Potutusi
Anapogi ma Taulaga Anapogi


Ata
aoina o le taulaga anapogi

Suesuega Faaleaoaoga Faavae

Anapogi ma Taulaga Anapogi

O le anapogi ma taulaga anapogi o se tasi lea o auala e fesoasoani e tausi ai e matitiva ma ē le tagolima. Sa aoao mai le Faaola o Iesu Keriso e tatau ona tatou alolofa atu i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava ia i tatou. Pe a tatou ositaulaga ma auauna atu i isi e pei ona sa faia e le Faaola, e tau fai faamanuiaina uma ai ē foaia ma ē taliaina i le agaalofa, lotomalamalama, ma le alofa lea e taitai atu ai i le faaeaga ma le ola e faavavau.

Vaaiga Lautele

Sa aoao mai le Faaola o Iesu Keriso e tatau ona tatou alolofa atu i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava ia i tatou. Pe a tatou ositaulaga ma auauna atu i isi e pei ona sa faia e le Faaola, e tau fai faamanuiaina uma ai ē foaia ma ē taliaina i le agaalofa, lotomalamalama, ma le alofa lea e taitai atu ai i le faaeaga ma le ola e faavavau.

Na aoao mai Epikopo Dean M. Davies, “O le tausiga o ē matitiva ma ē lē tagolima o se aoaoga faavae autu o le talalelei ma o se elemene taua i le ata o le faaolataga e faavavau” (“O Le Tulafono o le Anapogi: O Se Tiutetauave Faaletagata Lava Ia e Tausia ai E Matitiva ma E le Tagolima,” Oke. 2014 konafesi aoao).

Ua tumu tusitusiga paia i lenei poloai e auauna atu i isi.

“Aua e le aunoa ona i ai i le nuu o le tagata mativa: o le mea lea ou te fai atu ai ia te oe, o loo faapea atu, Ia e matua faamafola atu lou lima i lou uso, i le ua tigaina, ma le ua mativa e ia te oe i lou nuu” (Teuteronome 15:11

O le anapogi ma taulaga anapogi o se tasi lea o auala e fesoasoani e tausi ai e matitiva ma ē le tagolima.

“Ua faavaeina e le Alii se tulafono o le anapogi ma taulaga anapogi e faamanuiaina ai Lona nuu ma tuuina atu ai se auala mo i latou e auauna atu ai ia i latou e le tagolima (tagai i le Isaia 58:6–12; Malaki 3:8–12). A anapopogi tagata o le ekalesia, ua poloaiina i latou e foai atu i le Ekalesia se taulaga anapogi ia le itiiti ifo ma le tau o taumafa semanu latou te taumamafaina. Afai e mafai, e tatau ona latou limafoai ma foai faasili atu. O faamanauiaga e o mai faatasi ma le tulafono o le anapogi e aofia ai le latalata atu i le Alii, faateleina le malosi faaleagaga, e manuia faaletino, e tele atu le tigaalofa, ma se naunautaiga malosi e auauna atu” (Tusitaulima 2, 6.1.2).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O le a le anapogi?

O le anapogi o se poloaiga mai le Alii lea tatou te faamaualalo ai i tatou lava i Ona luma e ala i le taofia ma le lotofuatiaifo mai le aai ma le feinu (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:76).

I le Ekalesia i aso nei, ua faaagaga ai le aso Sapati e tasi i masina taitasi mo le faamoemoega o le anapogi. O tagata o le Ekalesia e le aai ma feinu mo aiga sosoo e lua i se taimi e 24-itula ona foai atu lea o le tupe lea na semanu e faaalu mo na taumafa ia i latou e lima vaivai (tagai i le Alema 34:28).

O le anapogi ua avea o se faatinoga masani a perofeta a le Atua ma tagata o Lana Ekalesia talu mai lava taimi anamua. I taimi o le Feagaiga Tuai, sa anapopogi ai Mose ma Elia (tagai i le Esoto 34:28; 1 Tupu 19:8). Mo le au Isaraelu o le anapogi sa masani ona faaaoga mo ni faamoemoega patino po o fesoasoani faalelagi. I taimi o le Feagaiga Fou, sa anapogi ai Iesu Keriso mo le 40 ao ma le 40 po e sauniuni ai mo Lana auaunaga (tagai i le Mataio 4:1–4). Sa Ia aoaoina Ona soo i le mana ma le taua o le anapogi. O loo faaauau pea i o tatou aso lenei poloaiga ia anapopogi.

