2011
Ngaahi Talaʻofa Mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná
ʻOkatopa 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ngaahi Talaʻofa Mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u tuʻu ai ʻi he veʻe mohenga ʻo ha tamai kei talavou naʻe ofi pē ke ne mālōlō. Naʻe tuʻu pē hono uaifi ʻofeiná mo ʻena fānau ʻe toko uá he tafaʻakí. Naʻá ne puke atu hoku nimá pea naʻá ne pehē mai ʻi he fōtunga loto fakatōkilalo, “ʻE Pīsope, ʻoku ou ʻilo kuó u mei mate. Tala mai angé ʻa e meʻa ʻe hoko ki hoku laumālié ʻi he taimi te u mate aí.”

Ne u lotu ʻi hoku lotó ke maʻu ha fakahinohino fakalangi peá u fakatokangaʻi atu ha folofola ʻi he tēpile ʻi hono veʻe mohengá. Naʻá ku toʻo hake ʻa e tohí ʻo huke hono ngaahi pēsí. Ne u fakatokangaʻi hake pē ʻoku ou ʻi he vahe 40 ʻo ʻAlamaá ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka naʻe ʻikai ke u taumuʻa ke tuʻu ai. Naʻá ku lau ange kiate ia ʻa e ngaahi leá ni:

“Vakai, kuo fakaʻilo mai kiate au ʻe ha ʻāngelo, ʻoku fakafoki ʻa e laumālie ʻo e tangata kotoa pē, ʻo ka hili ange ʻa ʻenau mavahe mei he sino fakamatelié ni, … ki honau ʻapí ki he ʻOtua pē ko ia ʻa ia naʻe foaki ʻa e moʻuí kiate kinautolú.

“Pea … ko e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku māʻoniʻoní ʻe tali ʻa kinautolu ki ha potu ʻo e fiefia, ʻa ia ʻoku ui ko palataisi, ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino, ʻa ia te nau mālōlō ai mei heʻenau ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē mo e hohaʻa kotoa pē mo e mamahi” (ʻAlamā 40:11–12).

ʻI he hokohoko atu ʻeku fakamatala ki he Toetuʻú, naʻe maamangia e fofonga ʻo e tangata kei talavoú ni peá ne malimali. ʻI he ʻosi ʻeku ʻaʻahí ne u lea fakamāvae leva ki he kiʻi fāmili ʻofeina ko ʻení.

Ko ʻeku fetaulaki hoko mo e uaifí mo e fānaú ʻi he meʻafakaʻeikí. Naʻá ku fakakaukau ki he pō ko ia naʻe tautapa ai ha tangata kei talavou ke ʻiloʻi e moʻoní, pea naʻe tali ʻene fehuʻí mei he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi talaʻofa mahuʻinga kehe, ʻo kau ai e ngaahi talaʻofa ʻo e nongá, tauʻatāiná, mo e ngaahi tāpuakí kapau te tau “tauhi ki he ʻOtua ʻo e fonuá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi” (ʻEta 2:12).

ʻOku maʻu mei hono ngaahi pēsí ʻa e talaʻofa ʻo e “fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” kiate “kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi” (Mōsaia 2:41).

ʻOku maʻu mei hono ngaahi pēsí ʻa e talaʻofa ʻo e “fiefia taʻe-hano-tataú” kiate kinautolu ʻoku hoko ko e “[ngaahi] meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” ʻi hono fakahaofi Hono ngaahi foha mo e ʻofefine mahuʻingá (ʻAlamā 28:8; 29:9).

ʻOku maʻu mei hono ngaahi pēsí ʻa e talaʻofa ʻe toe fakatahatahaʻi mai ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí—ko ha ngāue ʻoku tau fakahoko ʻo fakafou atu heʻetau ngāue fakafaifekau māʻongoʻonga fakaemāmani lahí (vakai, 3 Nīfai 16; 21–22).

ʻOku maʻu mei hono ngaahi pēsí ʻa e talaʻofa ʻe tāpuekina hotau ngaahi fāmilí ʻi heʻetau lotu ki he Tamaí ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 18:21).

ʻI hono ako hono ngaahi pēsí ʻe fakahoko ai e talaʻofa fakakikite ko ia ʻe “hoko mai ki hoʻo moʻuí pea ki homou ngaahi ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ko ha tukupā ʻoku mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”1

Pea mei he ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakahoko mai ai e talaʻofa ʻa Molonai ʻe fakafou mai he faʻa lotú, loto fakamātoató, mo e tui kia Kalaisí, ʻa e lava ke tau ʻiloʻi ai e moʻoni ʻo e ngaahi talaʻofá ni “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (vakai, Molonai 10:4–5).

ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo e kau palōfita kehe ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ki hono moʻoni “ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi ʻi he funga ʻo e māmaní,”2 ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ‘o Sīsū Kalaisi. ʻOku mafola atu hono pōpoakí ki he māmaní pea ʻomi ai ʻa kinautolu ʻoku nau lau iá ki ha ʻilo ‘o e moʻoní. Ko ʻeku fakamoʻoní, ʻoku hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo liliu e moʻuí. Fakatauange te tau lau kotoa ia pea toe lau ia. Pea fakatauange ke tau vahevahe atu ʻi he fiefia ʻa ʻetau fakamoʻoni ki hono ngaahi talaʻofa funganí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Gordon B. Hinckley, “Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 2.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 73

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Christina Smith