwōt rijilōk ro an Jisōs Kraist.

Rikanaan ro Elōn̄ aer Eddo ilo Aolepān Laļ in

Rikanaan elōn̄ aer eddo ilo aolepen laļ in, ejjab n̄an wōt ro rej uwaan Kabun̄ in. Imaron̄ ripoot jān iminene ko aō make elmen aer kōmaat aer im lukkuun m̧ool ilo an Būreejtōnji eo Kein Kajuon kōm̧m̧an jerbal ko aer. Āinwōt an aikuj eddōkļo̧k, Būreejtōnji eo Kein Kajuon ar kapeik kōj n̄an kōļapļo̧k ar pukotļo̧k im kōm̧m̧ani jerbal in jipan̄ ko ilo juon wāween eo me em̧m̧anļok. Rej itok limoier ilo imenene eo eļap ak edik kōmeļeļeiki.

Kiiō, kōm̧ kar bōktok n̄an er juon iaan nuknuk in taktō ko me rej bōbrae me Beehive Clothing rekar kiji n̄an hospital ko n̄an kōjerbale ilo iien in ajedeed in nan̄n̄inmej. Āinwōt juon taktō in ājmour, Būreejtōn Russell M. Nelson eaar lukkuun itoklimoin. Ekar jab kōņaan lale wōt. Ekar kōņaan kajjieon̄ e—ekōņaan etale cuff ko im aetokin im kilen an lukkuun koņ tulikkin. Eaar ba tok n̄an kōm̧ tokālik, ilo an wūdiddid ainikien, “N̄e kwoj ioon armej ro me rej am eddo, kam̧m̧oolol er kōn aer jitlo̧k, kōn joortak in jitlo̧k, im kōn jerbal in karejar ko aer ilo etan Irooj.”

Ripoot in Kein jipan̄ ko

Ilo kape eo an Būreejtōn Nelson, Ij ripoot waj n̄an kom̧ kōn kilen an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata uwaak n̄an ļan̄ ko—im nan̄inmej ko reļļap me rejelet aolepān laļ in—kam̧m̧oolol kōn jouj ko an Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata im ro wōj m̧ōttāer. Ilo an wōr elōn̄ jān 1,500 COVID-19 jerbal ekar lukkuun ļaptata an Kabun̄ in leļo̧k aer n̄an e n̄an jipan̄ kōmeraiki ilo allōn̄ ko 18 remootļo̧k, Kabun̄ in ekar barāinwōt eo̧ron̄ 933 jorrāān ko im armej rein me rekar em̧m̧akūt jān joko jikier kōn jorrāān ko rej waļo̧k ekwe ewōr 108 laļ ko. Bōtap bōnbōn in ekatak in ejjab lukkuun kwaļo̧k aolepen bwebwenato in. Kōtļo̧k bwe in kwaļo̧k emān waanjon̄ok ko n̄an nemmake wōt jidik ta eo eaar waļo̧k.

Jikin jipan̄ COVID an Risouth africa

Jon̄oul jiljino iiō rettan Dieke Mphuti of Welkom, South Africa, ekar jako jinen im jemān jān e elōn̄ iiō remootļo̧k, ekar kōm̧m̧an menin an bōk eddo in lale ajri ro jatin jilu. Elukkuun kar pen n̄an e n̄an an kappok kijeer m̧ōn̄ā, kobaļo̧k ippān m̧weiūk ko an COVID me rejjabwe im quarantine ko rekar kōm̧m̧an menin an lapļo̧k an apan̄ ļo̧k wōt. Elukkuun emakijkij aer kwole, raar kabōbbōb kōn tiriamo ko an armej ro rituruer.

Pija
Dieke Mphuti

Juon raan eaar det ilo Okwōj 2020, Dieke ekar lukkuun ilbōk kōn kar juon kallallal ilo kōjem̧ eo an. Ekar kōppeļļo̧ke im lo ruo ruwaimaijet—juon ekar itok jān Kabun̄ in ilo opiijj an eria ilo Johannesburg im eo juon ej juon opiij jān South Africa Department eo an Social Development.

Doulul kein ruo raar koba ippān doon n̄an boktok m̧ōn̄ā n̄an m̧ōko me rej pād ilo kauwōtata. Eddo kein raar jako jān e Dieke ke ej reilo̧k im lo ākle in cornmeal im bar koba in m̧ōn̄ā ko jet, eo im raar wiaiki kōn jāān in jipan̄ ko an Kabun̄ in. Men kein renaaj jipan̄ e kōjparok baam̧le eo an ilo ium̧win jet bar wiik n̄an n̄e pakij in jipan̄ kein jān kien enaaj kōm̧m̧an oktak n̄an e.

Bwebwenato in an Dieke ej juon iaan taujin men ko rekar bōk jikier ipeļaakin laļ in ilo iien COVID juon jorrāān ejelet aolepān lal in kam̧m̧oolol kom̧ kōn kōjeraam̧m̧an in menin jipan̄ ko.