E faapefea ona ou faia a’u anapogi o se taulaga taliaina i le Alii?

Na aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin: “A aunoa ma le tatalo, o le anapogi e le o se anapogi atoatoa; ua na o se faiga ia fia ’ai. Afai tatou te mananao i la tatou anapogi ina ia sili atu nai lo le na o le alu e aunoa ma le ’ai, e tatau ona sii a’e o tatou loto, o tatou mafaufau, ma o tatou leo i le olega i lo tatou Tama Faalelagi. O le anapogi, e o lua ma le tatalo malosi, e mamana. E mafai ona faatumuina ai o tatou mafaufau i faaaliga a le Agaga. E mafai ona faamalosia ai i tatou faasaga i taimi o faaosoosoga” (”O Le Tulafono o le Anapogi,” Ape. 2001 konafesi aoao).

Na saunoa Elder L. Tom Perry: “O le umi lava o lo’u ola, o le tele foi lea o le faagaeetiaina o a’u i le faiga a le Alii o le tausia o e matitiva ma e le tagolima. E mautinoa lava e leai se tagata o le a mafaufau i se auala faatauva ae o’oo’o o le faamalieina o manaoga o le tagata—ia tuputupu ae faaleagaga ma faaletino e ala i le anapogi i lea taimi ma lea taimi ona foai atu lea o se aofai na sefeina mai le le taumafaina o na ‘aiga i le epikopo ina ia faaaogaina e auauna atu ai i manaoga o e matitiva, o e mama’i, o e puapuagatia, o e manaomia le fesoasoani ma le lagolago ina ia latou ola ai i le olaga” (”O Le Tulafono o le Anapogi,” Ape. 1986 konafesi aoao).

Isi faamatalaga mai tusitusiga paia: Ominae 1:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:12–16; Alema 17:3

E mafai faapefea ona ou faaaogaina lelei le faamanuiaga o le anapogi?

O le anapogi e mafai ona avea ma se aafiaga faaleagaga sili atu ma faalatalata atili atu ai oe i le Atua. Mafaufau i tulaga nei:

“E toatele e gasegase pe a anapopogi, o isi e ma’ale’ale soifua maloloina, ma isi e i ai pepe e faasusu; o tagata faapena e le tatau ona faamalosia e anapogi. E le tatau foi i matua ona faamalosia a latou fanau iti e anapopogi” (Gospel Doctrine, p. 244).

Sa fautuaina foi i tatou e Peresitene Iosefa F. Samita ia tatou atamamai i a tatou anapogi. E i ai le mea e ta’u o le soonafai. E mafai e se tagata ona anapogi ma tatalo seia oo ina oti o ia; ma e leai se mea e alagatatau ai lea mea; po o se atamai foi o i lea mea. … E mafai ona faafofoga le Alii i se tatalo faatauvaa, e faia i le faatuatua, i ni upu se ono, ma o le a ia silafia le anapogi atonu e le mafai ona faaauaua i le sili atu ma le luasefulufa itula, e pei lava le faigofie ma tali tonu mai o Ia i se tatalo e afe upu ma se anapogi mo se masina. … O le a talia e le Alii le mea ua lava, ma se fiafiaga tele ma le faamalieina nai lo o le mea e soonafai ma e le manaomia” (i le Conference Report, Oct. 1912, 133–34).

O a faamanuiaga o le tausia o le tulafono o le anapogi?

Na aoao mai Elder L. Tom Perry: “O le tulafono o le anapogi e i ai ona faamoemoega maoae e tolu. Muamua, e tuuina atu ai le fesoasoani i e lima vaivai e ala i saofaga o taulaga anapogi, o le aofaiga o le tau o taumafataga ia sa le’i taumamafa ai. Lona lua, o se anapogi e taua ia i tatou faaletino. Lona tolu, e faateleina ai le lotomaualalo ma le faaleagaga o tagata taitoatasi” (“O Le Tulafono o le Anapogi,” Ape. 1986 konafesi aoao).

