Jeneral Konfrens
Jisas Kraes I Tresa Ia
Oktoba 2023 jeneral konfrens


Jisas Kraes I Tresa Ia

Lukluk Nomo long Kraes Hem i Sevya mo Ridima blong yumi, “mak” ia we yumi mas luk, mo bigfala tresa blong yumi.

Long 1907, wan rij Inglis man nem blong hem George Herbert, nambafaef Earl blong Carnarvon,1 i muv i go long Ijip mo i kam intres long wok ia akeoloji. Hem i go luk Howard Carter, man blong stadi abaot histri blong olfala Ijip mo askem blong i save wok wetem hem. Carter bae i lukluk long wok blong tufala blong digim graon, mo Carnarvon bae i lukluk long saed blong mane.

Tugeta, oli bin gat sakses blong luk plante defren ples. Afta oli bin kasem raet blong save digim graon long Vale blong Ol King, kolosap long ples we tedei oli singaotem Lukso, ples we oli faenem plante tum blong ol fero. Oli bin disaed blong lukaotem tum blong King Tutankhamun. Tutankhamun i bin kam long tron blong Ijip moa bitim 3,000 yia i pas finis mo i bin rul blong ten yia bifo long ded blong hem we oli no ekspektem.2 Oli bin save se oli berem hem long Vale blong ol King,3 be ples we tum blong hem i stap long hem oli no save.

Carter mo Carnarvon oli spenem faef yia, be i no gat sakses blong faenem tum blong Tutankhamun. I kasem wan taem we Carnarvon i talem long Carter se hem i finis wetem wan kaen wok ia we i no gat frut blong hem. Carter i plis long hem blong stap wan moa sisen blong wok, mo Carnarvon i letem mo agri blong givim mane.

Carter i kam blong luk save se kolosap oli digim flatem evri floa blong Vale blong ol King—be ples nomo we kamp blong olgeta i stap long hem oli no digim. Sam dei nomo afta oli digim ples ia, oli faenem fas step blong ol step we i lid i go daon long tum.4

Taem Carter i bin brekem ples ia mo i lukluk insaed long smol rum we i lid i go long tum blong Tutankhamun, i luk gol long evri ples. Afta long tri manis blong rekodemdaon wanem i stap long smol rum ia, oli openem sil doa blong rum blong ded long Febwari 1923—100 yia i pas. Hemia i wan popula samting we ol man blong akeoloji oli faenem 2000 yia i pas.

Long ol yia blong lukaotem mo no faenem wan samting, Carter mo Carnarvon oli no bin luk wanem i stap andanit long leg blong tufala. Sam faef handred yia bifo Sevya i bon, Profet Jekob long Buk blong Momon i tokbaot wanem man i luk o i ting nating long wanem i stap kolosap olsem “lukluk i go ova long mak.” Jekob i bin luk finis se ol pipol blong Jerusalem bae oli no luksave promes Mesaea ia taem bae Hem i kam. Jekob i profesae se bae i gat wan “strong hed pipol [we] oli ting nating long ol klia toktok … mo [bae oli lukaotem] ol samting we oli no save andastanem. Taswe, from oli blaen, we blaen ia [bae i kam] from oli lukluk i go ova long mak, nao oli mas foldaon.”5 Long nara toktok, oli kikim ston mo oli foldaon.

Wanem Jekob i talem i bin kamaot i stret. Long taem blong ministri blong Jisas, plante oli luk i go ova long mak, i go ova long Hem. Oli luk pasem Sevya blong wol ia. Oli sapos blong luksave rol blong Hem olsem man blong mekem plan blong Papa long Heven i hapen, be no, oli jajem mo nilim Hem long kros. Oli lukluk mo wet long narawan blong i kam sevem laef blong olgeta.

