2009
O Le Faataoto i Taupou e Toasefulu
Mati 2009


O Le Faataoto i Taupou e Toasefulu

I le faataoto lenei, na aoao mai i tatou e le Faaola i le auala e saunia ai mo Lona Afio Mai Faalua.

I nei aso e gata ai, ua fetalai mai ai le Alii, “Ia faamaoni ai, tatalo e le aunoa, ia teuteu ma faamu pea o oulua lamepa, ma ia i ai ma suauu ia te oulua, ina ia saunia oulua i le oo mai o le Faatoafaiava” (MFF 33:17). O lenei fautuaga o loo faatatau i le faataoto i taupou e toasefulu, lea e faaalia ai le ala e tatau ona tatou saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Keriso (tagai Mataio 25:1–13). O nisi nei o faamalamalamaga e ono fesosaoani ia te oe a o e suesueina lenei faataoto ma mafaufau loloto i lona uiga.

O Taupou e Toasefulu

O se aganuu a tagata Iutaia le sau o se faatoafaiava i le po i le fale o le tamaitai faaipoipo, lea latou te faatasitasi ai ma ana uo mamae. Pe a faailoa atu ua taunuu mai le faatoafaiava, e o i fafo ia nei tamaitai uo mamae ma a latou lamepa e faamalamalama ai le auala o le faatoafaiava e oo mai ai i totonu o le fale mo le fiafia.

O le faataoto lenei i taupou ua faatusaina i tagata o le Ekalesia, ae o le faatoafaiava ua faatusaina ia Keriso. Sa faamalamalama mai e le Alii ia Iosefa Samita e faapea, o taupou popoto o i latou ia o e “sa talia le upu moni, ma avea le Agaga Paia mo latou taitai, a e le’i faaseseina” (MFF 45:57).

Faatoafaiava

I le Tusi Paia, o le faatusa o se faaipoipoga ua faaaogaina e faaalia ai le afio mai o le Alii (tagai Isaia 62:5; Mataio 22:1–14). O faaipoipoga faaIutaia e aofia ai le faalauiloaina o le oo mai o le faatoafaiava i le fale o le tamaitai faaipoipo. O faaipoipoga e masani lava ona amataina i afiafi, lea e tutu ai moli i le pogipogi. Ma o le vaeluaga o le po sa fai lava si tuai nai lo le taimi na faamoemoeina e taupou e toasefulu e taunuu mai ai le faatoafaiava—ma sa faafuasei foi ona oo mai le faasilasilaga.

Tatou te le iloa le taimi o le Afio Mai Faalua o Keriso, ae e tatau ona tatou saunia i ai e pei lava e oo mai i soo se taimi lava—pe lata mai pe tuai foi.

Lamepa

O lamepa suauu na faaaogaina e tagata Iutaia i le vaitaimi o Iesu na taua o lamepa faaHerota, sa faaigoa i le Tupu o Herota. O nei lamepa e mafai ai e tagata ona feaveai le malamalama i soo se mea lava e o i ai. O le ala foi lea, tatou te feaveaiina ai le malamalama o le talalelei (tagai Mataio 5:14–16).

O le tino o le lamepa sa faia i le kelei ma faasiepi i luga o se masini taavili a le faiipuomea.

O le gutu sa faia mai se faavaa.

O le au sa mamanu lima ona faapipii lea i le lamepa.

Sa tuu se momi sa faia i alava po o se fasilaau laumiumi e pu totonu i le gutu o le lamepa, ona utu lea i ai o le suauu olive. O le taimi lava e susū ai le momi i le suauu, ona tutu loa lea o le lamepa.

Suauu

O olive e muamua lava faavai ina ia fufulu ai ma aveese ai lo latou oona, ona tu’i lea e aumai ai i fafo le suauu. O le suauu olive, lea e fai mai i le itulagi Metitereane, e tele mea e faaaoga i ai i aso anamua: mo meaai, gao fai meaai, faamanogi meaai, togafitiga o manua, o se elemene i vali teuteu foliga ma fasimoli, ma suauu mo lamepa.

O le suauu i le faataoto ua faatusaina i lo tatou faatuatua ma molimau, lo tatou mama ma le tuuto, o a tatou galuega lelei, ma lo tatou tausia o feagaiga—o auala uma lava ua tatou “avea ai le Agaga Paia ma o [tatou] taitai” (MFF 45:57).

Sa le mafai e taupou popoto ona faasoa atu a latou suauu i taupou valea aua “o le suauu o le saunia faaleagaga e le mafai ona faasoaina atu” (Marvin J. Ashton, “A Time of Urgency,” Ensign, Me 1974, 36).

Kate

O kate o loo i le faataoto o ni fagu mo le teuina o suauu faaopoopo. O le avea ma se tagata poto o lona uiga o le saunia mo mea e le’i faamoemoeina ma se fuataga faaopoopo o le faatuatua, molimau, ma le Agaga i o tatou olaga. O nisi taimi ua tatou ola ai ma le toamalie, ma le manatu ua lava ma totoe mea tatou te ola ai. Ae o le mulimuli i le Faaola o lona uiga ia sili atu nai lo mea tatou te mafaia. O lona uiga ia taumafai e le aunoa e faalatalata atili ia te Ia, saunia mo taimi o le a faapea ona tofotofoina ai o tatou onosai, faatuatua, ma molimau.

O lamepa e tutuina pe a pogipogi.

O le faatoafaiava e sau i le vaeluaga o le po.

O lamepa faaHerota e masani lava e tusa ma le lua itula e mafai ona ola ai.

O Le Afio Mai Faalua, na saunia e Harry Anderson, © IRI; ata na tusia e Dan Burr; ata na saunia e Matthew Reier