“A o fiaaai ē matitiva, ia tuu atu ia i latou o e o loo maua mea, e anapopogi i se aso e tasi ma foai atu mea na semanu latou te ‘aina i epikopo mo e matitiva, ma o le a tele mea e maua e tagata uma mo se taimi umi. … Ma afai o le a ola le au paia i lenei mataupu faavae faatasi ma loto fiafia ma foliga fiafia o le a tele pea mea latou te maua” (History of the Church, 7:413; tagai foi i le Joseph B. Wirthlin, “O Le Tulafono o le Anapogi,” Ape. 2001 konafesi aoao).

“Ia limafoai i au foai, ina ia mafai ona outou tuputupu a’e. Aua le tau na ona foai atu mo le faamanuiaina o e matitiva, ae ia foai atu mo lou lava manuia. Ia lava au foai ina ia mafai ona e tuuina atu oe lava i le malo o le Atua e ala i le faapaiaina o au mea ma lou taimi. Totogi se sefuluai faamaoni ma se taulaga anapogi limafoai pe a e manao i faamanuiaga o le lagi. Ou te folafola atu o outou uma o e o le a faia lea mea, o le a outou faateleina o outou lava manuia, i le faaleagaga ma le faaletino. O le a tauia oe e le Alii e tusa ma au galuega” (Marion G. Romney, Welfare Agricultural Meeting, Sept. 30, 1967; tagai foi i le Marion G. Romney, “The Blessings of the Fast,” July 1982).

Isi mea mai tusitusiga paia: Isaia 58:6–12; Malaki 3:10; Alema 17:1–3

E faapefea ona taulimaina taulaga anapogi?

Na aoao mai Elder Joseph B. Wirthlin, “E na’o le tasi lava le faamoemoega e faaaoga ai taulaga anapogi: ia faamanuia ai olaga o i latou e manaomia le fesoasoani. O talā uma e tuuina atu i le epikopo o se taulaga anapogi, e alu e fesoasoani ai i e matitiva” (Ape. 2001 konafesi aoao).

O le epikopo o le uarota ua valaauina e le Alii e taulima mea uma faaletino e aofia ai le tufatufaina o tupe o le taulaga anapogi (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68). O le faaeeina ai i mana o le iloatino, e iloilo ai e le epikopo po o ai e tatau ona maua le fesoasoani faaletino ma pe faapefea ona tuuina atu i ai. Faatasi ai ma se malamalamaaga faamaoni o lenei faatuatuaga paia, e taialaina le epikopo e ala i mataupu faavae autu o le uelefea. O nei mataupu faavae e aofia ai le fautuaina i le alofa ma le agalelei; faamalosiauina le faalagolago i le aiga; faamalolosia le au paia ia ola tutoatasi, i le faaleagaga ma le faaletino; faafetauia o manaoga faaletino; tuuina atu mea e faaaoga ma auaunaga e manaomia e tausi ai le ola lea ua masani ai le toatele o tagata o le uarota; ma tuuina atu avanoa e galulue ai e oo i le gafatia o le tagata e mauaina le taulaga anapogi mo le fesoasoani e mauaina.

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “Matou te faamoemoe ia ala atu i le totogi o ni taulaga anapogi limafoai, o le a lava ma totoe ai mea e tuuina atu mo manaoga a i latou e limavaivai Pe a tausia e tagata uma o lenei ekalesia le anapogi ma tuuina atu se saofaga limafoai, o le a faamanuiaina ma i ai mea e tuuina atu i—e matitiva ma e le tagolima—e le gata i na o tagata o le Ekalesia, ae faapea foi ma le toatele o isi. O le a faamanuiaina tagata foai uma i le tino ma le agaga, ma o le a fafagaina ē fia aai, ma faalavalavaina ē lelavalavā e tusa ai ma o latou manaoga” (“Rise to a Larger Vision of the Work,” Ape. 1990 konafesi aoao).

