Potutusi
Vaetamaga


Ata
aiga

Suesuega Faaleaoaoga Faavae

Vaetamaga

Ua aoaoina i tatou e tusitusiga paia, e alofa le Atua i fanau laiti. E tofu oo tamaiti taitoatasi i se tulaga uigaese pe a tuuina mo le vaetamaga. I le filifili ai e vaetama, ia manatua e alofa le Tama Faalelagi ia te oe ma lau tama, ma o le a Ia le lafoaia oe (tagai i le 1 Nofoaiga Tupu 28:20). E alofa o Ia i le tamaitiiti lenei ma e finagalo e fesoasoani ia te oe a o e faia fuafuaga mo le lumanai o le tamaitiiti lenei.

Vaaiga Lautele

Ua aoaoina i tatou e tusitusiga paia, e alofa le Atua i fanau laiti. Na aoaoina e le Faaola Ona soo e faapea, “e faapea lo outou Tama o i le lagi, e le finagalo ia ina ia fano se tasi o i latou nei e faatauvaa” (Mataio 18:14). E alofa le Tama Faalelagi i Ana fanau uma lava ma faaalia ai le alofa mutimutivale i tagata taitoatasi e tusa lava po o a o latou tulaga (tagai i le Esoto 20:6). O Ia “ua i ai le faulai o le alofa” ma o le a lagolagoina i latou i o latou tofotofoga, faafitauli, ma puapuaga (tagai i le Efeso 2:4; Alema 36:3). E tofu oo tamaiti taitoatasi i se tulaga uigaese pe a tuuina atu mo le vaetamaga. I le filifili ai e vaetama, ia manatua e alofa le Tama Faalelagi ia te oe ma lau tama, ma o le a Ia le tuulafoaia oe (tagai i le 1 Nofoaiga Tupu 28:20). E alofa o Ia i le tamaitiiti lenei ma e finagalo e fesoasoani ia te oe a o e faia fuafuaga mo le lumanai o le tamaitiiti lenei.

Afai e te lua finagalo ma lou toalua e vaetama se tamaitiiti, ia mautinoa ua oulua silafia uma lava tulaga e manaomia faaletulafono o atunuu ma sooupu faalemalo o loo aofia ai. Atonu e te manao e feutagai ma se sooupu mo vaetamaga po o se loia mo vaetamaga. Afai e te alala i le Iunaite Setete, e mafai e lou epikopo ona faasino atu oe i le Auaunaga mo Aiga o se punaoa mo feutagaiga.

Ua faamanatu mai e Peresitene Henry B. Eyring i matua uma o lo latou, “tofiga aupito sili ona mamana o loo i totonu o le aiga. E taua i latou ona o le aiga o loo i ai le avanoa i le amataga o le olaga o se tamaitiiti e tu mausali ai ona vae i luga o le ala e toe foi atu ai i le aiga” (“Fesoasoani ia i Latou i lo Latou Toe Foi Atu i le Aiga,” konafesi aoao Ape. 2010 ).

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ua ma mananao e vaetama, o fea la ma te amata atu ai?

E tele ituaiga faaosofiaga eseese e ala ai ona finagalo tagata e vaetama se tamaitiiti, ma o lena faaosofiaga e mafai ona faia se matafaioi sili ona taua i malosiaga i le aafiaga o le vaetamaga. Ae peitai, o se fautuaga e tasi e tumau lona sa’o e uiga i le faaosofiaga: o le vaetamaga e tatau ona faamanuia ai e le aunoa le olaga o le tamaitiiti. O lenei fautuaga e aofia ai le usitai a’ia’i i tulaga manaomia faaletulafono o le vaetamaga i lou atunuu ma le faigamalo faalelotoifale. O vaetamaga i va o atunuu e sili atu ona faatonutonuina nai lo o vaetamaga e faia i totonu o le atunuu lava ia. E fautuaina malosi le galulue e ala atu i tautua mo vaetamaga ua laiseneina, ma faatagaina (sooupu mo vaetamaga, loia mo vaetamaga, ma isi mea faapena). Faamolemole tagai i le Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia, 21.1.4.

O le vaetamaga o se tamaitiiti o le a avea o se tasi o faaiuga aupito taua tou te faia i lou olaga, ma atonu foi o le faaiuga aupito tele lea e tasi i le olaga o le tamaitiiti. Ia suesue i ai i o outou mafaufau, ona saili lea o se faamaoniga a le Agaga e ala i le anapogi ma le tatalo (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–8). Ia filifili ma le Alii, ma o outou loto atoa (tagai i le Alema 37:35–37).