Olsem ol pipol ia blong Jerusalem, mo olsem Carter mo Carnarvon, yumi tu yumi save luk i go ova long mak. Yumi nid blong lukaotgud mo no mestem Jisas Kraes long laef blong yumi mo no luksave ol blesing we Hem i givim long yumi. Yumi nidim Hem. Oli bin talem long yumi blong yumi hang “fulwan long ol gud wok blong hem, we i gat olgeta paoa blong sevem ol man.”6

Hem i mak blong yumi. Sapos yumi stap tingting se i gat wan nid blong samting we i moa long wanem Hem i stap givim, yumi stap tanem baksaed o putum daon stret samting mo paoa Hem i save givim long laef blong yumi. Hem i askem blong gat ol raet blong sore mo givimaot sore ia i kam long yumi.7 Hem i olsem “ples [we bae yumi] lukluk long hem blong kam klin aot long sin blong [yumi].”8 Hem i loya blong yumi wetem Papa mo sapotem wanem we Papa i wantem evri taem we i stap, blong yumi go bak long Hem olsem olgeta we oli gat raet long Kingdom blong Hem. Folem toktok blong profet Alma, yumi nidim blong, “sakem ae blong [yumi] raon mo stat blong biliv long Pikinini blong God se bae hem i kam blong pemaot ol pipol blong hem, mo se bae hem i safa mo kasem ded blong pem praes blong ol sin blong [yumi]; mo se bae hem i girap bakegen long ded.”9 Jisas Kraes i tresa blong yumi.

Sevya i givim long yumi plante wei blong lukluk nomo long hem, wetem tingting blong gat janis blong save sakem sin evri dei. Samtaem, yumi tingdaon long hamas bigfala blesing ia i save mekem long yumi. Taem mi gat eit yia, papa blong mi i baptaesem mi. Afta long baptaes, mi holem han blong hem blong mitufala i krosem wan bisi rod. Mi no stap lukluk long wanem i stap hapen mo putum step aot long rod blong wokbaot stret long taem we wan bigfala trak i kam pas. Papa i pulum mi aot long rod i kambak long saed blong rod. Sapos Hem i no bin mekem bae bigfala trak ia i kilim ded mi. Mi luksave rong blong mi, mi tingting, “maet bae i moa gud blong bigfala trak ia kilim ded mi, from bae mi neva stap klin olsem naoia, afta long baptaes blong mi.”

Olsem wan we i gat eit yia, mi mekem mistek ia blong tingting se wota blong baptaes i wasemaot ol sin blong mi. Be i no olsem. Plante yia i pas afta long baptaes blong mi, mi kam blong lanem se ol sin oli klin tru long paoa blong sakrifaes blong Jisas Kraes we i pemaot sin, taem yumi mekem mo kipim kavenan blong baptaes.10 Afta, tru long fasin blong sakem sin, bae yumi gohed oltaem blong stap klin. Mi bin lanem tu se sakramen i givim yumi wan paoa blong stap klin mo tabu we i stap oltaem long laef blong yumi, i mekem yumi gohed blong stap klin long ol sin blong yumi.11

Semmak olsem ol gol we oli stap andanit long ples we Carter mo Carnarvon tufala i stap stanap long hem, ol blesing blong sakramen oli stap oltaem taem yumi atendem sakramen miting. Oli promesem yumi se bae Tabu Spirit i kompanion blong yumi blong oltaem sapos yumi tekem sakramen long wei we ol niu konvet oli tekem baptaes mo konfemesen, wetem wan hat we i fulap long sore mo spirit we i wantem sakem sin, mo gat strong tingting blong kipim kavenan ia blong baptaes. Tabu Spirit i blesem yumi wetem paoa blong Hem blong mekem yumi kam tabu blong mekem se oltaem, yumi holemtaet fasin ia blog stap klin aot long sin, evri wik.12

Fandesen blong spirit blong yumi i kam strong tru long fasin blong sakem sin, mo tru long tingting ia blong mekem rere blong stap klin inaf blong kaekae sakramen. Wetem wan fandesen blong spirit we i strong nomo, yumi save stanap strong blong fesem ren, win, mo ol wota we i stap kam long laef blong yumi.13 Narasaed blong hem, fandesen blong spirit blong yumi i no strong taem yumi no kam long sakramen miting o taem yumi no lukluk o tingting long Sevya long taem blong sakramen. Maet yumi no save, be “yumi stap pulumaot [yumi bakegen] aot long Spirit blong Lod, mekem se i no save gat ples insaed long [yumi] blong lidim [yumi] long ol rod blong waes tingting, blong mekem se Lod i save blesem [yumi], mekem yumi kam antap gud, mo i lukaot gud long yumi.”14

