2008
Ko e Mālohi Fai-Fakamoʻui ʻo e Ngaahi Himí
‘Epeleli 2008


Ko e Mālohi Fai-Fakamoʻui ʻo e Ngaahi Himí

Ko hono fakamatala ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e founga kuo faitāpuekina ai ʻe he ngaahi himi ʻo Saioné ʻa ʻenau moʻuí.

Ne Mahino Kiate Au ʻa ʻEne ʻOfá

Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí ne u mavahe ai mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ne u ʻiloʻi ʻoku moʻoní. Naʻe tupu mei heni haʻaku ongoʻi loto-mamahi lahi. Neongo ne u tui naʻe ʻaonga ʻa e Fakaleleí ki he kakai kehé, ka naʻá ku fakakaukau au kuó u hē ʻaupito ke toe ʻaonga ia kiate au. Ne u pehē ai naʻe ʻikai ke u mahuʻinga feʻunga ke fakahaofi au.

ʻI ha pongipongi Sāpate ʻe taha ne u fanongo ai ki he hivaʻi ʻe ha siasi faka-Kalisitiane ofi, ʻa e himi ko ia ko e “Fai Haʻo Lotú” (Ngaahi Himi, fika 70). Ne ongo ki hoku lotó ʻa e himí, pea ko e fuofua taimi ia, ʻi he ʻosi ʻeni ha ngaahi māhina lahi, ke u ongoʻi ai ʻa e Laumālié. Ne u tangi ʻi heʻeku ʻiloʻi ne ngāueʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e himi ko ʻení ke u ongoʻi ai ʻa ʻEne ʻofá mo ʻiloʻi te Ne tokoni mai kiate au.

Naʻe ʻikai faingofua ʻeku feinga ke fakatomalá, pea taimi lahi ne u ongoʻi loto-foʻi. Ka naʻá ku kei maʻu pē ʻa e ngaahi ongo ne u maʻu ʻi he pongipongi Sāpate ko iá, pea hili ha kiʻi taimi mei ai ne u foki ʻo mālohi kakato pea maʻu mo hoku ʻenitaumení ʻi he Temipale Tālasi Tekisisí.

Ko e taimi ní, ko ʻeku fanongo pē ki he foʻi himi ko iá, ʻoku ou manatu leva ki he momeniti fakaʻofoʻofa ko ia naʻe fakahā ai kiate au ʻe he Tokotaha ne u pehē kuo ngalo au aí, ʻa ʻEne ʻofá ʻi ha founga naʻá Ne ʻiloʻi te u tali ai iá.

Sēsika Pelekilī, Niu Mekisikou, USA

Naʻá ma Fakaafeʻi Mai ʻa e Laumālié

Ne u fie maʻu mo hoku husepānití ke toe lahi ange ʻa e laumālié ʻi heʻema ako folofola fakafāmilí. Naʻá ma fanongo ki hono fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Sini R. Kuki ʻi heʻene kei ʻi he Kau Fitungofulú ke hivaʻi ha himi ki muʻa pea fai ʻa e ako folofola fakafāmilí, ko ia ne ma fakakaukau ai ke fakahoko ʻa e faleʻi ko ʻení. Neongo ne ʻikai fuʻu tali ʻe heʻema fānau tangata kei taʻu hongofulu tupú ʻa e fakakaukaú ni, ka naʻa nau loto pē ke mau ʻahiʻahiʻi.

ʻI he ʻaho hono hokó ne u tā ha ngaahi himi ʻi heʻemau tepí ʻi ha miniti ʻe 30 ki muʻa pea fai ʻemau lau folofolá. Naʻe hanga ʻe he meʻa naʻe hoko aí ʻo liliu e meʻa kotoa pē. Naʻe ongo ʻa e ngaahi himí ki he loto ʻo ʻema tamasiʻi taʻu 13 (ko ia naʻe fakafepaki lahi taha ʻi heʻema fai ange ʻa e ʻuluaki fokotuʻú) ʻo aʻu ki heʻene loto ke mau hivaʻi kotoa e ʻū veesi ʻo e himí, pea naʻe lahi pehē ʻene fie maʻu ʻení naʻá ne loto ai ke hivaʻi ha ngaahi toe himi lahi ange! ʻOku fakafalala ʻa e foha tatau pē ko ʻení he taimí ni ki he ngaahi himí ʻi he taimi ʻokú ne loto-siʻi pe ʻahiʻahiʻi ai iá.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻemau fakaʻaongaʻi e ngaahi himí ki heʻemau ako folofola fakafāmilí, ka ʻoku mau toe ngāueʻaki foki ia ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo e ngaahi ʻaho Sāpaté.

