2011
Misi ʻa Līhaí: Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá
ʻOkatopa 2011


Misi ʻa Līhaí

Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá

Ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ke fakaafeʻi e taha kotoa ke haʻu kia Kalaisi—pea ko e tumutumu ia e vīsone ʻa Līhaí.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

ʻOku ou ʻofa he Tohi ʻa Molomoná. Ko e niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fuofua manatu ki he ongoongoleleí ko hono lau mai ʻe heʻeku faʻeé kiate au ʻa e Book of Mormon Stories for Young Latter-day Saints, (Ngaahi Talanoa mei he Tohi ʻa Molomoná maʻá e Fānau Siasi kei Talavoú) naʻe faʻu ʻe Emma Marr Petersen. Mei he ngaahi aʻusia ko ia he kei siʻí pea mo e hokohoko atu hono ako fakatāutaha mo hono lotuá, kuo tā tuʻo lahi e fakamoʻoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku lotó ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku ou ʻilo naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “tohi tonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea [ʻe] ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”1

Ngaahi Fakaʻilonga Mahuʻinga ʻi he Misi ʻa Līhaí

ʻOku fakamahinoʻi lelei mai hono mahuʻinga ke lau, ako, fekumi, mo fakalaulauloto ʻa e ngaahi folofolá kae tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, mei he konga lahi ʻi he misi ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 8).

Ko e tefitoʻi meʻa ʻi he misi ʻa Līhaí ko e ʻakau ʻo e moʻuí—ko ha fakafofonga ʻo e “ʻofa ia ʻa e ʻOtuá” (vakai, 1 Nīfai 11:21–22). “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16). Ko ia ai, ko e ʻaloʻi, moʻui, mo e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa hono fakafōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Pea hangē ko e fakamoʻoni ʻa Nīfaí, ko e ʻofa ko ʻení ʻoku “lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” pea hangē ko e lea ko ia ʻa e ʻāngeló ʻi heʻene vīsoné, “ʻoku fakafiefia taha ia ki he laumālié” (1 Nīfai 11:22–23; vakai foki, 1 Nīfai 8:12, 15). ʻOku fakamatalaʻi fakaikiiki ʻe he Vahe 11 ʻo e 1 Nīfaí ʻa e ʻakau ʻo e moʻuí ko ha fakataipe ʻo e moʻui, ngāue, mo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí—“ko e afeitaulalo ʻa e ʻOtuá” (1 Nīfai 11:16).

Ko e fua ʻo e ʻakaú ko ha fakataipe ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe hono kai e fuá ki hono maʻu e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakava ʻe lava ke ʻaonga kakato ai ʻa e Fakaleleí ki heʻetau moʻuí. ʻOku fakamatalaʻi e fuá ʻo hangē “naʻe lelei [ia] ke ngaohi ha taha ke fiefia” (1 Nīfai 8:10) pea maʻu ai ha fiefia lahi pea mo e holi ke vahevahe ʻa e fiefia ko iá mo e niʻihi kehé.

Ko ia ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ke fakaafeʻi e taha kotoa ke haʻu kia Kalaisi—pea ko e tumutumu ia e vīsone ʻa Līhaí. Ko e meʻa ke fai ki ai ha tokanga makehé ko e vaʻa ukamea naʻe tataki ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 8:19). Ko e vaʻa ukameá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

Ko e Pīkitaí mo e Piki Maʻu Ai pē ki he Vaʻa Ukameá

Naʻe mamata ʻa e Tamai ko Līhaí ʻi heʻene vīsoné ki ha faʻahinga kakai ʻe fā. Naʻe fetaʻotaʻomi mai ha kulupu ʻe tolu ʻi ha hala hangatonu mo lausiʻí ke aʻu ki he ʻakaú pea mo hono fuá. Naʻe ʻikai fekumi e kulupu ia hono faá ki he ʻakaú, ka nau holi kinautolu ke aʻu ki he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá ko honau ikuʻanga aofangatukú (vakai, 1 Nīfai 8:31–33).

