2008
Koloa ʻOku Taʻengata Hono Mahuʻingá
‘Epeleli 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Koloa ʻOku Taʻengata Hono Mahuʻingá

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ne u manako he lau ʻo e tohi ko ia ʻa Robert Louis Stevenson ko e Treasure Island ʻi heʻeku kei siʻí. Ne u mamata foki ʻi ha ngaahi heleʻuhila mālie naʻe takitaha maʻu ai ʻe ha niʻihi tokolahi ha kongokonga ʻo ha mape motuʻa ki ha koloa naʻe tanu ʻa ia ʻe toki maʻu pē ʻo kapau ʻe maʻu mai ʻa e ʻū kongokongá ʻo fakapipiki fakataha.

ʻOku ou manatu ki heʻeku faʻa fanongo he polokalama letiō miniti ʻe 15 ʻi he hoʻatā kotoa pē lolotonga e uiké—Ko Siaki ʻĀmisitulongo, ko e Sīpinga ʻo e Tamasiʻi ʻAmeliká. ʻI heʻene kamatá pē, ʻoku ongo mai ha leʻo fakamisiteli mei he letioó: “Tau hoko atu he taimí ni kia Siaki mo Peti ʻi heʻena aʻu atu ki he hūʻanga fakaʻofoʻofa ki he faʻitoka ʻo e fanga ʻelifānité ʻa ia ʻoku fūfuuʻi ai ha koloa. Kae tatali angé; ʻoku tuʻunuku mai ha faingataʻa ʻi he halá mei muʻa.” Naʻe ʻikai lava ʻe ha meʻa ʻo ʻai ke u mavahe mei he polokalamá ni. Ne hangē ʻeni ia ko au naʻá ku taki atu ʻi he fekumi ki he makakoloa ko e leí, ʻa e koloa fufū mahuʻinga ko ʻení.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi ha taimi mo ha feituʻu kehe ʻo kau ki ha koloa. Naʻá ne pehē ʻi Heʻene Malanga he Moʻungá:

“ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí:

“Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai ai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasi:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.”1

Ko e pale naʻe talaʻofaʻakí naʻe ʻikai ko ha koloa hangē ko e leí, koulá pe silivá. Pea naʻe ʻikai foki ko ha ngaahi ʻeka kelekele lahi pe ha ngaahi fakahū paʻanga ola lelei. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ia ʻo kau ki ha koloa naʻe lava ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē—ʻa e fiefia taʻemafakamatalaʻi ʻi he māmaní pea mo e fiefia taʻengata hili ʻa e moʻuí ni.

ʻOku ou fie ʻoatu ha konga ʻe tolu hoʻo mape ki he koloá ke ne tataki koe ki hoʻo fiefia taʻengatá. Ko kinautolu ʻeni:

  1. Ako mei he kuo hilí.

  2. Teuteu ki he kahaʻú.

  3. Moʻui ʻi he taimi lolotongá.

Tau fakakaukau angé ki he konga takitaha ʻo e mape ko ʻení.

Ako mei he Kuo hilí

ʻOku tau takitaha maʻu ha tukufakaholo— ko ʻetau maʻu mei heʻetau ngaahi kui paioniá, niʻihi ne toki ului ki mui mai, pe niʻihi kehe ne nau tokoni ke fakaleleiʻi ʻetau moʻuí. ʻOku ʻomi ʻe he tukufakaholo ko ʻení ha fakavaʻe kuo langa ʻi he feilaulaú mo e tuí. Ko hotau faingamālie ia mo e fatongia ke langa ʻi ha ngaahi fakavaʻe fefeka mo tuʻu maʻu pehē.

Naʻe faʻu ʻe Keuleni Nouleni ha talanoa naʻe hā ʻi he New Era ʻi he 1974 ʻo kau kia Penisimani Lenitaati, ʻa ia naʻá ne hoko ʻi he 1888 ko ha tokotaha tā vaiolini lelei ʻaupito ʻi hono taʻu 15. Naʻe nofo ʻa Penisimani ʻi ha faama ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá mo ʻene faʻeé pea mo hano ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻe toko fitu pea naʻe faʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi he naʻe siʻi ai hono taimi ke ne tā ʻene vaioliní ʻo hangē ko ʻene fie maʻú. Ko ha ʻahiʻahi lahi ia kia Penisimani ke tā ʻene vaioliní, ko ia naʻe faʻa lokaʻi ai ʻe heʻene faʻeé ʻa e vaioliní kae ʻoua kuo ʻosi ʻene ngaahi ngāue ʻi he fāmá.

