2008
ʻE Lava Fēfē Ke Ne Fakamolemoleʻi Ia?
‘Epeleli 2008


ʻE Lava Fēfē Ke Ne Fakamolemoleʻi Ia?

Lolotonga ʻema tukituki mo ʻEletā Lousa Silakousikī ʻi ha ngaahi matapā ʻi Uilihemaseiveni ʻi Siamane Hihifo ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he 1961, naʻe talitali lelei kimaua ʻe ha uitou kuo toulekeleka ʻi hono falé. Ne u fuʻu ʻohovale heni peá u fehuʻi ange pe naʻá ne ʻiloʻi koā ko hai kimaua. Naʻá ne talamai ʻokú ne ʻiloʻi pea naʻá ne nofó ʻo tatali kiate kimaua.

Naʻá ne talamai ne tukituki ha ongo ʻeletā ʻo e Siasí ʻi hono matapaá ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi heʻene hoko ko ha faʻē kei talavoú. Naʻe ʻikai ke ne tali kinaua he naʻá ne fuʻu femoʻuekina he taimi ko iá. Naʻá ne toki ongoʻi taʻefiemālie ki mui ʻi heʻene fai ʻení peá ne fuakava ka toe tukituki ange ha kau faifekau ʻo e Siasí, te ne fakaafeʻi kinautolu ki fale.

Naʻe ʻatamai matala ʻa ʻEma Hengi, pea naʻá ne fakafanongo lelei ki heʻema pōpoakí, ka naʻe faʻa hā mei hono fofongá ʻo hangē naʻe mamaʻo maʻu pē ʻene fakakaukaú ʻi ha feituʻu kehé. Naʻá ne angaʻofa kiate kimaua pea fie vahevahe maʻu pē mo kimaua ʻa e kiʻi meʻakai naʻá ne maʻú, ka naʻá ma fifili pe naʻe mahino moʻoni koā kiate ia hono mahuʻinga ʻo ʻema pōpoakí. Naʻe fāifai peá ma fakakaukau ke hiki hono hingoá ʻi he lisi ʻo kinautolu ke ma toe foki mai ʻo vakaiʻí peá ma toutou haʻu pē ʻo sio ki ai ʻi he taimi ne ma ʻi he feituʻu ai ko iá.

Hili ha ngaahi uike siʻi mei heni ne ma toe ʻaʻahi ki ai. ʻI heʻemau talanoá, naʻe fakaʻohovale hono talamai ʻe ʻEma ʻokú ne loto ke papitaisó!

Naʻe toki kamata leva ke ne fakamatala fakaʻāuliliki mai ʻa ʻene moʻui faingataʻaʻiá. Naʻe mālōlō ʻene kiʻi pēpē fefiné ʻi he ngaahi ʻaho naʻe fakaʻosiʻosi ai ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní. ʻI he 1924, naʻe puke ʻene taʻahine taʻu hivá ʻi he ngaloʻafú. Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1941–42, naʻá ne maʻu ai ʻene tohi fakaʻosi mei heʻene tamasiʻi taʻu 21, ʻa ia naʻe ʻi he taú ʻi Lūsia lolotonga ʻa e Tau Lahi hono IIʻa Māmaní. Hili pē ha taimi nounou mei ai naʻá ne ongona kuo mālōlō.

Naʻe fehiʻa ʻa e husepāniti ʻo ʻEmá, ko Hiuko, ʻi he ngaahi lao ʻo e puleʻanga naʻe fakalele ʻe he kau Nasí (Nazi). Naʻe kole maʻu pē ʻa ʻEma ki hono husepānití ke toe tokanga ange. ʻI he hengihengi hake e ʻaho ʻe taha ʻi he 1944, hili hano fakatotoloʻi ʻe he puleʻangá ʻo maʻu ha fakaʻilonga fakaletiō mei he Kautaha Fakamafolalea ʻa Pilitāniá pea nau fakatotoloʻi ʻo ʻilo naʻe fai ʻeni ki he ʻapi ʻo e fāmili Heniké, naʻe haʻu ʻa e Kesitapó (Gestapo) ʻo hae ʻa e matapaá pea puke pōpula hono husepānití. Naʻe ʻave ia ki ha ʻapitanga ofi pē ki Hemipeeki ʻa ia naʻe tauhi ai e kau pōpulá, pea naʻe tuku tokotaha pē ʻa ʻEma ke ne tauhi mo tokangaʻi ia mo ʻena kiʻi tamasiʻi pē ʻe tokotaha naʻe kei moʻuí.

Naʻe ʻalu ʻa ʻEma ki he tangata pule ʻi he kau Nasí ʻi honau koló naʻá ne puke ʻo fakahū pōpula hono husepānití ʻo kole ke tukuange muʻa ia, ka naʻe ʻikai pē tali. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi Māʻasi ʻo e 1945 kuo mate ʻa Hiuko. Naʻe tautea ngāue pōpula ki he mate ʻa e tokotaha ko ʻení, ka naʻe toe tukuange ia ki muʻa siʻi pē peá ma tukituki atu ʻi he matapā ʻo ʻEmá. Naʻá ne talamai ʻene faʻa toutou sio ki he tokotahá ni ʻoku lele holo ʻi he hala ʻi ha motokā foʻou naʻe fakatau mamafa. Naʻe talamai ʻe ʻEma ko e ʻaho ko ē naʻá ne kole mai ai ke papitaisó iá, ko ʻene toki maʻu ia ʻa e mālohi ke fakamolemoleʻi ia ʻi heʻene ʻave hono malí pea ʻikai tali ʻene kole ke tukuange iá. Kuó ne ʻosi fakapapauʻi ke tuku ʻa e fakamāú ia ke fai ʻe he ʻEikí.

Naʻe hoko ʻa ʻEma ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí peá ne maʻu ha fiefia mo ha fiemālie lahi ʻi heʻene ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI Nōvema ʻo e 1966, lolotonga ʻene kolosi ʻi ha feituʻu fakapuleʻanga pē ʻi Uilihemaseiveni ki ha fakataha ʻa e Fineʻofá, naʻá ne tō ai ʻo pongia pea siʻi mālōlō ko e tuʻu e tā hono mafú.

Naʻe fakafisi ʻa Sisitā Henike ke fakaʻitaʻi ia ʻe he ngaahi faingataʻa ne hoko ki heʻene moʻuí, pea naʻá ne mālōloó kuo ʻikai pē ha toe lotoʻita pe ha loto sāuni ʻiate ia. Kuo pau pē ne fiefia siʻi fefiné ni ʻi heʻene toe fetaulaki mo kinautolu naʻá ne ʻofa ai pea mole meiate iá.