Taem yumi gat Tabu Spirit wetem yumi, bae yumi kasem insperesen mo lidim yumi mekem mo kipim ol nara kavenan, olsem olgeta we yumi mekem long ol tempol. Taem yumi mekem olsem i mekem rilesensip blong yumi wetem God i kam moa dip.15 Yu save luk se oli bin anaonsem plante tempol long ol yia we oli jes pas, oli karem ol tempol i kam moa kolosap long ol memba.16 Nogud saed blong hem i we, taem ol tempol oli kam moa kolosap long yumi, bae yumi no moa stap atendem tempol tumas. Taem ol tempol oli stap longwe, yumi mekem plan blong taem mo ol risos blong yumi blong travel blong go wosip long tempol. Yumi putum ol wokbaot ia long oda.

Wetem tempol we i stap kolosap, bae i isi blong letem ol smosmol samting oli kam blokem yumi blong atendem, mo talem long yumiwan, “Bae mi jes go long wan nara taem.” Stap laef kolosap long wan tempol i mekem yu tekem taem blong mekem taem tebol blong go long tempol, tekem taem ia nao, bae i mekem yu ting se i oraet nomo sapos yu no go long tempol. Taem yumi mekem olsem, yumi “mestem mak ia,” tekem nating ol janis blong kam moa kolosap long Sevya insaed long tabu haos blong Hem. Komitmen blong yumi blong go long hem i mas strong semmak long tugeta, taem tempol i stap kolosap o longwe.

Afta we Carter mo Carnarvon i digim graon long nara ples long Vale blong Ol King mo stap lukaotem tum blong Tutankhamun, oli luksave wanem oli no luk. Yumi no nid blong westem paoa nating, olsem olgeta we oli bin mekem long wan taem blong faenem tresa blong yumi. Yumi no nidim blong lukaotem kaonsel long ol risos we yumi no save, mo tingting se valiu blong kaonsel ia bae i moa gud long wanem yumi save kasem long wan profet blong God.

Olsem we oli rekodem long OlTesteman, taem Neman i lukaotem blong kam gud long leprosi blong hem, hem i harem nogud from oli askem hem blong draonem hem seven taem long wan reva. Be oli bin talem long hem blong folem kaonsel blong profet Elaeas be i no dipen long tingting blong hemwan blong olsem wanem merikel i save hapen. Olsem risal, Neman i bin kam oraet bakegen.17 Taem yumi trastem profet blong God long wol tedei, mo wok folem toktok blong hem, bae yumi faenem hapines, mo tu, bae yu save kam oraet bakegen. Yumi no nid blong lukluk i go moa.

Ol brata mo sista, mi leftemap tingting blong yu blong tingbaot mo oltaem lukluk long Jisas Kraes. Hem i Sevya mo Ridima blong yumi, “mak” ia we yumi mas luk, mo bigfala tresa blong yumi. Taem yu kam long Hem, bae yu kasem riwod wetem paoa blong fesem ol jalenj blong laef, strong tingting blong mekem wanem i stret, mo save blong wok long misin blong yu long laef ia. Holem gud janis ia blong sakem sin, raet ia blong tekem mo kakae long sakramen, ol blesing blong mekem mo kipim ol tempol kavenan, glad ia blong stap wosip insaed long tempol mo glad ia blong gat wan profet we i laef.

Mi talem tru mo mi sua se God, Papa We I No Save Finis, i Papa blong yumi long Heven; Jisas i Kraes, Hem i Fren blong yumi long heven we i kaen mo waes,18 mo hemia i Jos blong Hem. Tangkyu long fet blong yu mo blong stap strong long fet ia. Mi prea se bae yu kasem blesing, bae yu gat sakses, mo bae oli sevem yu blong taem ia, long nem blong Jisas Kraes, amen.

Ol Not

  1. Ful nem blong faef Earl blong Carnarvon hem i George Edward Stanhope Molyneux Herbert.

  2. Wan kompiuta skan blong 2005 we oli singaotem long Inglis computed tomography (CT) we i soemaot se King Tutankhamun i maet safa long wan bon blong leg blong hem i brok mo stikaot long skin, we i lid i go long wan nogud so mo ded.

  3. Plante moa long ol Niu Kingdom blong ol fero blong Ijip oli berem olgeta long Valley of the Kings. Plante long ol tum ia oli faenem mo stilim long ol taem bifo.