Naʻe fai ha kole kia Penisimani ʻi he konga ki mui ʻo e 1892 ke ʻalu ki Sōleki ʻo ʻahiʻahi pe ʻe lava ke kau ki he kau tāmeʻalea fakavahe aí. Ko ha misi ʻeni ia kuo hoko kiate ia. Hili haʻane ako mo lotu ʻi ha ngaahi uike lahi, naʻe ʻalu leva ki Sōleki ʻi Māʻasi ʻo e 1893 ki he feʻauhi ko ʻeni pe ko hai ʻe kaú, ʻa ia naʻe tatali ki aí. ʻI he fanongo ʻa Misa Tiini, ko e taki ʻo e kau tā-meʻaleá ki he tā ʻa Penisimaní, naʻá ne pehē ko e tokotaha tā vaiolini lelei taha ʻeni kuó ne fanongo ai ʻi he feituʻu faka-hihifo ʻo Tenivaá. Naʻe fakahā heni kia Penisimani ke ʻalu ki Tenivā ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ke nau ako tāmeʻa ai, pea naʻá ne ʻilo te ne maʻu ha paʻanga feʻunga ke tauhiʻaki ia, mo ha fakatotoe ke ʻave ki honau ʻapí.

Neongo ʻeni, hili pē ha uike ʻe taha mei hono maʻu ʻe Penisimani ʻa e tala fakafiefiá ni, kuo ui ia ʻe heʻene pīsopé ki hono ʻōfisí ʻo kole ange pe ʻe lava nai ke kiʻi fakatatali ʻene kau atu ki he kau tāmeʻaleá ʻi ha taʻu ʻe ua. Ne talaange ʻe he pīsopé kia Penisimani ʻoku ʻi ai ha meʻa ke ne fai maʻá e ʻEikí ki muʻa pea toki kamata ʻene ngāue paʻangá. Naʻe kole ange leva ʻe he pīsopé kia Penisimani ke ne tali ʻa e ui ke ngāue fakafaifekaú.

Naʻe ongoʻi ʻe Penisimani ʻe fuʻu faingataʻa ʻaupito kiate ia ke tukuange ʻa hono faingamālie ke kau ki he kau tā-meʻalea fakavahé, ka naʻá ne ʻiloʻi foki mo e fili naʻe totonu ke ne faí. Naʻá ne palōmesi ange ki he pīsopé te ne tali e uiuiʻí kapau naʻe ʻi ai ha faʻahinga founga ʻe lava ke ne maʻu ai ha paʻanga ki heʻene ngāue fakafaifekaú.

Naʻe fiefia lahi e faʻē ʻa Penisimaní heʻene talaange hono uiuiʻí. Naʻá ne talaange naʻe fie maʻu maʻu pē ʻe heʻene tamaí ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ka naʻá ne mālōlō pē ʻoku teʻeki ai ke ne maʻu ʻa e faingamālie ko iá. Neongo ia, naʻe hā ha loto mamahi mei he fofonga ʻo ʻene faʻeé ʻi heʻena talanoa ki hono fakapaʻanga ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe talaange ʻe Penisimani ki heʻene faʻeé he ʻikai te ne tuku ke fakatau atu ha toe konga ʻo honau kelekelé. Naʻá ne sio taimi siʻi ki he mata ʻo Penisimaní peá ne pehē ange,ʻʻE Peni, ʻoku ʻi ai e founga te ta lava ke maʻu ai ha paʻanga. ʻOku [maʻu] ʻe he fāmilí ni ha meʻa ʻe taha ʻoku mahuʻinga feʻunga ke lava ai hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻE fie maʻu ke ke fakatau atu hoʻo vaioliní.”

Hili ha ʻaho ʻe ono mei ai, ʻa ia ko e ʻaho 23 ʻo Māʻasi 1893, naʻe hiki ai ʻe Penisimani ʻi heʻene tohinoa ʻo pehē: “Ne u ʻā hake he pongipongí ni ʻo toʻo ʻeku vaioliní ki tuʻa mei hono puhá. Ne u tā he ʻaho kotoa ko ʻení ʻa e ngaahi fasi ne u manako aí. ʻI he efiafi hifo ʻo kamata ke puli atu ʻa e māmá pea ʻikai ke u toe lava ʻo taá, ne u faʻo leva e vaioliní ki hono puhá. ʻE feʻunga ia. Ko ʻapongipongí te u ʻalu ai [ʻo ngāue fakafaifekau.]”

