2011
Ko ha Fakamoʻoni, Fuakava, mo ha Tokotaha Fakamoʻoni
ʻOkatopa 2011


Ko ha Fakamoʻoni, Fuakava, mo ha Tokotaha Fakamoʻoni

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fuakava foʻou, ko ha fakamoʻoni foʻou mei he Maama Foʻoú ki māmani hono kotoa.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

Naʻá ku fuofua maʻu ʻa e fakamoʻoni toputapu kau ki he Fakamoʻuí mo Hono Siasi naʻe toe fakafoki maí ʻi heʻeku kei talavoú he taimi ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná. Ne u toutou ongoʻi he lolotonga ʻeku lau ʻa e—lekooti toputapu ko iá—ʻa e fanafana taʻe toe veiveiua mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní ki hoku lotó.

Ko e kamataʻanga ʻeku maʻu ʻa e māmá ko hono lau e tohí. Ko e tupuʻanga ia ʻo ʻeku fuofua fakapapauʻi fakalaumālie ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, pea ko Ia ʻa ʻeku Tamai Hēvaní, pea naʻe fokotuʻutuʻu maʻaku ha palani taʻengata ʻo e fiefiá. Naʻe taki ai au ke u ʻofa ʻi he Tohi Tapu Māʻoniʻoní pea mo e ngaahi folofola kehe kuo fakangofua ʻe he Siasí. Naʻá ne akoʻi au ke u ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ke u sio ki Heʻene manavaʻofa ʻaloʻofá, pea mo fakakaukau ki he ʻaloʻofa mo e fakaʻeiʻeiki ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí.

Koeʻuhí he naʻá ku ʻilo ʻiate au pē ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni moʻoni—ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha pea mo ha fuakava foʻou—ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ne u toe ako foki ko Siosefa Sāmitá naʻe hoko pea ʻoku hoko ia ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Pea hangē ko e lau ʻeku kuitangata hono faá ʻi he ngaahi ʻaho ne kamata ai hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí , “He ʻikai ha tangata angahala ia te ne lava ʻo faʻu ha tohi pehē; pea he ʻikai ha tangata lelei ia te ne faʻu ʻeni, tuku kehe kapau ʻoku moʻoni mo fekauʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne fakahoko.”1

Kuo toe tānaki atu kotoa e ngaahi momeniti fakaʻofoʻofa mo e ngaahi fakahā māʻoniʻoní ki heʻeku fuofua ʻiloʻilo paú ʻo maʻu ai ʻa e ʻuhinga loloto taha ki hoku ngaahi ʻahó, taumuʻa ki heʻeku moʻuí, mo ha fakavaʻe fefeka ki heʻeku fakamoʻoní.

Naʻe ʻikai ke u folau fakataha mo e tokoua ʻo Sēletí. Naʻe ʻikai ke u fanongo ki he malanga fakaʻofoʻofa naʻe folofola ʻaki ʻe he Tuʻi ko Penisimaní. Naʻe ʻikai ke u kau he haʻofanga ʻo e kau Nīfai ne ala ki he ngaahi mataʻikafo ʻo e ʻEiki toetuʻú, pe tangi fakataha mo Molomona mo Molonai ʻi hono fakaʻauha ha fuʻu kakai. Ka ko ʻeku fakamoʻoni ki he lekooti ko ʻení pea mo e melino ʻokú ne ʻomi ki he loto ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa ia ʻoku ou maʻú ʻo fakafou mai ʻi he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea hangē ko hono foaki kiate koé—ʻoku moʻoni ia pea taʻe toe fehuʻia ʻo hangē pē ko ʻene hoko kiate kinautolú. ʻOku ou fakamoʻoni ki he tohí ni ʻo hangē tofu pē naʻá ku kau mo e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, he mamata ki he ʻāngelo ko Molonaí, mo e kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, ʻo ala ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

ʻOku ou toe fakamoʻoni he ʻikai lava ha taha ʻiate kitautolu ʻo maʻu e tui kakato ʻi he ngāue ko ʻení he ʻaho kimui ní mo maʻu e kakato moʻoni ʻo e melino mo e nonga ʻi hotau kuongá kae ʻoua ke ne tali kakato e faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻí. Pea hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Molomona kia Molonaí ʻi hona taimi femoʻuekina tahá, pea ʻoku ou lea atu ʻaki ia ʻi hotau taimi femoʻuekina tahá: “Tui faivelenga kia Kalaisi. … Pea ʻofa ke ʻiate koe ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, ʻa ia ʻoku māʻolunga ʻa hono ʻafioʻangá ʻi he ngaahi langí, pea mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo hono māfimafí … pea nofo ʻiate koe ʻo taʻengata” (Molonai 9:25–26).

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamatala toputapu ia ki he fuakava maʻongoʻonga mo fakaʻosi ʻa Kalaisi mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ha fuakava foʻou, ko ha fakamoʻoni foʻou ia mei he Maama Foʻoú ki he māmaní hono kotoa. Ko ʻEne māmá ʻoku ou ʻaʻeva ʻaí. ʻOku tataki au ʻe Heʻene ʻaloʻofá mo e māfimafí—pea pehē foki mo koe—ʻi heʻetau fakamoʻoni kiate Ia ki he māmaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. George Cannon, fakamatalaʻi ʻi he “The Twelve Apostles,” ʻi he Andrew Jenson, ed., The Historical Record, 6:175.

ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisi, tā ʻe Greg K. Olsen