Mo faamatalaga i le taulimaina o taulaga anapogi, e mafai e epikopo ona tagai i le Tusitaulima 1, 5.2.4.

E faapefea ona ou saofagā i le tupe o le taulaga anapogi?

O taulaga anapogi e mafai ona saofagaina atu e ala i le faatumuina o se lisiti foai ma tuuina atu i se tasi o le au epikopo. I tulaga e faataga ai, e mafai ona faatonuina e le epikopo ē umia le Perisitua Arona e ao mai taulaga anapogi mai aiga o le au paia i masina taitasi. E mafai foi ona talosagaina ē umia le Perisitua Mekisateko e fesoasoani ai.

E leai se aofai faatonuina o foai mo taulaga anapogi. Pe a e saofaga atu ma le limafoai i nei tupe, o le a faamanuiaina oe faaleagaga ma le faaletino mo lou naunau e fesoasoani i isi (tagai i le Sefuluai ma Taulaga Anapogi [2007], 1–14).

E faapefea ona ou aoaoina la’u fanau e uiga i taulaga anapogi?

Pe a aoao tamaiti e uiga i taulaga anapogi, mafaufau e suesue i le Mataio 25:35–40 e faaalia ai le taua o le tausia o e matitiva ma e limavaivai. Faamalamalama atu, a latou tuu atu a latou taulaga anapogi i le epikopo, o na tupe e faaaogaina e fesoasoani ai i tagata mama’i ma limavaivai o lau uarota po o le paranesi. Afai ua iloa e lau tama ia manaoga, e pei o se tagata o le au paia ua ma’i po o se aiga o loo tauivi ma galuega, e mafai ona e faaaogaina lea o se faataitaiga o le mea o le a alu i ai a latou taulaga. Valaaulia lau fanau e mafaufau pe faapefea ona latou saofaga atu i le tupe o le taulaga anapogi. Faitau atili iinei.

Autu Fesootai

  • O Mea Tautupe a le Aiga

Tusitusiga Paia

Mau Faasino

Punaoa mo le Suesueina o Tusitusiga Paia

Savali mai Taitai o le Ekalesia

Savali Faaopoopo

Vitio

“Fasting: Philippines Widow”

“Fasting: Romania, Paun Family”

“Fasting: Young Single Adult Ward, Amanda”

“Fasting: Simi Valley Widow”

“Tausiga o e Matitiva ma e le Tagolima”

“Fast Offerings—The Jerry Foote Family”

“Taulaga Anapogi Matamau”

Punaoa o le Aoaoina

Punaoa Lautele

O Le Faia i le Ala a le Alii: O Le Otootoga o le Taiala a se Taitai i le Uelefea

O Le Tulafono o le Anapogi

Mataupu Faavae o le Uelefea ma le Taitaiga,” Tusitaulima 2, 6

Mekasini a le Ekalesia

Cecilie Norrung, “Fasting and Praying for Emma,” Ensign October 2016

Tithes and Offerings,” Ensign June 2014

O a fea e tatau ai ona ou amata totogiina ia taulaga anapogi ma faia isi foai?New Era, Setema 2013

The Strength of Many,” Ensign June 2011

O Fea e Alu i Ai Taulaga Anapogi?New Era, Me 2008

Neil K. Newell, “Fast Offerings: Blessings We Give, Blessings We Receive,” Ensign, October 1998

Karen Ashton, “Taimi o Fetufaaiga: Sefuluai ma Taulaga,” Liahona, Novema 1996

Larry E. Morris, “Fast Offerings: A Place for the Second Mile,” Ensign, February 1979

William O. Nelson, “To Prepare a People,” Ensign, January 1979

Tusi Lesona mo Suesuega

I Tala Fou

Fast Sunday,” Newsroom

Fasting,” Newsroom

Punaoa mo le Aoao Atu

Tala ma Gaoioiga mo le Aoaoina o Tamaiti

Anapogi,” O Lesona e Fesoasoani mo le Aoaoina o Tamaiti

Ala o faasalalauga

Otio

O Le Tulafono o le Anapogi,” Alaata o le Au Paia o Aso e Gata Ai F&T, vaega 60