Kweilo̧k Eo Eļap
Juon Bōjjāān Em̧m̧anļo̧k
Oktoba 2021 kweilo̧k eo eļap


Juon Bōjjāān Em̧m̧anļo̧k

Aolep kijejeto n̄an oktak ko jej kōm̧m̧ani—jekdo̧o̧n ewi jon̄an an aidik n̄an kōj—emaron̄ kōm̧m̧an oktak eļap ilo mour kein ad.

Elōn̄ļo̧k jān jibuki epepen ko, tiim in aekwōj baajkōļ ko an laļ eo an Great Britain ro raar menin kajirere n̄an jikin aekwōj an baajkōļ eo an laļ in. Ilo aer pād wōt ilo jon̄an in, ribaajkōļ in Britain ro raar maron̄ bōk jejjo wōt gold medal ko ilowaan 100 iiō in jiae ilo Olympic im bar ļap jān m̧okta aer lukkuun eddodo kōn iien in eļap n̄an ribaajkōļ, jilu-wiik aetoken Tour de France–-me ejeļo̧k ribaajkōļ in Britain renan̄n̄in anjo̧ ilo 110 iiō ko. Eļap an kabūromōjmōj ribaajkōļ in Britain rein bwe jet mōn kōm̧m̧an baajkōļ ar jab kōņaan wiakake baajkōļ ko n̄an Ribritian ro, bwe rej ba renaaj kakkure m̧ool eo kōn er. Im jekdoon n̄e raar kōm̧aat aer maron̄ kōn kein jerbal ko rem̧m̧an im aolep kein kamminene ko rekkāāl, ejjeļo̧k men en eaar jerbal.

Pija
Ribaajkōļ in Britain

Ejjeļo̧k, n̄an jidik, m̧ae 2003, ke juon men jidikdik, eļap oktak ar waļo̧k ak raar jab kile ke enaaj lukkuun ukōte iaļ in n̄an British ro kijeen baajkōļ. Ilo an waļo̧k jibadbad in emaron̄ bar kwaļo̧k juon pedped indeeo—ippān juon kallim̧ur—ej jelete men ko rej ekkā an kapen n̄an kōj armej ak jej pukōt kilen kōkōm̧anm̧anļo̧k kōj make. Ta in ar waļo̧k n̄an ribaajkōļ in Britain rein me emaron̄ lukkuun jejjet n̄an ad kōttōbar bwe jen jet ro nejin Anij me rem̧m̧anļo̧k?

Ilo 2003 eo, raar kōjerbale Sir Dave Brailsford. Ejjab āinwōt kar kouj ro mokta ļo̧k me raar lukkuun kōļapļap, bwe en juon wōt bon̄ ak en lōn̄ oktak, Sir Brailsford ar kappen e n̄an juon kain kilen ej āinwōt in “kakkobaba in men ko raar katak n̄an an lapļo̧k.” Menin aikuj in ej kōmeļeļeiki kōkōm̧anm̧anļo̧k ko reddik ilo aolep men. Meļeļein bwe rar aikuij kōmakijkij aer lale joñan aer tōbrak im lale ta ko raar loe ke rem̧ōjņo̧ ie.

Ej āinwōt ta ko rikanaan Samuel Rilemen ļōmņake kōn “etetal jim̧we.”1 Ļapļo̧k in, relukkuun likio ilo ad lale bwe jen bōbrae ad jaje ta jen kōm̧m̧ane ekkar n̄an jorrāān ko ralikkar ak jerawiwi ko rej waļo̧k kiiō. Brailsford eaar ba, “Aolepān pedped in katak eo ekar itok jān ļōmņak eo me n̄e kwoj kōjorrāān aolep men kwoj ļōmņak ej itok jān am uwe lo juon baajkōļ, im ne koj kōkōm̧anm̧anļo̧k e kōn 1 bōjjāān, im lak kobaik aolep ippān doon kwonaaj lo an lōñ oktak.”2