Jikin bōk jipan̄ an Afghan ilo Ramstein

Em̧ōj an aolep lo pija ko ilo nuuj eo:taujin armej rekar bōk er jān jorrāān im kōkkelo̧k er jān Afghanistan. Elōn̄ rekar jook ļo̧k ilo airport ko an ritariņae ak bar jet jikin ilo Qatar, ilo United State ko, Germany, im Spain m̧okta jān aer etal n̄an ijoko rej jibadōki. Aikuj ko aer rar lukkuun menin ekkairir, im Kabun̄ eo ar uwaak kōn mweiuk im rijipan̄ ro. Ilo kar Ramstein Air Base eo ilo Germany, Kabun̄ in ekar bar kaboļoļ ļo̧k kal, milik ko nimen nin̄nin̄, m̧ōn̄ā, im juuj.

Pija
Jikin jipan̄ eo kar leļo̧k kein jipan̄ n̄an armej ro rekar ko jān jorrāān kein
Pija
Kōrā ro rej keke nuknuk ñan armej in Afgan ro me rekar ko

Jet iaan Doulul eo an Kōrā sister ro rar kile ke kōrā in Afghan ro rekar kōjerbal jōōt ko an lōmaro pāleer n̄an kalbubu iki bōraer kōnke men ko kar kein kalbubuiki bōraer emōj aer tim ilo bulen bok ko ilo kar Kabul airport. Ilo bar mantin jemjera in me ej pād ikōtaan jabdewōt kabun̄ ak manit, sister ro ilo Ramstein First Ward rar koba ibben dron n̄an kiiji iminene in an Muslim n̄an kalbubu bōraer im kōm̧m̧an n̄an kōrā in Afghan ro. Sister Bethani Halls eaar ba, “Kōm̧ij ron̄ ke kōrā rein rej aikuj nuknuk in jar ko, im kōm̧ ar keke bwe ren maron̄ [kwōn] ilo aer jar.”5

Jikin jipan̄ an Rihaiti Earthquake eo

Waanjon̄ok in juon ej kwaļo̧k ke kwojjab aikuj in mweie ak ritto n̄an am juon kein jerbal eo em̧m̧an. Jon̄oul rualiktok-an-iiō Marie “Djadjou” Jacques ej jān Cavaillon Branch ilo Haiti. Ke ar waļo̧k juon earthquake eļap iturin bukwōn eo an ilo August, m̧weo im̧ōn baam̧le eo ekar juon iaan jon̄oul taujin m̧ōko me rekar okjak. Elukkuun pen ar ļōmņak e an kabūromōjmōj an jako m̧ōko imōd. Ilo an kar jab ebwer kōn menin kabūrom̧ōjm̧ōj in, Djadjou—kabwilōn̄lōn̄ ke—eaar oktak nabwōjļo̧k.

Pija
Marie Jacques
Pija
Haiti earthquake

Koba in Ripija ro

Ekar lo juon ritto ilo turin m̧weo imōn epen an mour im ar jino lale. Eaar jipan̄ ro jet karreoiki kobej in m̧ōko raar jorrāān. Jekdo̧o̧n ne emōk, eaar kobaļo̧k ippān membōr ro jet an Kabun̄ in n̄an ajjej m̧ōn̄ā im kein karreo ko n̄an ro jet. Bwebwenato in an Djadjou ej juon iaan bwebwenato ko me elukkuun kajoor kōn waanjon̄ok in an kōn an kar jerbal n̄an ro jet me jiron̄ im likao im ro em̧m̧an rettaer rar kate er n̄an ļoor waanjon̄ok eo an Jisōs Kraist.

Jikin jipan̄ ilo Ibwijleplep an Germany

Jet wiik mokta ļo̧k jen kar earthquake eo, bar juon doulul in ro em̧m̧an rettair rekar bar jipan̄ ļo̧k Atlantic kan. Ibwijleplep eo me ear etal lo turilik in Europe ilo kar July eo ar juon ibwijleplep eo ekar nana tata jān jinoin.

Pija
Ibūjleplep ilo Germany

Ke ar jako ļo̧k dān eo, juon eo me elōn̄ an m̧ōn wia ilo turin reba eo ilo district eo ilo Ahrweiler, Germany, ekar etale jorrāān in im ar lukkuun bwilōn̄. Em̧m̧aan meanwōd in, juon eo elukkuun tōmak ilo Catholic, ar unoojdikdik in jar bwe Anij en maron̄ jilkintok juon armej bwe en jiban̄ e. Im jibon̄ e eo juon, Būreejtōn Dan Hammon jān Germany Frankfurt Mission ekar itok n̄an ial eo ippān jet iaan mijenede ro rej kōņak jōōt iaļo ko in Leļo̧k Beim im Jipan̄. Dān eo eaar tebar 10 ne (3 m) lōn̄ļo̧k jān laļ ilo kiin m̧ōn wia eo, kōm̧m̧an bwe en m̧wilaļ bedkat eo lowaan m̧weo. Rijipan̄ ro rekar jabōļļe bedkat eo nabwōj ļo̧k, tūmi carpet eo im aļaļ in dibbin m̧weo im baeļe aolep men ilo torerein iaļ eo n̄an aer kōm̧m̧akūti. Leo an mōn wia me emōnōnō ar jerbal ippāer ium̧win awa ko rellōn̄, ebwilōn̄ bwe Irooj ar jilkinļo̧k juon doulul in rijerbal ro An n̄an uwaake jar eo an—im ium̧win wōt 24 awa!6