Māsī ʻOueni, ʻIutā, USA

Ko e Mālōlō ʻEku Faʻeé

Kuo lau māhina mo e hōloa ai pē siʻi moʻui ʻa ʻeku fineʻeiki taʻu 86, pea ne u manavasiʻi naʻa ʻikai fuoloa kuó ne siʻi mālōlō. Ne ma ʻosi palani mo hoku husepānití ke ma ō ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Lile, ʻa ia naʻe maile ʻe 80 (km ʻe 130) hono mamaʻó, ka naʻá ku hohaʻa he ʻai ke tuku tokotaha pē hoku tokouá ke ne tokangaʻi ʻema faʻeé.

Ne u kole ki he Tamai Hēvaní ke fakaleleiʻi e meʻa kotoa pē lolotonga ʻema mavahé. Naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí he taimi pē ko iá ʻa e lea “[Nonga, ʻoua ʻe hohaʻa] (“Naʻe Tala pē ʻe Sīsū,” Ngaahi Himi, fika 51), pea mole atu leva ʻa e manavasiʻí. Naʻá ma ō ki he konifelenisí mo e ongoʻi nonga ʻi heʻeku ʻilo fakapapau kuo ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻeku lotú pea naʻá Ne tokangaʻi ʻeku faʻeé.

Naʻe lelei e meʻa kotoa pē he lolotonga ʻema mamaʻó.

Ne telefoni mai hoku tokouá ki mui ai ʻo kole pe ʻe lava nai ke ʻalu ange hoku husepānití, ʻa ʻAivesi, ʻo tokoni ke hiki ʻeku faʻeé ki hono mohengá. Taimi siʻi pē ʻene aʻu atu ki he ʻapi hoku tokouá kuo mālōlō ʻeku faʻeé.

Naʻe ʻikai loto ʻa ʻAivesi ke fakahā mai e meʻa naʻe hokó ʻi he telefoní ka ne talamai pē naʻe hohaʻa hoku tokouá. Naʻá ne fokotuʻu mai ke u faʻo haku fetongi pea ʻe vave ange pē ke ma ō ki ai.

Ne u kamata faʻo ʻeku katoletá ʻi heʻeku pehē te u kiʻi nofo fuofuoloa mo hoku tokouá ʻo tokangaʻi ʻema faʻeé. ʻI he kamata ke u faʻó, ne u ongoʻi e ueʻi ʻa e Laumālié ʻoku ʻikai toe fie maʻu ke faʻo ha vala. Ne u ʻiloʻi leva kuo mālōlō ʻeku faʻeé. Ne u toe ongoʻi foki ʻa e nonga tatau pē mo ia ne u ongoʻi ki muʻa peá ma ō ki he konifelenisi fakasiteikí.

Ne aʻu mai ʻa ʻAivesi ki ʻapi, pea naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi mai e meʻa naʻe hokó. Ne u talaange kuó u ʻosi ʻiloʻi kuo mālōlō ʻeku faʻeé ke ʻoua naʻa toe ongoʻi faingataʻaʻia.

Ne hokohoko atu pē hono tokoniʻi au ʻe heʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí, pea naʻe lava ke u fakafiemālieʻi hoku tokouá he lolotonga ko ia ʻema tēngihia ʻema faʻeé. Ne u lotu tuʻo lahi ke u maʻu ha nonga, pea ko e taimi kotoa pē ne u lotu ai, ne u ongoʻi fakapapau naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi hoku mamahí. Ne ma ʻilo ʻi heʻema tuí mo e ngaahi lotú, ʻa e meʻa naʻe fakahā mai ʻe he himi toputapú, “Nonga, ʻoua ʻe hohaʻa”

