2008
Na‘e ‘Ahia ‘e ha Kau ‘A‘ahi ‘e Toko 40,000 ‘a e Temipale Nuku‘alofa Tongá Kimu‘a Hono Fakatapuí
‘Epeleli 2008


Na‘e ‘Ahia ‘e ha Kau ‘A‘ahi ‘e Toko 40,000 ‘a e Temipale Nuku‘alofa Tongá Kimu‘a Hono Fakatapuí

Naʻe fakatapui ʻa e Temipale Nukuʻalofa Tonga ne fakaleleiʻí, ʻi he ʻaho 4 ʻo Nōvema, 2007 ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakahoko ʻa e fakatapuí hili ha ʻoupeni hausi ne fakahoko ʻi ha māhina ʻe taha ne ʻahia ʻe ha kau ʻaʻahi ʻe toko 40,000.

Naʻe pehē ʻe Moimoi Hola ko ha tokotaha Tonga pē ne kau mai ʻi he kau ʻaʻahí, “ʻOku hoko ʻa e ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakangalongataʻa ʻi heʻeku moʻuí.”

Ko e tokolahi ʻo e kau ʻaʻahí ʻoku tatau ia mo e peseti ʻe 40 ʻo e tokolahi fakalukufua ʻo e fonuá, neongo ʻoku kau foki heni mo ha kau ʻaʻahi mei he ngaahi ʻotu motu kehé. Ne kau ʻi he kau ʻaʻahi fakalangilangí ʻa e Taʻahine ko Pilinisesi Pilolevú pea mo ʻAinise Sevele ko e uaifi ʻo e Palēmia ʻo Tongá, Feleti Sevele.

Naʻe fakamatala ʻa ʻAinise Sevele, “Ko ʻeku ʻaʻahi ko ia ki he temipalé ne hoko ia ko ha fononga fakafoʻituitui ki he feituʻu ʻoku toputapu tahá, ʻa ia ko e nonga, fiemālie, ʻamanaki lelei, fiefia mo e nekeneká.”

Ne tānaki mai ʻe ha tokotaha ʻaʻahi ʻe taha ko Fīnau Nisa ʻo pehē, “Naʻá ku ongoʻi ʻoku hangē ʻoku ou ʻi hēvaní lolotonga ʻeku ʻi he temipalé.”

Ko e Temipale Nukuʻalofa Tongá ʻa e fuofua temipale ne fakatapui ʻi he 1983. Ne tāpuni ia ʻi he 2006 ke fai hano fakalahi, pea naʻe laka hake ʻi he sikuea fute ʻe 5,000 (465 sikuea mita) ne toe fakalahi atu ki he falé.

ʻOku ʻi ai ha kāingalotu ʻe toko 50,000 ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga ʻe 160, ko e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fonuá ni ko e toko 110,000, ʻoku hoko ia ko e fonua ʻoku māʻolunga taha ai ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotú ʻo fakatatau ki he tokolahi hono kakaí (meimei peseti ʻe 46 nai) ʻi ha fonua ʻi māmaní.