Naʻe tohi ʻe Penisimani ʻi heʻene tohinoá hili ha taʻu ʻe fāngofulu mā nima mei ai, ʻi he ʻaho 23 ʻo Sune 1938, ʻo pehē: “Ko e fili maʻongoʻonga taha ne u fai ʻi heʻeku moʻuí ko ʻeku tukuange atu ha meʻa ne u ʻofa lahi ai, ki he ʻOtuá ʻa ia ne lahi ange ʻeku ʻofa aí. Kuo teʻeki ai ke Ne fakangaloʻi au koeʻuhí ko e feilaulau ko ʻeni ne u faí.”2

Ako mei he kuo hilí.

Teuteu ki he Kahaʻú

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku feliuliuaki. Kuo liliu ʻe he tekinolosiá ʻa e meimei tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau malava ʻo moʻui ʻi he ngaahi fakalakalaka ko ʻeni ʻoku hokó—ʻa e ngaahi liliu taulōfuʻu ko ʻení—ʻi ha māmani ne ʻikai teitei misi ki ai ʻetau ngaahi kui ʻi muʻá.

Manatu ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí: “Ka ʻo kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.”3 Ko e manavaheé ko ha fili fakatuʻutāmaki ia ʻo e fakalakalaká.

ʻOku ʻaonga ke tau teuteu mo palani ke ʻoua naʻa tau maumauʻi ʻetau moʻuí ʻi ha ngaahi meʻa maumau taimi. He ʻikai ha lavameʻa moʻoni ia kapau ʻoku ʻikai ha taumuʻa. ʻOku fakalea peheni ʻa hono fakaʻuhingaʻi lelei taha ʻo e lavameá kuó u fanongo aí: ko e lavameʻá ko e fakalakalaka mei he sitepu ʻe taha ki he sitepu ʻe taha ʻi hono ʻiloʻi ʻo ha foʻi fakakaukau ʻaonga mo mahuʻinga. Naʻe pehē ʻe ha taha ko e palopalema ʻo e ʻikai haʻate taumuʻá he te ke fakamoleki noa pē ʻe koe ʻa hoʻo moʻuí ʻi he felēleaki noaʻiá kae ʻikai ikunaʻi hoʻo taumuʻá.

Naʻe ʻi ai ha kiʻi foʻi hiva fakaoli ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻe peheni hono fakaleá, “Fakaʻamu pea ʻe hoko ia / Hokohoko atu pē hoʻo fakaʻamú pea ʻe mole atu ʻa e loto hohaʻá.”4 ʻOku ou fie fakahā heni mo e taimí ni he ʻikai fetongi ʻe he fakaʻamú ia ʻa e teuteu lelei ke fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ko ha ngāue faingataʻa ʻa e teuteú ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki heʻetau fakalakalaká.

ʻOku ʻikai ko ha fuʻu hala tokalelei te tau fononga ai mei heni ki ʻitāniti ʻi he kahaʻú. Ka ʻe ʻi ai ha ngaahi mangaʻi hala mo ha ngaahi afenga ʻi he halá pea ʻikai foki fai ha lau ia ki he tokakovi ʻoku ʻikai ke tau ʻamanaki ki aí. Kuo pau ke tau lotu fakaʻaho ki he Tamai Hēvani ʻofá, he ko Hono finangaló maʻatautolu takitaha ke tau lavameʻa ʻi he moʻuí ni.

Teuteu ki he kahaʻú.

Moʻui ʻi he Taimi Lolotongá

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tuku ai ke mole hatau taimi lahi he ʻahó ni ʻi he fakakaukau ki he ʻapongipongí. ʻE ala maʻu ha fiemālie ʻi he fakakaukau ki he kuo hilí mo fakaʻānaua ki he kahaʻú ka he ʻikai ke ne fetongi ʻe ia ʻa e moʻui ʻi he taimi lolotonga ní. Ko e ʻaho ʻeni ʻo hotau faingamālié, pea kuo pau ke tau puke ia.

Naʻe fakatokanga mai ʻa Palōfesa Hāloti Hila ʻi he talanoa ʻa Meletifi Uilisoni ko e The Music Man ʻo pehē, “Kapau te ke fakakaukau maʻu pē ki he kahaʻú kae ʻikai fakahoko ha ngāue he ʻahó ni, te ke toki ʻilo ta naʻe lahi e ngaahi tōnounou ia ʻo e kuo hilí.”

