2011
Ko ha Ongo Māfana ʻi Hoku Lotó
ʻOkatopa 2011


Ko ha OngoʻiLoto Māfana

Ko e ʻaho ko ia ne ako ai ʻa ʻEtuate ke poto he laukongá ko e ʻaho tatau pē ia naʻá ne maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo hono mālohí.

Naʻe pehē ʻe ʻEtuate Konitelelasi, “Naʻe faʻa talamai heʻeku kuitangatá, ‘Kapau ʻokú ke loto ke ke lavameʻa, kuo pau ke ta ako ke poto he laukongá. Naʻe moʻoni ʻeku kuitangatá.”

Ka kia ko e ako ko ia ke poto he laukongá ko ha fononga ia ka lōloa. Ko e taha ia he fānau ʻe toko nima naʻe ʻohake heʻene faʻē uitoú ʻi he kolo ko Kotopá ʻi ʻAsenitina, pea naʻe nofo ia mei he akó ʻi hono taʻu valú ke ngāue ʻo tokoni ki hono fāmilí.

ʻOkú ne manatuʻi, “Naʻa mau fuʻu masiva ʻaupito.” ʻI he feinga ko ia ke feau e fie maʻú, naʻe fakangingila sū ʻa ʻEtuate tā piliki, fili pateta, fakatau nusipepa, pea fai mo ha ngaahi ngāue fakataimi kehekehe, pea maʻu ʻene ngāue taimi kakato ʻi he puleʻangá heʻene hoko ko ha talavoú.

Hili atu ha ngaahi taʻu mei ai ne mali ʻa ʻEtuate pea ʻi ai hano fāmili. ʻI he kamata ke mavahe atu ha konga lahi ʻo ʻene fānau ʻe toko nimá mei honau ʻapí, naʻe teʻeki ai pē ke lava ia ʻo laukonga pea siʻisiʻi moʻoni pē mo ha fakakaukau ia ki ha founga ʻe malava ai. Ka naʻe liliu ia ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻá ne tuli ai ha tamaiki tangata honau feituʻú ne nau fakakinaʻi e ongo faifekau ʻa e Siasí ʻi muʻa pē ʻi hono ʻapí. Naʻá ne fakaafeʻi e ongo faifekaú ki hono ʻapí pea taimi siʻi mei ai naʻe fai ange e lēsoní kiate ia mo hono uaifi ko Maliá.

ʻOku fakamatala ʻe ʻEtuate “Naʻe fuʻu faingataʻa ke mahino kiate au ha meʻa he naʻe ʻikai ke fuʻu sai ʻena lea faka-Sipeiní, ka naʻá na fakaʻaliʻali mai ha kiʻi tohi tufa ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakatātā ʻo e Fakamoʻuí pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Vaoʻakau Tapú. Naʻá ku fakakaukau naʻe fakaʻofoʻofa e ngaahi fakatātā naʻe fakaʻaliʻalí pea mo e ngaahi meʻa naʻe akoʻi mai kiate kimauá.”

Taimi nounou mei ai ne fetongi e ongo faifekau ko iá ʻe ha ongo faifekau foʻou, ʻo kau ai ha faifekau ne poto lelei he lea faka-Sipeiní. Naʻe ongo ʻaupito kia ʻEtuate mo Malia ʻena mamata he filimi ʻa e Siasí ʻOku Taʻengata ʻa e Fāmilí he naʻe mate kei valevale ʻa ʻena kiʻi tama fefiné he ngaahi taʻu atu kimuʻá. Naʻe papitaiso leva kinaua mo hona foha siʻisiʻi tahá ko ʻOsivaletō.

Hili hono papitaiso ʻo ʻEtuate he 1987 naʻe ʻi ai leva ʻa e fakaʻamu ke fakamālohia ʻene fakamoʻoní ʻi hano lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fehuʻi ki hono uaifí, “ʻE founga fēfē haʻaku poto he laukongá?” Naʻe talaange ʻe Malia ke sio ki he ngaahi mataʻitohí pea fakatahatahaʻi kinautolu ʻi hono ʻatamaí, pea feinga ke puʻaki ia, pea lau leʻolahi kinautolu. Naʻá ne fakapapauʻi ange kapau te ne fai maʻu pē ia ʻe fai atu pē pea te ne poto he laukongá.

ʻI he taʻu 45 ʻa ʻEtuate naʻá ne ʻilo ai e ongo ʻo ha ngaahi mataʻitohi lahi, ka naʻe teʻeki ai pē ke ne feinga ke laukonga talu ʻene mavahe mei he akó he meimei taʻu ʻe fāngofulu kimuʻá.

Ne u Ongoʻi Māfana

ʻI ha ʻaho ʻe taha he faʻahitaʻu māfaná, naʻe tangutu hifo ʻa ʻEtuate hili haʻane lotu ʻi ha foʻi malumalu he konga kimui hono ʻapí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku feinga leva ai ke u ako ke u laukonga.”

Naʻe pehē ʻe Malia naʻe ʻikai pē ke tui ia ki he meʻa naʻe hokó. ʻI heʻene ngāue he peitó, naʻá ne fanongo atu ki he feinga ko ia ʻa ʻEtuate ke puʻaki e ngaahi mataʻitohí mo e ngaahi foʻi leá. Naʻá ne pehē, “Naʻe fakafokifā ʻeku fanongo ʻoku lea vave. Naʻá ku fanongo fakalelei ʻo ʻiloʻi ʻokú ne poto lelei he—laukongá. Ko e haafe houa pē ʻeni kuo poto ia he laukongá!”

Naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ia ʻe ʻEtuato kuó ne lava ʻo laukonga he naʻe fuʻu femoʻuekina pē he feingá. Ka ʻi heʻene laú naʻá ne manatuʻi, “Naʻá ku ongoʻi ha loto māfana.” Naʻe ui atu ʻa ʻEtuate ki hono uaifí he naʻe ʻohovale pea manavahē, “Mami, ko e hā e meʻa ʻoku hoko kiate aú?”

Naʻe tali mai ʻe Malia, “Ko e Laumālie ia ʻo e ʻEikí. ʻOkú ke lava ʻo laukonga lelei!”

Naʻe pehē ʻe Malia ʻi heʻene manatu ki he meʻa naʻá na aʻusiá, “Ko ha meʻa ia he ʻikai ke ma lava ʻo fakaʻikaiʻi.”

Naʻe toe pehē ʻe ʻEtuate, “Ko e ʻaho ko ia ne u lava ai ʻo laukongá ko e toe ʻaho pē ia ne maʻu ai ʻeku fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo hono mālohí.”

Talu mei ai, mo e kamata ke ʻā pongipongia ʻa ʻEtuate he 4:00 hengihengi ke lau e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea ʻalu ki he ngāué. Naʻá ne lau leva e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea hoko atu ai mo e Tohi Tapú. ʻOku ʻi ai ʻeni ha laipeli he ʻapi ʻo e fāmili Konitelelasí, ka kimuʻa aí naʻe siʻisiʻi pē tohi naʻe ʻi aí.

ʻI he tupulaki ko ia e ʻilo ʻa ʻEtuate mo Malia ki he ongoongoleleí, naʻe tupulaki ai pē mo ʻena fakamoʻoní. ʻI he mālōlō hona foha ko ʻOsivaletō hili ha fakatuʻutāmaki he halá ʻi he 2001, naʻe tokoni ʻena fakamoʻoní—fakataha mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie mālohi ʻi ha lotu ʻi he Temipale ʻĀsenitina Puenosi ʻAialisí, ʻa ia naʻa nau ʻosi sila ai mo ʻOsvaldo—ke na tali lelei e mole kuo hokó.

Naʻe pehē ʻe ʻEtuate, “Mahalo pē ʻe ʻi ai e ngaahi mātuʻa ia ʻe mole ʻenau fakakaukau leleí, ka naʻá ma ongoʻi ha nonga ʻo hangē pē ʻoku pehē mai, ‘ʻOku lelei pē homo fohá.’ ʻIo naʻá ma tangi. Ko ha foha lelei ia, pea ongo moʻoni kiate kimaua ʻene molé. Ka kuo mau ʻosi sila he temipalé, pea kuó ma ʻiloʻi e feituʻu ʻokú ne ʻi aí.”

Ko e Maama ʻo e Poto he Laukongá mo e Tohí

Naʻe toe poto foki ʻa ʻEtuate he tohí, pea ʻokú ne houngaʻia ai ʻi ha mēmipa ʻi hono uōtí ki hono akoʻi iá. Naʻá ne pehē, “Kimuʻá, naʻe ʻikai pē ke u lava au ʻo fakamoʻoni hoku hingoá.”

Naʻe lava ke mahino kia ʻEtuate e moʻoni e lea ʻene kuitangatá, ki he poto he laukongá mo e tohí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku tau ʻi heni he māmaní ke tau fakalakalaka ange ai he ʻaho kotoa pē.” ʻOkú ne fakalahi mai, ko e lava ko ia ke ako ke laukonga pea tohí, ʻokú ne fakahaaʻi ai ki heʻene fānaú mo e makapuná ʻoku ʻikai pē ke tomui ʻa e akó, fakalakalaká pea aʻusia e meʻa ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ke aʻu ki aí. Naʻá ne toe pehē, “Koeʻuhí ko ʻeku lava ke laukongá, ʻoku ou ako leva ai ha meʻa foʻou he ʻaho kotoa pē.”

ʻI he ʻahó ni ʻoku lava ʻa Misa Konitelelasi ʻo lau ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne fie lau, kau ai e nusipepa naʻá ne fakatau heʻene kei siʻí he teʻeki ai ke ne poto he laukongá. Ka ko e folofolá pē ʻa e ngaahi tohi ʻoku manako aí, tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuo tuʻo valu ʻeni ʻene lau ia ʻo ʻosi.

Naʻá ne lea mo ne kei fakamālō pē ki he hanga ʻe he poto he laukongá mo e tohí pea mo e ongoongoleleí ʻo liliu ʻene moʻuí, “Ko e matapā kiate au ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe mahuʻinga lahi kiate au. Ko ia ʻa e meʻa kotoa pē heʻeku moʻuí. ʻOku ou ongoʻi ʻa e Laumālié he taimi kotoa pē ʻoku ou fakaava hake ia ke laú.”

Ko ʻEtuate Konitelelasi mo hono uaifi ko Maliá he tā ʻi ʻolungá, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e matapā ia ki he poto he laukongá mo e tohí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi e laumālié he taimi kotoa pē ʻoku ou fakaava hake ʻo lau iá.”

Faitā ʻa Michael R. Morris