Kōttōbar in an em̧m̧aan in ej jokkun wōt juon ippān kōttōbar eo an Irooj, Eo ekar katakin kōj kōn aorōkin 1 bōjjāān—im ilo jon̄an eo ej jako jān 99 bōjjāān eo. Aaet, E ekar katakin gospel eo n̄an kappukōte kajjojo armej ro rej aikuj. Ak n̄e jenaaj kōjerbale ejja pedped in wōt ilo pedped eo elukun em̧m̧an im jejjet kein karuo ilo gospel in, ukweļo̧k? Ijjelo̧kin ad bōbrae kōn limotak ko rej waļo̧kin an jab bōjrak kōm̧m̧an bōd im ukweļo̧k jān bōd ko ilo mour ko ad, ta eo enaaj waļo̧k eļan̄n̄e elukkuun dik ad kōļmenļo̧kjeņ n̄an lukkuun meļeļe—ewi wāween ad kōļapļo̧k ad meļeļe? Ijjelo̧kin ad kajjieon̄ n̄an kajim̧we men otemjej, ta eo eļan̄n̄e jej jerbal baj juon men?

N̄an waanjon̄ak, eļan̄n̄e jekjek eo am̧ eoktak jān jibadbad eo, kwoj kile bwe kwaar kijone am riiti Bok in Mormon eo? Ekwe, ijelokin ad kōkkairir in riiti 531 peij ilo juōn wōt boñ, ak ne jenaj kōmman bwe jen riiti 1 bōjjāān aolep ien ar riit—melelein enaj 5 peij juōn raan—ak juōn bar wawein me komaroñ tōbare ekkar ñan kwe make? Ilo an koba men kein ibben doon wōnm̧aanļo̧k jiddik kein ilo mour kein ad remaron̄ ke anjo ioon m̧ōjņo̧ ko ad reļļaptata me re kabnōnōik kōj ilo mour in? Ilo ar jolok jidik lok jidrik m̧ōjņo̧ ko ad emaroñ ke tebrak?

Ekwe, ekkar ñan rijeje in elem̧ōņōņō James Clear ej ba bwe wawein in ekkar ñan math enaj emman ñan kōj. Ej loore “iminene kein me rej ‘eddōk ioon eddōk n̄an kōkōm̧anm̧anļo̧k kōj make. N̄e komaron̄ komman bwe kwōn juon pōjān em̧m̧anļo̧k ilo kajojo raan, ilo nej jemļo̧kin juon iio … kwonaj 37 kattan em̧m̧anļo̧k.”3

Elukkuun kar alikar tōprak jiddik kein an Brailsford, āinwōt kōbwebwein baajkōļ, mōttan nuknuk, im kilen an kōmālmel. Bōtaab team eo an ekar jab bōjrak ijin. Rar wōnm̧aanļo̧k ilo aer kappok 1 bōjjāān ļe ilo men ko raar kejooni im ilo men ko jejjjab ļōmņak kaki āinwōt mōn̄ā ko reūne, im kab ilo aer kōm̧anm̧ani jorrāān ko. Ium̧win bar jet iien ko, men kein kab elōn̄ kain men ko rem̧m̧anļo̧k me rar lukun emman, im lukkun mōkaj jān aolep me ejjeļo̧k en kar kōtmāni. Em̧ool, raar kōttabare ial eo n̄an pedped indeeo eo an “lain ioon lain, naan in kain̄i ioon naan in kain̄i, jidik ijin im jidik ijjen.”4

Oktak kein reddik renaaj ke jerbal “oktak in eļap”5 me kwoj kōņaan? Jim̧we in kōm̧m̧ane, ijeļā ke renaaj 99 bōjjāān jerbal! Bōtaab juon naan in kakkōl bwe jibarōk in n̄an wōnm̧aanļo̧k jidik ekkar, ej aikuj in lukkuun jejjet ilo ad kate ilo an deļo̧n̄tok im riwōjļo̧k in raan. Im men̄e jeban wānōk, jej aikuj in kate kōj bwe kijejeto ko ad en āinwōt ad kijenmej. Kōm̧m̧ane, im menin letok ko kōn an lapļo̧k jim̧we renaaj bokwaj lan̄lōn̄ im aenōm̧m̧an eo koj pukōte. Āinwōt an Būreejtōn Russell M. Nelson katakin: “Ejjeļo̧k juon men ej kanemkwoj eļapļo̧k, wōr tokjen, ak aorōkļo̧k n̄an juon jān ukweļo̧k eo emakijkij im ej kōm̧m̧an aolep iien, im aolep raan. Ukweļo̧k ejjab juon m̧akūtkūt, ej juon wāween jerbal. Ej kii eo n̄an lem̧ōņōņō im aenōm̧m̧an ilo kōļmenļo̧kjeņ. N̄e kobain tōmak, ukweļo̧k ej kōppelļo̧k ad deļo̧n̄e kajoor in Pinmuur eo an Jisōs Kraist.”6