Ina ia saunia outou lava, saili atu i tali i le tele o fesili e siomia ai le vaetamaga, e pei o:

  • O le a faapefea ona aafia lo maua sootaga faalefaaipoipoga ona o le vaetamaga?

  • O le a le mea e manaomia ona tatou iloa e avea ai ma ni mātua vaetama faamanuiaina?

  • O a taui ma luitau e o mai faatasi ma le vaetamaina o se tamaitiiti.

O fea e mafai ona tatou aoao atili ai e uiga i le vaetamaga?

Faafesootai se tagata tomai faapitoa i vaetamaga (sooupu mo vaetamaga, loia mo vaetamaga, tagata ua laiseneina mo vaetamaga) e vaai ai po o a mea e manaomia e avea ai ma se mātua vaetama. Afai o i ai le Auaunaga mo Aiga i la outou eria, e mafai ona e faafesootaia i latou mo se tautua e faasino atu. I le Iunaite Setete, o loo i ai foi punaoa a le malo o loo maua.

O vaetamaga e maualuga lava le faatonutonuina ma e eseese foi mea e manaomia. E tatau ona e malamalama i mea e manaomia mo lou eria ma ia tausisi i ai.

A ua e saunia loa faaleatamai ma faalelagona, ma ausia ia mea uma e manaomia e tatau ai e agavaa ai e vaetama se tamaitiiti, ona mafai loa lea ona e amatalia le faagasologa o le sailia o se tamaitiiti e vaetama.

E faapefea ona tatou sailia se tamaitiiti e vaetama?

O le sailia o se tamaitiiti e vaetama e mafai ona luitauina. O le tele lava o lou fitoitonu e uiga i le matua, itupa, ma le maloloina faalelagona ma faaletino o le tamaitiiti, o le tele foi lea o le luitauina o le a i ai le faagasologa. Ia fatufatua’i a o e sailia se tamaitiiti o sē e fetaui lelei ma lou aiga. Ia manatua e valaau atu i le Alii e fesoasoani ia te oe i lau sailiga o le tamaitiiti e finagalo o Ia lua te tausia ma faamauina ia te oulua. O punavai o faamatalaga atonu e aofia ai:

  • Tagata tomai faapitoa mo vaetamaga

  • Isi matua vaetama

  • O le initoneti

  • O le tou faletusi mo tagata lautele

O a mea tatou te faia pe a tatou maua se tamaitiiti e vaetama?

O le a e toe manaomia foi se fesoasoani a se tagata tomai faapitoa i vaetamaga (sooupu mo vaetamaga, loia mo vaetamaga, tagata ua laiseneina mo vaetamaga) ia mautinoa ai ua e ausia tulaga manaomia e alagatatau i le faamae’aina o lau vaetamaga. O le a latou faamalamalama atu pepa o galuega ma laasaga faaletulafono e manaomia e faamae’a ai le vaetamaga.

A e ausiaina loa ia tulaga manaomia uma faaletulafono ma ua faamae’aina le vaetamaga e ala i le faamasinoga, ona mafai loa lea ona outou galulue ma le epikopo e fai fuafuaga mo le faamauina o le tamaitiiti ia te oulua.

“Tau ina ia faamanuia pea e lo tatou Tama Faalelagi nei tagata lelei, nei uo faapitoa a le Matai” (Thomas S. Monson, “Fanau Faapelepele—O Se Meaalofa mai le Atua,” Oke. 1991 konafesi aoao).

Tusitusiga Paia

Mau Faasino

Savali mai Taitai o le Ekalesia

Vitio

“Unplanned Pregnancy, Adoption, and The ‘Best Gift Ever’”

“Trusting in the Lord”

“I’m a Mormon, New York Mother, and Forgiving Daughter”

“I’m a Mormon, Adopted Father, and Costa Rican Pizza Chef”

“I’m a Mormon, Mother, Grandmother, and Foster Parent”

“I’m a Mormon, Mother, and Caretaker of Bulgarian Orphans”

Punaoa o le Aoaoina

Mekasini a le Ekalesia

Alison Baugh, “Adoption: Including the Whole Family,” Ensign, Aperila 2010

The Gift of Adoption,” Ensign, Fepuari 2009

Rebecca M. Taylor, “Why Adoption?Ensign, Ianuari 2008