ʻOku ʻikai ha ʻapongipongi ia ke tau manatu ki ai kapau he ʻikai ke tau fai ha meʻa he ʻahó ni pea koeʻuhí ke kakato ʻetau moʻui ʻi he ʻaho ní, kuo pau ke tau fai ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi tahá. ʻOua naʻa tau fakatoloi e ngaahi meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga tahá.

ʻOku ou manatu ki haʻaku lau e fakamatala kau ki ha tangata naʻe hili e mālōlō ʻa hono uaifí peá ne fakaava hake ʻene toloá ʻo ʻilo ai ha kofu naʻá ne fakatau ʻi he taimi naʻá na ʻaʻahi ai ki he feituʻu faka-hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he taʻu ʻe hiva ki muʻá. Naʻe teʻeki ke tui ʻe hono uaifí ʻa e kofu ko ʻení ka naʻá ne tuku fakatatali ke toki tui ia ʻi ha meʻa makehe. Ka ko ʻeni he ʻikai pē toe hoko e meʻa makehé ni ia.

ʻI hono fakamatalaʻi ʻeni ʻe he husepāniti ne mālōlō hono uaifí ki hano kaumeʻa, naʻá ne talaange, “ʻOua naʻá ke tuku ha meʻa ke toki fakaʻaongaʻi pē ʻi ha meʻa makehe. He ko e ʻaho kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí ko ha meʻa makehe ia ʻoku hoko.”

Naʻe pehē ʻe he kaumeʻa ko iá ki mui ange naʻe liliu ʻe he ngaahi lea ko ʻení ʻene moʻuí. Naʻá ne tokoniʻi ia ke tuku ʻene fakatoloi e ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga taha kiate iá. Naʻá ne pehē: “Kuó u fakamoleki ʻeni ha taimi lahi ange mo hoku fāmilí. ʻOku ou ngāueʻaki ʻeku ʻū ipu sioʻata lelei tahá ʻi he ʻaho kotoa pē. Te u tui vala foʻou heʻeku ʻalu ki falekoloá kapau te u ongoʻi fie vala foʻou. Kuo mole māmālie atu mei he ngaahi lea ʻoku ou ngāueʻakí ʻa e ʻtokaange pē ha ʻahó’ mo e ʻʻe ʻi ai pē ʻahó’. Ko e taimi ní ʻoku ou tuku ai haku taimi ke telefoni ki hoku kāingá mo hoku ngaahi kaumeʻa ofi tahá. Kuó u telefoni ki haku ngaahi kaumeʻa fuoloa ke fakaleleiʻi ha ngaahi makuku ne hoko ʻi he kuo hilí. ʻOku ou fakahā kiate kinautolu ʻi hoku fāmilí ʻeku ʻofa lahi ʻiate kinautolú. ʻOku ou feinga ke ʻoua naʻá ku fakatatali pe fakatoloi ha faʻahinga meʻa ʻe lava ke mau kakata mo fiefia ai ʻi heʻemau moʻuí. Pea ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻoku ou pehē ai kiate au, ʻe lava ke hoko ʻeni ko ha ʻaho makehe. ʻOku makehe ʻa e ʻaho, houa mo e miniti takitaha.”

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe vahevahe ai ʻe ʻAfa Kōtoni ʻi ha makasini ʻoku fakatau ʻi he ʻIunaiteti Siteití ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e fakakaukau ko ʻení. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“ʻI he taimi ne u taʻu hongofulu mā tolu ai kae taʻu hongofulu hoku tokouá, naʻe palōmesi mai ʻema tangataʻeikí te ne ʻave kimaua ki he sēkasí. Ka naʻe fai mai ha telefoni lolotonga ʻemau maʻu meʻatokoni hoʻataá; naʻe ʻi ai ha meʻa fakavavevave naʻe fie maʻu ia ki ai ʻi kolo. Naʻá ma teuteu pē ki ha tō noa ʻema ʻamanakí. Ka ne ma fanongo atu ki heʻene pehē [ʻi he telefoní], ‘ʻIkai, he ʻikai te u ʻalu atu. Kuo pau ke fakatatali ia.’

“ʻI heʻene foki mai ki he tēpile kaí, naʻe malimali ʻa e fineʻeikí. ‘ʻIloʻi, ʻe toe foki mai pē e sēkasí ia.’