“Ekwe, Ij jar Bwe Enaaj Kōjerbale Kōj”

Kōnono kōn jon̄an kein jipan̄ ko an Kabun̄ in, Elder Jeffrey R. Holland bar juon alen ekar kōnono kake: “Ewaak jar ko … eiten aolep iien … jān an Anij kōjerbale armej ro jet. Ekwe, ij jar bwe Enaaj kōjerbale kōj. Ij jar bwe jenaaj uwaak ko n̄an jar ko an armej ro.”7

Ro jeiu im jatu, ilo jerbal in karejar ko ami, menin jipan̄ ko, iien, im iakwe, kom̧ij uwaak ko n̄an jar lōn̄lōn̄ kane an armej. Ak jon̄an an lōn̄ men jemaron̄ kōm̧m̧ani. Āinwōt membōr ro an Kabun̄ in, jej pād ium̧win bujen n̄an kōjparok ro me rej aikuj. Ilo kate ko ar kajjojo jejjab aikuj jāān ak ijoko rettoļo̧k;8 rej aikuj wōt tel eo an Jetōb Kwojarjar im bōro eo emaron̄ ba n̄an Irooj, “N̄a e; jilkinļo̧k n̄a.”9

Iiō Eo an Irooj

Luke 4 rekoot ke Jisōs ar itok n̄an Nazareth, ijo me E ar ritto ļo̧k ie, im ar jutak ilo tampel eo n̄an riit. Ekar epaake jinoin tata in iien jerbal in karejar eo An ilo mour in, im Eaar kwaļo̧k kōn juon eoon jān bok in Aiseia:

“Jetōb eo an Irooj ej pād ippa, kōnke emōj an kabitti eō n̄an kwaļo̧k gospel eo an n̄an ro ri jeramōl; ar jilkinļo̧k n̄a bwe in ten kōm̧our ro erub būruweer, kwaļo̧k kōn kōtļo̧k n̄an ro rej kalbuj, im kōm̧our mejen ro re billo, im kanemkwoj ro rej kakkure er,

“N̄an kwaļo̧k iiō eo ejejjet an Irooj. …

“… Ilo rainin jeje kein rej ke kakūrm̧ool n̄an lojiln̄im.”10

Ij kam̧ool bwe jeje kein rekwojarjar rej bar kakūrm̧ool ilo iien kein ad. Ij kam̧ool bwe Jisōs Kraist ej itok n̄an kōm̧our ro rej rubbūruer. Gospel in An ej n̄an kōm̧our ro ripilo bwe ren loļo̧kjen. Kabun̄ in An ej n̄an kwaļo̧k n̄an kanemkoj ro rej kalbuj, im ro rikaloran ipeļaakin laļ in rej kate ir n̄an kanemkoj ro rar ko̧kkure er.

Inaj kōjem̧ļo̧k ilo aō ālji kajjitōk eo Jisōs ar kajitokini Rikaļoor eo An Simon Peter: “Kwoj iakwe eō ke?”11 Pedped eo an gospel in ewōr meļeļe ko ie n̄an kilen ad nej uwaake kajjitōk kein ad make im “najidik [An] sheep.”12 Ilo kautiej eļap im iakwe n̄an Jisōs Kraist ar Rūkaki, ij kur kōjwōj kajjojo bwe jen mōttan jerbal in karejar in, im Ij jar bwe En kōjerbale kōj. Ilo āt eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Abdul Razaq, personal correspondence, May 2021.

  2. Lale Katak im Bujen Ko 104:11–18.

  3. Lale General Handbook: Serving in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1.2.2, ChurchofJesusChrist.org.

  4. Alma 1:30.

  5. Bethani Halls, quoted in “Aiding Afghan Evacuees,” Europe Area Welfare and Self-Reliance Newsletter, Aug. 2021.

  6. Jān Dan Hammon (Germany Frankfurt Mission president), email to Ty Johnson, 2021.

  7. Jeffrey R. Holland, “Neonatal Resuscitation with Elder Holland” (video), The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Nov. 10, 2011, youtube.com.

  8. Lale Sharon Eubank, “16 Things You Can Do to Be a Humanitarian,” Oct. 3, 2021, ChurchofJesusChrist.org.

  9. Aiseia 6:8; bar lale Ebream 3:27.

  10. Luk 4:18–19, 21.

  11. Lale Jon 21:15–17.

  12. Jon 21:15–17.