  4. Stori ia blong faenem tum blong Tutankhamen i kamaot long Eric H. Cline, “King Tut’s Tomb,” Archaeology: An Introduction to the World’s Greatest Sites (2016), 60–66.

    Plante stori i kam tugeta blong mekem stori blong Carter mo Carnarvon joes we tufala i mekem blong digim—mo no digim graon—long Valley of the Kings. Eria raon long ples blong kamp i no wan ples we i luk gud blong save digim. Eria we i olsem trae anggel i givim ol visita akses blong go long tum blong Ramses VI, mekem se blong wok long ples ia bae i no gud tumas. Eria ia i fulap long, folem ol toktok blong Carter, “wan namba blong ol smol haos maet ol wokman blong tum blong Rameses oli yusum long taem blong bildim[,] … [mo] wan tik graon blong klei i stap andanit long olgeta.” I luk olsem ol smol haos ia oli no bildim olgeta antap long doa blong wan tum (luk long Howard Carter and A. C. Mace, The Tomb of Tut-ankh-Amen: Discovered by the Late Earl of Carnarvon and Howard Carter, vol. 1 [1923], 124–28, 132).

    Blong ol nara stori blong faenemaot tum blong Tutankhamun’s tomb, luk long Zahi Hawass, Tutankhamun and the Golden Age of the Pharaohs (2005); Nicholas Reeves, The Complete Tutankhamun: The King, the Tomb, the Royal Treasure (1990), 80–83; and Nicholas Reeves and Richard H. Wilkinson, The Complete Valley of the Kings: Tombs and Treasures of Egypt’s Greatest Pharaohs (1996), 81–82.

  5. Jekob 4:14.

  6. 2 Nifae 31:19.

  7. Luk long Moronae 7:27–28.

  8. 2 Nifae 25:26.

  9. Alma 33:22.

  10. Luk long Doktrin mo Ol Kavenan 76:52.

  11. Luk long David A. Bednar, “Teach to Build Faith in Jesus Christ” (toktok we hem i bin givim long ol niufala misin lida, Jun 23, 2023); Rachel Sterzer Gibson, “Teach to Build Faith in Jesus Christ, Elder Bednar Instructs,” Church News, June 23, 2023, thechurchnews.com.

  12. Sakramen i no wan wei ia nomo we i stap, blong kipim yumi stap klin from ol sin blong yumi (luk long James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 175). Wan man o woman i no save jusum blong mekem sin long Satedei naet mo stap tingting se i nidim nomo blong kakae wan pis bred mo dring wan kap blong wota long Sandei mo bae i olsem majik, i kam klin wantaem. Be wok blong Tabu Spirit blong mekem wan i kam tabu i save klinim evriwan we oli sakem sin wetem wan tru hat mo wetem tru tingting.

  13. Luk long 3 Nifae 18:12–13.

  14. Mosaea 2:36.

  15. Presiden Russell M. Nelson i talem: “God i gat spesel lav long wanwan man o woman we oli mekem kavenan wetem Hem long ol wota blong baptaes. Mo ol tabu lav ia oli go dip moa taem oli mekem ol nara kavenan mo stap fetful blong kipim olgeta” (“Choices for Eternity” [worldwide devotional for young adults, May 15, 2022], Gospel Library). Ol plante kavenan long rod blong kavenan oli no blong mekem nomo be i gat samting we oli stap ademap long olgeta mo oli wok tugeta. Oli help blong mekem yumi konek moa kolosap mo moa strong wetem God. Kaen koneksen olsem i letem yumi blong jenis i go long poen ia se pikja blong Hem i stap long fes blong yumi mo hat blong yumi oli bin jenis bigwan mo i stap olsem mo nomojenis (luk long Alma 5:14).

  16. Presiden Nelson i eksplenem se Lod “i stap mekem ol tempol blong Hem oli kam moa kolosap long ol pipol blong yusum. Hem i stap hariap blong mekem yumi bildim ol tempol. Hem i stap givim moa paoa long yumi blong karem Isrel i kam tugeta. Hem i stap mekem i moa isi tu blong wanwan long yumi i kam moa gud long saed blong spirit” (“Lukluk Nomo long Tempol,” Liahona, Nov. 2022, 121).

  17. Luk long 2 King 5:9–14.

  18. Luk long “Mi Save Ridima Hem i laef,” STSP, namba 38.