“Naʻe pehē mai ʻe he tangataʻeikí, ‘ʻOku ou ʻilo. Ka he ʻikai toe foki mai ʻa e taʻu kei siʻi ʻo hota ongo fohá.’”5

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Monitī J. Palau ʻa ia ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ki muʻa, ki ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha naʻá na fakakaukau ai mo hono tehina ko Mekí ke na langa ha fale ʻi ʻolunga he fuʻu ʻakau ʻi he konga ki mui ʻo e ʻapi naʻe tupu hake aí, ʻi Lenitolofi ʻi ʻIutā. Naʻá na palani ki he meʻa fakaʻofoʻofa taha ko ʻeni te na faʻu ʻi heʻena moʻuí. Naʻá na tānaki mai ʻena ʻū nāunau langá mei honau feituʻú pea fetuku hake ia ki ha konga ʻo e fuʻu ʻakaú naʻe ʻi ai ha ongo vaʻa naʻe feʻunga ke langa ai ʻa e kiʻi falé. Naʻe faingataʻa, pea naʻá na vēkeveke ke ʻosi ʻena ngāué. ʻI heʻena sio loto atu ko ia ki ha ʻosi ʻa e kiʻi falé, naʻe hoko ia ko ha fakaʻaiʻai lahi kiate kinaua ke ʻai ke ʻosi.

Naʻá na ngāue he faʻahitaʻu māfaná kotoa pea naʻe faifai ʻo ʻosi hona kiʻi falé ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, ki muʻa siʻi pē pea fokotuʻu e akó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Palau he ʻikai teitei ngalo ʻiate ia ʻa ʻena ongoʻi fiefia mo fiemālie ʻi he faifai ko ia peá na sio ki he fua ʻo ʻena ngāué. Naʻá na tangutu ʻi he kiʻi fale he funga ʻakaú, sio takai holo ʻi ha kiʻi taimi siʻi, hifo ki lalo mei he fuʻu ʻakaú—pea ʻikai pē ke na toe foki ki ai. Neongo e fakaʻofoʻofa ʻa e ngāue naʻá na faí, ka naʻe ʻikai te ne lava ke puke ʻa ʻena tokangá ʻi ha ʻaho ʻe taha. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e ongoʻi fiemālie mo e fiefia ko ia naʻá na aʻusiá, naʻe tupu ia mei heʻena palani, tānaki mai e ngaahi nāunaú, langa, mo ngāué—kae ʻikai mei he ngāue kuo kakato hono fakahokó.

Tuku muʻa ke tau fiefia ʻi he moʻuí lolotonga ʻetau kei moʻuí pea tau fiefia ʻi he fononga ʻoku tau faí ʻo hangē ko ʻEletā Palau mo hono tehina ko Mekí.

ʻOua ʻe Fakatoloi-meʻa

ʻOku mahino ʻa hono mahuʻinga ʻo e lea motuʻa ko ia ʻoku pehē “ʻOua naʻa teitei fakatoloi ki ʻapongipongi ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fai he ʻaho ní,” ʻi he taimi ʻoku tau fakahā ai ki he kau mēmipa ʻo hotau fāmilí mo hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻa ʻetau ʻofá—ʻi he leá pea ʻi he ngāué. Naʻe pehē ʻe he fefine faʻu tohi ko Hūlita Pisa Sitouií, “Ko e loʻimata fakamamahi taha kuo tō ʻi he ngaahi faʻitoká ʻoku tupu ia mei ha ngaahi lea naʻe ʻikai ke leaʻakí mo e ngaahi ngāue naʻe ʻikai ke faí.” 6

Naʻe hanga ʻe ha tangata punake ʻo faʻu ha foʻi maau ke fakahāʻaki ʻa e mamahi ʻoku tupu mei ha ngaahi faingamālie kuo mole ʻo taʻe ngatá. Te u toʻo mai pē hano konga:

Ne nofo ofi mai pē haku kaumeʻa,

ʻI he fuʻu kolo lahí ni taʻe hano ngataʻangá:

Ne ʻalu e ʻahó, ʻosi atu mo e ngaahi uiké,

Ta kuo lava e taʻu ʻe taha peá u toki fakatokangaʻi haké,

ʻIkai ke u toe mātā e fofonga hoku kaumeʻá,

He ko e Moʻuí ni ʻoku vave hangē ha lová… .

Hoko mai ʻa e ʻapongipongí—pea puli atu iá,

Kae fakautuutu ʻema vāmamaʻó ki he lahi tahá.

Neongo ʻene ofi maí!—ka ʻoku lau maile homa vaá… .