ʻOku tau ako mei he 1 Nīfai 8:21–23 kau ki he ʻuluaki falukunga kakai naʻe vilitaki pea kamata ke ʻalu he hala ʻoku fakatau ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Neongo iá, ʻi he fepaki ʻa e kakaí mo e ʻao fakapoʻulí, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi “e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló” (1 Nīfai 12:17), naʻe puli e halá, pea nau hē, ʻo puli atu.

Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ʻasi ʻa e vaʻa ukameá he ngaahi veesi ko ʻení. ʻOku ʻikai maʻu ʻe kinautolu ʻoku taʻetokanga pe vaʻinga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kāpasa fakalangi ʻokú ne fakahinohino mai e hala ʻo e Fakamoʻuí. Fakakaukau angé naʻe ʻilo ʻe he kulupu ko ʻení ʻa e halá pea nau vilitaki atu kimuʻa, ko e fakahaaʻi ia ʻenau tui kia Kalaisí mo e ʻiloʻilo pau fakalaumālie, ka naʻe ofeʻi kinautolu ʻe he fakatauele ʻa e tēvoló pea nau hē.

ʻOku tau lau ʻi he 1 Nīfai 8:24–28 kau ki he falukunga kakai hono ua naʻa nau ʻilo e hala hangatonu mo lausiʻi naʻe fakatau ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Ko e faʻahinga ʻení “naʻa nau vivili mai ʻi he ʻao fakapoʻulí mo pīkitai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai ʻo kai ʻi he fua ʻo e fuʻu ʻakaú” (veesi 24). Ka neongo iá, hili hono manukiʻi e kakai he kulupu fika uá ni ʻe kinautolu naʻe teunga lelei ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, “naʻa nau mā” pea “tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli” (veesi 28). Kātaki ʻo fakatokangaʻi naʻe fakamatalaʻi e faʻahinga ko ʻení naʻa nau “pīkitai pē ki he vaʻa ukameá” (1 Nīfai 8:24; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi naʻe vivili atu e kulupu hono uá ʻi he tui mo e mateaki. Naʻa nau toe maʻu foki mo ha tāpuaki makehe ʻo e vaʻa ukameá, pea naʻa nau pīkitai ki ai! Ka neongo iá, ʻi heʻenau fepaki mo e fakatangá mo e faingataʻá, naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala ne tapui ʻo hē. Naʻe faifai pē pea puli e kulupu ko ʻení, neongo e tuí, mateakí, pea mo e folofola ʻa e ʻOtuá—mahalo koeʻuhí he naʻa nau lau pe ako pe fekumi fakataimi pē ki he folofolá. ʻOku talamai kiate au ʻe he piki pē ki he vaʻa ukameá ʻa e tātāitaha pē ʻa e “māfana” ke akó pe fai fakamuʻomuʻa nima pē, kae ʻikai ke hokohoko fakaʻutumauku he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tau lau ʻi he veesi 30 kau ki he falukunga kakai hono tolú naʻa nau vivili mai “ʻo piki maʻu maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá, kae ʻoua kuo nau ō mai ʻo tō ki lalo ʻo kai mei he fua ʻo e fuʻu ʻakaú.” Ko e kupuʻi lea mahuʻinga he veesi ko ʻení ko e piki maʻu ai maʻu pē ki he vaʻa ukameá.

Naʻe toe viliktaki atu foki e kulupu hono tolú ʻi he tui mo e loto fakapapau; neongo iá, naʻe ʻikai ha lau ia ki haʻanau hē, ʻo tō ki ha ngaahi hala ne tapui, pe pulia. Mahalo pē ko e falukunga kakai hono tolu ko ʻení naʻe toutou lau mo ako mo fekumi ki he folofolá. Mahalo pē ko e faivelenga mo e mateaki ki ha “[meʻa] iiki mo faingofua” (ʻAlamā 37:6) ke fakahaofi ai e kulupu hono tolú mei he ʻauhá. Mahalo pē “ko e ʻilo ki he ʻEikí” mo e “ʻilo ki he moʻoní” (ʻAlamā 23:5, 6) ʻo fakafou ʻi he ako faivelenga ʻo e folofolá ʻo maʻu ai e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e anga fakatōkilaló—ʻo hangē ko e haʻofanga kakai ko ʻení ke “tō ki lalo pea kai he fua ʻo e fuʻu ʻakaú” (1 Nīfai 8:30; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá). Mahalo pē ko e fafanga fakalaumālié mo e mālohi naʻe maʻu ʻi he hokohoko atu ʻo e “keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 31:20) naʻe malava ai ʻe he kulupu ko ʻení ke ʻoua te nau tokanga ki he taukae mo e manuki ʻa e kakai ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá (vakai, 1 Nīfai 8:33). Ko e kulupu ʻeni ʻoku totonu ke tau feinga ke kau ki aí.