Pija
Ine in mustard
Pija
Wōjke in mustard

Āinwōt n̄an ukweļo̧k ej menin aikuij n̄an tōmak, elukkuun alikkar ilo jeje ko rekwojarjar. Aolep men kein jej aikuji rej jidik in wōt “pilin̄ in tōmak.”7 Im n̄e jemaron̄ lelōn̄ tak “ine in mustard”8 ilo ļōmņak ko ad, jebar maron̄ kōtmāne jab kōtmāne im kōjenolo̧k em̧m̧anļo̧k ko ilo mour kein ad im ro kajjojo rem̧ōņōņō n̄an ļoore. Bōtaab keememej, bwe jejjab maron̄ etal n̄an ad oktak jān Attila the Hun n̄an Mother Teresa ilo juon wōt bon̄, im kiō jej ke aikuj in kajim̧we ial in ar juon bun̄tōn maanļo̧k n̄an em̧m̧an. Men̄e oktak ko ilo mour eo am ej āinwōt ekapokpok, ijjino ilo juon wāween eo edik. Menin elukkuun jim̧we eļan̄n̄e kobane mour in im n̄e kwoj inebata ak ebbweer.

Wāween jerbal in ebban aolep iien tōbrak ilo juon eo ejjejjet im jim̧we. Jekdoon ilubwilijin ro me rej kate er enaaj wōr wōt apan̄ ko. Āinwōt juon eo me ar bar ioone inepata kein ilo mour in aō make, ijeļā ke jet ien jemaron̄ en̄jake 1 bōjjāān m̧aanļo̧k im 2 bōjjāān likļo̧k. Ak eļan̄n̄e jenaaj pen ilo ad jab mijak ilo ad wōnm̧aanļo̧k im un kōj make n̄an an ļapļo̧k 1 bōjjāān, E eo me eaar “ineke būromōj ko ad”9 lo m̧ool enaaj kotak kōj.

Ekwe ebaj allikkar, n̄e jej lukkuun kōm̧m̧ani jerawiwi ko reļļap, em̧ōj an Irooj kallikar e tok im ejjeļo̧k kajjitōk, jej aikuj bōjrak, bōk jipan̄ jān bisop eo ad, im elļo̧k jen men ko renana jej kōm̧m̧ani ilo iien eo em̧ōkajtata. Bōtab ilo an Elder David A. Bednar kar kobaiki: “Jidik, jutak pen, kōļapļo̧k eddōkļo̧k in jetōb rej jet bun̄tōn ko Irooj eo en kar ba jen bōki. Kōppopo n̄an jutak im̧aan mejān Anij ej juon iaan wun leplep ko an mour in im ej menin kottōbar toon wōt ad mour, im waļo̧k ilo jet wōt iien ko me elukkuun kajoor m̧akūtkūt ko ilo jetōb .”10

Pija
Ribaajkōļ in Britain

Im, bōjjo jidikdik in me ej jibadōk n̄an ukweļo̧k im m̧ool in oktak ej ke lukkuun jerbal? Kam̧ool eo ej ke pād ilo ad baajkōļ, n̄an waanjon̄ak? Ļōmņak ta eo ej waļo̧k n̄an ribaajkōļ in Britian rein ilo ron̄oul iiō ko jān ke jekar jino bwebwenato in. Ribaajkōļ in Britian rein emōj aer kiiō wiin i bwebwenato in Tour de France juon kabwilōn̄lōn̄ jiljino kōttan. Ilo emān Olympic Games ko rej mootļo̧k, Great Britian ekar lukkuun juon laļ eo eļap an tōprak ilubwilijin aolep kaminene ilo cycling. Im ilo kar jemļo̧kin Tokyo Olympic ko ilo summer eo ej jemļo̧k ļo̧k, Uk eaar bar wiini lōn̄ tata an gold medal ilo cycling jān aolep laļ ko jet.