“Tangataʻeiki, ko ha mākoni ʻená… .”

“Ko siʻi Simí kuó ne folau holá.”

Ko hotau tuhá ia pea mo ia ʻe hoko he ngataʻangá:

Ko hotau kaumeʻa ofi, ka kuó ne siʻi puliá.7

ʻI he laumālie ʻo e foʻi fakakaukau ʻi he kupu ko iá, ne u fakapapauʻi ai ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí he ʻikai ke u toe fakatoloi ʻeku ʻaʻahi ki haku kaumeʻa kuo lau taʻu ʻa e taʻefesiofakí. Ne u fakataumuʻa ke ʻaʻahi ki ai ʻi Kalefōnia kae ʻikai pē ke fakahoko.

Naʻá ma fetaulaki mo Popi Pikesi ʻi he Kulupu Makehe he Senitā Akoʻanga Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi Seni Tieko ʻi Kalefōniá, ʻi he ofi ke ʻosi ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Ne ma hoko ko ha ongo kaungāmeʻa lelei ʻi he kamataʻangá pē. Ki muʻa peá ne malí, naʻe tuʻo taha ʻene ʻaʻahi ange ki Sōleki, peá ma kei kaungāmeʻa ai pē mo fetohiʻaki ʻo kamata mei he taimi ne tukuange ai au mei he Tau Tahí ʻi he 1946. Ne mau feʻaveʻaki kaati Kilisimasi ʻi he taʻu kotoa pē, ʻa au mo hoku uaifi ko Falanisesí, pea mo Popi mo hono uaifi ko Kuleisí.

Naʻe faifai pea fie maʻu ke u ʻaʻahi ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Uitiā ʻi Kalefōnia, ʻa ia naʻe nofo ai e ongo mātuʻá ni, ʻi he kamataʻanga ʻo Sānuali ʻo e 2002. Ne u telefoni ki hoku kaumeʻa ko Popí, ʻa ia ko hono taʻu 80 ʻeni, ʻo aleaʻi ke ma ō atu mo Falaninesi ke mau feʻiloaki mo ia pea mo Kuleisi ʻo talatalanoa ki he ngaahi ʻaho ki muʻá.

Ne fakafiefia ʻemau talanoá. Ne u ʻave hama ngaahi laʻitā naʻe fai ʻi he taimi ne ma ʻi he tau tahí aí ʻi he taʻu ʻe 55 kuo hilí. Naʻá ma sio ki he kakai naʻá ma ʻiloʻí mo takitaha fakamatala ki he feituʻu ʻoku nau ʻi aí ʻi he lelei taha naʻá ma lavá. Neongo naʻe ʻikai ke kau ʻa Popi ki hotau Siasí ka naʻá ne manatuʻi ʻema ō ki ha houalotu sākalamēniti ʻi he ngaahi taʻu ko ia ki muʻa peá ma toki ō ʻo ngāue ʻi Seni Tiekó.

ʻI heʻema lea māvae mo Falanisesi kia Popi mo Kuleisí, ne u maʻu ha ongoʻi nonga moʻoni mo ha fiefia ʻi he faifai peá u feinga ke toe feʻiloaki mo haku kaumeʻa ne u manatu mo ʻofa mai ki ai mei he mamaʻó, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí.

ʻE ʻi ai e ʻaho he ʻikai ke toe ʻi ai ha ʻapongipongi maʻatautolu takitaha. ʻOua naʻa tau fakatoloi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Moʻui ʻi he taimi lolotongá.

Kuo kakato he taimí ni hoʻo mape ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e koloá. Ako mei he kuo hilí. Teuteu ki he kahaʻú. Moʻui ʻi he taimi lolotongá.

Te u fakaʻosiʻaki pē ʻa e meʻa ne u kamataʻakí. Naʻe folofola ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí:

“Kae fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai ai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasi:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.”8

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Mātiu 6:19–21.

  2. Vakai, “Benjamin: Son of the Right Hand,” New Era, May 1974, 34–37.

  3. T&F 38:30.

  4. “Wishing (Will Make It So),” ʻū maau faʻu ʻe B. G. DeSylva.

  5. A Touch of Wonder (1974), 77–78.

  6. ʻI he Gorton Carruth mo Eugene Ehrlich, comp., The Harper Book of American Quotations (1988), 173.

  7. Charles Hanson Towne, “Around the Corner,” ʻi he Poems That Touch the Heart, comp. A. L. Alexander (1941), 1.

  8. Mātiu 6:19–21.