Nikoulu Siemi, Pasi-ti-Kalasi, Falanisē

Ne Fakanonga ʻe he Hivá Homau Lotó

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u palani ai ke u fakataha mo hoku fāmilí ʻi he Efiafi Kimuʻa he Kilisimasí, pea naʻá ku fakatuʻotuʻa ki ai. Ne u toki kau pē ki he Siasí, pea naʻe fakaangaʻi ʻe hoku fāmilí e tui fakalotu foʻou ne u kau ki aí. Ne toe kovi ange ia ʻi he taimi ne u ʻave ai ʻa ʻeku faʻeé ki he ʻapi ʻo ʻeku kuifefiné. Naʻe inu kava mālohi lahi ʻeku faʻeé pea ne u ongoʻi ke u ʻita ki ai. Kuo fetongi ʻe he loto-mamahí ʻa e fiefia ko ia ne u faʻa ongoʻi ʻi he taimi Kilisimasí. Ne u lotu fakalongolongo pē ke tokoniʻi muʻa au.

Ne u fakaava ʻa e letiō ʻeku kaá ki he siteisini ne u faʻa fanongo maʻu pē ki aí mo fakaʻamu te u ongoʻi fiefia ai. Ka naʻá ku ongoʻi ke tāmateʻi e letioó kau hiva ha ngaahi himi Kilisimasi. Ne u fai ʻeni, pea neongo naʻe ofo heni ʻeku faʻeé—ka naʻe hangē ʻokú ne kiʻi nonga hifó. Naʻe aʻu pē ki haʻane hiva mo ia ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi hiva Kilisimasí.

Naʻe liliu leva e ongo naʻá ku maʻú he taimi pē ko iá, pea naʻá ku toe manatu ki he ʻuhinga totonu ʻo e Kilisimasí. ʻI heʻeku fakakaukau ki hono foaki taʻesiokita ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí maʻatautolú, naʻe hangē ne siʻi ange ai ʻeku ngaahi palopalemá pea faingofua pē ke fakaleleiʻi. Ne u ʻiloʻi ʻa e lahi hoku ngaahi tāpuaki ʻi he moʻui ní mo e ngaahi ʻuhinga lahi ke u fiefia aí. Ne u ongoʻi fakapapau naʻe ʻiate au ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ne u tui ʻe lava ke u tali fiemālie ha faʻahinga fakaanga pē ʻe fai mai fekauʻaki mo e Siasí.

Naʻe ʻikai toʻo atu ʻe he hivá ʻeku ngaahi palopalemá, ka ne u lava ai ke fakaleleiʻi ʻeku ngaahi palopalemá ʻi ha laumālie fiefia—pea ko e kehekehe lahi moʻoni naʻe hoko aí.

Kimipelī Hēsī, Kalefōnia, USA

Ne Toʻo Atu ʻEku Kavenga Mafasiá

ʻI he 1988 ne u fāinga ai mo ʻeku pisinisí. Hili haʻaku talanoa mo ʻeku palesiteni fakasiteikí, ne ma fakakaukau leva mo hoku uaifí ke fakatau atu e pisinisí kae kumi ha ngāue kehe. Ne u vakaiʻi ha ngaahi faingamālie kehekehe ke maʻu haʻaku ngāue, ka ko e ngāue kotoa pē ne u feinga ki ai ne iku pē ʻo mole ʻema ʻamanaki mo hoku uaifí, ʻi heʻema loto-mamahí, pea ʻikai haʻama paʻanga hū mai tukupau.

Hili ha taʻu ʻe taha kuo mei ʻosi ʻema paʻangá, pea ne u ongoʻi mafasia ʻi ha kavenga naʻe hangē ka ʻikai ke u matuʻuakí. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻema tamasiʻi ʻe taha pea toe ha fānau ʻe toko ono ʻi ʻapi pea naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai te u lava ke fai hoku fatongiá kiate kinautolu.

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku ongoʻi mafasia ko ʻení, ne u fakatokangaʻi kuo lauʻaho mo ʻeku toutou fakakaukau pē ki ha foʻi fasi. Ne ʻikai fuoloa kuó u fakatokangaʻi ko ha himi ʻeni, pea naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he Laumālié ʻi heʻeku manatu ki hono fakaleá:

Ke ke loto fakatōkilalo, pea tala ki he ʻOtuá,

Pea te Ne talia ʻa hoʻo ngaahi lotú.

(“Ke Ke Loto-[Fakatōkilalo],” Ngaahi Himi, fika 65.)