Pija
Jampion ro ilo Olympic

Pija in ribaajkōļ in Britain ro jān (laļ lōn̄ļo̧k jān tuanm̧ooņ) Friedemann Vogel, John Giles, im Greg Baker/Getty Images

Bōtaab juon men eaorōk ļo̧k jān jelpa im kooļ matōļ, ej kallim̧ur eo ad eaorōk ilo ad etal ilo iaļ eo n̄an mour indeeo im me jenaaj “wiin i tarinae in an Kraist.”11 Im ilo ad kallim̧uri kōj make n̄an kōm̧m̧an jidik ak pen ilo ad em̧m̧anļo̧k, raar kallim̧uri kōj kōn “pāllin aiboojoj e jāmin mājkun.”12 Bwe kwon maron̄ lan̄lōn̄ kōn aiboojoj eo me ejjab mejkunļo̧k, ij kajjitōk bwe kwōn etale mour eo am im lale ta eo me ej kōm̧m̧an am raļokļo̧k ak kōm̧m̧an menin an pen am etal ilo iaļ in kallim̧ur eo. En lapļo̧k ad lale. Kappukot tōprak eo em̧m̧an ak kapidodoiki am̧ kōkōm̧anm̧aneļo̧k ilo mour eo am̧ me tōprak eo an emaron̄ erom juon lem̧ōņōņō em̧m̧an itok wōt jān ad emmanlok jidrik.

Keememej, David ekar kōjerbal juon dōkā jidikdik n̄an m̧an lakijon̄jon̄ eo. Ak eaar bar wōr emān dōkā raar bar pojak. Ejjeļo̧k oktak, nana eo an Alma eo edik im mejān kajjik ko an ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin ekar bōjrak jān baj juon ļōmņak eļam waan, eaorōk—juon ememļo̧kjeņ kōn katak ko an jemān kōn tūriam̧o̧ in lo̧mo̧o̧r eo an Jisōs Kraist. Im eaar pād ippān ad Rilo̧mo̧o̧r, eo, meñe ejjeļo̧k an jerawiwi, “Eaar jab bōk tarlep ilo jinoin, ak ar wōnm̧aanļo̧k jān jouj n̄an jouj, m̧ae An kab bōk tarlep eo.”13

Pija
Jisōs Kraist

Ej E eo me ejeļā n̄āāt juon bao ej wōtlo̧k me ej āinwōt lukkuun lale minit eo im ilo iien kein raorōk ilo mour kein ad im n̄an eo ej pojak n̄an jipan̄ eok ilo jabdewōt 1 bōjjāān me kwonaaj kāleti ālkin an riwōjtok kweilo̧k in. Kōnke aolep kijejetok n̄an oktak eo jej kōm̧m̧ane—jekdo̧o̧n ewi jon̄an an dik n̄an kōj, emaron̄ kōm̧m̧an oktak eļap ilo mour ko ad.

N̄an jemļo̧kin iien in, Elder Neal A Maxwell eaar katakin, “Kajjojo karōk in juon kōņaan eo ejim̧we, kajjojo rej aikuj kōm̧m̧an jerbal, im kajjojo rej aikuj kōm̧m̧an iien kabun̄jar, men̄e edik im oktak, kobaļo̧k ippān iien kōkajoor jetōb ko ad.”14 Ekwe m̧ool, ilo an dik, pidodo, im, aaet, men̄e ej 1 bōjjāān men kein emaron̄ lukkuun oktak im ļap men kein.15 Anjo eo eļap ej 100 bōjjāān m̧ool, “ālikin aolep ijo jemaron̄ kōm̧m̧an,”16 kōn maron̄, epenpen ko, im tūriam̧o̧ eo an Irooj im Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist. Ij lukkuun in kam̧ool ilo etan Jisōs Kraist, amen.