2008
NGAAHI TĀPUAKI FAKAFĀMILI ʻOKU MAʻU MEI HE EFIAFI FAKAFĀMILI ʻI ʻAPÍ
‘Epeleli 2008


NGAAHI TĀPUAKI FAKAFĀMILI ʻOKU MAʻU MEI HE EFIAFI FAKAFĀMILI ʻI ʻAPÍ

Mieko Takahasi, Tokiō, Siapani

“Ne u hiki ki Tokiō ʻi he taʻu ʻe ono kuo hilí ʻi heʻeku kei hoko ko ha fefine tāutaha kei talavou ʻo e Siasí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ke u ongoʻi ʻoku ou kau ki hoku fāmili ʻi he ongoongoleleí. ʻI he kamataʻangá ne fakahoko ʻeku efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo ha ongo tamaiki ne mau loki fakataha. Pea ʻi he kamata ko ia ke u nofo tokotaha peé, ne u fakahoko tokotaha pē ʻeku efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻi he efiafi Mōnite kotoa pē. Naʻá ku lau folofola, teuteu ʻeku lēsoni ki he Sāpaté, pe ko haʻaku sio ʻi ha foʻi vitiō ʻa e Siasí.

“Ko e taimi ní ʻoku fakahoko ʻi homau uōtí ha kulupu efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻi he māhina kotoa pē, hili ʻa ʻemau ngaahi houalotu Sāpate maʻá e kāingalotu ʻoku teʻeki ke nau malí, pea ʻoku ou hanganaki fiefia moʻoni ki ai. ʻOku lava ke u fakamoleki heni haku taimi ke talanoa ai mo ha kau tangata mo fefine koeʻuhí ko honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, he ka ne ʻikai ia ne ʻikai te u maʻu ha faingamālie ke maheni mo kinautolu.

“ʻOku ʻi ai mo ha uooti ʻe taha ʻi homau siteikí ʻoku ʻi ai ʻenau kulupu efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻi he uike kotoa pē maʻá e niʻihi ʻoku teʻeki ai malí. Ko e toki kimuí ni mai pē ʻeku kamata ʻalu ki aí. ʻOku faʻa kau ange ki ai e kau faifekaú mo ʻenau kau fiefanongó he taimi ʻe niʻihi. ʻOku mateuteu lelei mo fakalaumālie ʻa e ngaahi lēsoní ʻi he uike taki taha, pea ʻoku ou ako lahi mei ai. ʻOku ou faʻa fakakaukau ki ha faʻahinga meʻa ne u ako peá u pehē leva, ‘Sai! Te u ʻahiʻahiʻi ia!’ ʻOku fakafiefia ke talanoa mo e tokotaha kotoa pē lolotonga ʻemau maʻu e fanga kiʻi fakamokomokó.

“ʻOku mahuʻinga kiate au ke fakamoleki hoku taimí ke talanoa mo hoku ngaahi kaumeʻa ʻoku mau tui tataú. Hangē ko ʻene hā ʻi he Mōsese 7:18, ‘Pea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu.’ ʻI he taimi ʻoku taha ai ʻa hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú, ʻoku lilingi hifo leva ha ngaahi tāpuaki lahi maʻatautolu. Pea ʻi he founga ko iá, ʻoku fakamālohia ai ʻa e tui mo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e tokotaha takitaha ʻoku ʻi aí.

“ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko hotau kau palōfitá mo e maʻu fakahā hokohokó. ʻOku ou fakamālō kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá. ʻE hoko foki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou lolotonga aʻusiá mo e ngaahi meʻa ʻoku ou ako mei he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa teʻeki mali ʻo e Siasí, ko ha tāpuaki kiate au ʻi ha taimi ʻe ʻi ai ai haku fāmili.”