Naʻe hangē ne toʻo atu he taimi pē ko iá ʻeku loto mafasiá, pea ne u ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ne u tofanga aí. Neongo ne ma faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka ne u ongoʻi fiemālie pē heʻeku ʻiloʻi ko Ia te Ne fakahinohino kimaua ʻi heʻema ngaahi filí ʻo kapau te ma feinga ke fai Hono finangaló.

Naʻá ma hiki ki ha kolo foʻou pea naʻe fāifai pē ʻo ʻi ai haʻama pisinisi foʻou. Naʻe tokoniʻi homau kiʻi fāmilí ʻe ha niʻihi kehe pea naʻe lava ke fakatau hamau ʻapi pea lele lelei mo e pisinisí.

Neongo kuo ʻosi atu ʻa e faingataʻa fakapaʻanga ko iá, ka ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeku fanongo ki he ngaahi himí ʻi he taimi ʻoku ou manatuʻi aí. ʻOku ou ʻilo ʻoku faʻa tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi hiva toputapú.

Ualeni C. Uasoni, ʻAitahō, USA

Naʻe Lava Fēfē Ke u Hiva?

Naʻe mālōlō ʻeku faʻeé ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻalele ko e tupu mei ha tangata naʻe fakaʻuli konā. Ne u puna vakapuna loto-mamahi pē ki he ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá ʻo tokoni ki hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané pea mo ʻeku tamaí ʻa ia naʻe lavea he fakatuʻutāmakí, ʻi he teuteu ki he meʻafakaʻeikí.

Taimi nounou pē mei heʻeku foki ki ʻapí ne ui au ko e faihiva ʻo e Palaimelí. ʻI heʻeku teuteú, ne hangē naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi ʻe au ha meʻá, pea kamata ke u veiveiua pe te u lava koā ʻo fai ʻeni. Ne u pehē loto pē, “ʻOku fie maʻu ke vēkeveke mo fiefia ʻa e tokotaha faihiva ʻo e Palaimelí.” Ko e meʻa pē ne u ongoʻí ko e mamahi. Ne u loto ke fakalotolahiʻi e fānaú ka naʻá ku ongoʻi he ʻikai lava. Naʻe uhu hoku mafú he mamahí. Ne u fifili pe te u toe fiefia koā pe ʻikai—pe te u toe lava koā ʻo hiva.

ʻI he ʻaho ki muʻa pea kamata ke u ngāue ʻi hoku uiuiʻi foʻoú, ne ma ō mo hoku husepānití ki ha sēsini he temipalé mo hama ongo kaumeʻa naʻe teu ke fai ʻena silá. Ki muʻa pea kamata e sēsiní, naʻe fakaafeʻi kimautolu ki he falelotu ʻo e temipalé ke fai haʻamau fua hiva, lotu, mo ha lea ʻa ha taha ʻo e kau ngāue ʻi he temipalé. ʻI heʻemau hivaʻi ʻa e “ʻOku Kei Ngangatú” (Ngaahi Himi, fika 59), ne nofo ʻeku tokangá ʻi he fakalea ʻo e himí:

[Ko e hā ka mafasia ai hoʻo fakakaukaú

ʻI he fuʻu kavenga mafatukitukí ni?

ʻAlu vave ki he taloni hoʻo Tamai ʻi Hēvaní

ʻO maʻu ai ʻa e ongoʻi nonga foʻou].

Ne u ongoʻi naʻe ʻi ai ʻeku “kavenga mafatukituki” peá u ʻiloʻi ʻi Hono temipale māʻoniʻoní naʻe maʻu ai ha “ongoʻi nonga foʻou.” Ne u ongoʻi ha pōpoaki fakahangatonu pē kiate au ʻi he kupu faá:

[Kuo fakamoʻoniʻi ʻEne angaleleí,

ʻIkai liliu mei he ʻaho ki he ʻaho;

Te u tuku ʻeku kavengá ʻi hono vaʻé

Peá u ʻalu mei ai mo ha hiva].

Ne u ʻiloʻi he momeniti pē ko iá te u lava ʻo fua ha faʻahinga fatongia pē pea naʻe lava ke u ongoʻi fiefia neongo ʻeku manatu ʻofa ki heʻeku faʻeé. Pea koeʻuhí ne u ʻiloʻi naʻe fua ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻeku kavengá, naʻe lava ai ke u hiva!

Seli Situletifooti ʻElikosoni, ʻAitahō, USA