2010
I Taimi Uma E Oo Lava I Le Aso
Ianuari 2010


I Taimi Uma E Oo Lava I Le Aso

Pe e te manatu ea ua leva tele le Feagaiga Tuai e aoaoina ai oe i se mea? Toe mafaufau i ai.

E ui lava o upu, taimi, ma tu a le Feagaiga Tuai e matua ese lava mai aso nei, ae e te ofo i le tele o mea e mafai ona e aoaoina mai le Feagaiga Tuai. Faatasi ma suesuega i le agaga tatalo, e mafai ona e maua mataupu faavae i tala o le Feagaiga Tuai ia e mafai ona faatatau i lou olaga i aso nei. O nai mea nei e iva mai le tele o faataitaiga:

  1. O Iosefa o Aikupito na sola ese mai faaosoosoga (tagai Kenese 39:12). O le sola ese mai faaosoosoga e masani lava ona faigofie nai lo le agasala ma salamo.

  2. Na faamagalo e Iosefa isi, e oo lava i ona uso o e na faatauina o ia e fai ma pologa (tagai Kenese 45). Pe e te faamagalo ea i isi, aemaise i latou i lou lava aiga?

  3. Na auina mai e le Alii le manai i aso uma e fafaga ai Isaraelu (tagai Esoto 16:15). Na auina mai foi e le Alii le tele o mea e fafaga ai o tatou agaga: tatalo, tusitusiga paia, o le faamanatuga, o malumalu.

  4. Esoto 28 o loo faamaoti mai ai le auala e tatau ona laei ai Arona ma isi e umia le perisitua. Na faatonuina i latou e le Alii ia laei i se ala faapitoa e faamanatu ai ia i latou vaega taua o a latou tapuaiga. Pe a e alu i le lotu po o le malumalu, e faapefea ona aafia lou faaaloalo ma au tapuaiga i le ala e te laei ai?

  5. O le tele lava o le tusi a Levitiko e faatatau i le osigataulaga ma ona faamanuiaga. O au osigataulaga i ou—taimi, taleni, po o tupe—o le a aumaia ai ia te oe faamanuiaga o le lagi.

  6. Mai faataitaiga a Samuelu, ua tatou aoao mai ai i le taua o le faalogo mo, ma le iloaina o le siufofoga o le Alii (tagai 1 Samuelu 3:4–10). Ao e aoao e iloa ma mulimuli i uunaiga mai le Agaga Paia, o le a faaleleia lou olaga.

  7. O filifiliga a le taulealea o Tavita na faaalia ai lona talitonu o loo “i ai se Atua i Isaraelu” (1 Samuelu 17:32–51). O au filifiliga e tautino mai ai pe e te talitonu i le Atua pe leai.

  8. Sa tetee Tanielu i le tulafono a le tupu ma maua atu ai o tatalo (tagai Tanielu 6:11). E faafia ona maua atu oe o e tatalo, e ui lava e foliga e faigata?

  9. Na iloa e Naamanu e oo mai le mana pe a tatou usiusitai i le perofeta (tagai 2 Tupu 5:1–14). O le mulimuli i fautuaga a perofeta ma aposetolo o aso nei e aumaia ai foi le mana o le Alii i lou olaga.

Na lafo i le afi e le Tupu o Nepukanesa ia tagata Isaraelu e toatolu. Ae ina ua vaai atu le tupu i le afi, na ia iloa atu “tagata e toafa ua tatalaina, ua feoai i totonu o le afi … ua tino mai lona toafa [ua] pei o se Alo o le Atua” (Tanielu 3:24–25). Pe a e vaai i le Feagaiga Tuai, e mafai ona e iloa atu le Atua o savavali ma Ana fanau. O o latou aafiaga e mafai ona aoaoina ai oe i le ala e avea ai ma atalii ma afafine sili atu o le Atua.

O le faalogo atu i le Agaga (luga agavale), tatalo e ui lava ina faigata (luga), ma mulimuli i fautuaga a le perofeta (lalo) o nisi ia o lesona ua mafai ona tatou aoaoina mai le Feagaiga Tuai.

Agavale: Iosefa o Aikupito, saunia e Michael T. Malm; tusia ata e Ted Henninger; taumatau: Na Valaauina e le Alii le Tamaitiiti o Samuelu, saunia e Harry Anderson; Tanielu i luma o le Tupu o Nepukanesa, saunia e Simon Harmon Vedder; Ua Faamamaina le Lepela o Naamanu, saunia e Paul Mann