Naʻe fehuʻi ʻe he ongo taʻokete ʻo Nīfaí, “Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e vaʻa ukamea ʻa ia naʻe mamata ki ai ʻa ʻetau tamaí, ʻa ia naʻe fakatau ki he fuʻu ʻakaú?

“Pea naʻe pehē ange ʻe [Nīfai] kiate kinautolu, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá” (1 Nīfai 15:23–24; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Ko e hā leva e faikehekehe ʻo e pikí mo e pikitai maʻu ai pē ki he vaʻa ukameá? Tuku ke u fokotuʻu atu ko e pikitai ko ia ki he vaʻa ukameá ʻe kau ai, ʻi he konga lahi, ʻa e faʻa lotú, fakahoko maʻu pē, mo fakaʻaongaʻi fakamātoato e ngaahi folofola toputapú ko ha maʻuʻanga ivi falalaʻanga ʻo e moʻoni kuo fakahā maí pea ko ha fakahinohino falalaʻanga ki he fononga he hala hangatonu mo lausiʻi ki he ʻakau ʻo e moʻuí—ʻio ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku vakai ko e vaʻa ukamea kuo mamata ki ai ʻa ʻeku tamaí, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fakatau ki he matavai ʻo e ngaahi vai moʻuí, pe ki he ʻakau ʻo e moʻuí” (1 Nīfai 11:25).

Ko e Tohi ʻa Molomoná Maʻatautolu he Kuongá ni

ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi moʻoni ʻoku ʻaonga mo mahuʻinga ki hotau kuongá mo hotau ngaahi tūkungá. Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe Molonai ʻa e ʻaonga fakalaumālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻetau moʻuí: “Vakai, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku mou ʻi hení, ka ʻoku ʻikai. Kae vakai, kuo fakahā ʻa kimoutolu kiate au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi ngāué” (Molomona 8:35). ʻI he mamata mai ʻa e kau tangata maʻongoʻongo ne nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ki hotau kuongá mo e ngaahi tūkungá ʻi hono fakaʻilo kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá, naʻa nau fakakau ai ki ha ngaahi kaveinga mo e ngaahi sīpinga ʻoku mahuʻinga taha ki he kakai ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukauʻi mo lotua fakalelei ʻa e fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻe lava pea ʻoku totonu ke u ako mei he vīsone ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí pea mei he tefitoʻi moʻoni ʻo e pīkitai maʻu pē ki he vaʻa ukameá te ne lava ʻo ʻai ke u tuʻu mālohi fakalaumālie ʻi he māmani ʻoku tau nofo ai he ʻaho ní?

ʻI hoʻo ngāue faivelenga mo fekumi ki ha tataki fakalaumālie ki hono tali ʻo e fehuʻi mahuʻingá ni, ʻe toe mahino lahi ange ai kiate koe ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi ho lotó mo ho ʻatamaí ʻa e mahuʻinga ʻo e pīkitai maʻu pē ki he vaʻa ukameá. Pea ʻe tāpuekina koe ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lēsoni ko iá ʻaki e tui mo e faivelenga ʻi hoʻo moʻui fakafoʻituituí pea ʻi homou ʻapí.

Fakatauange ʻoku tau maʻu kotoa e mata ke mamata mo e telinga ke fanongo ki he ngaahi lēsoni ʻoku tānaki mai mei he vīsone ʻa Līhaí ʻe tokoni kiate kitautolu ke “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 73

MISI ʻA LĪHAÍ, Fai ʻe, By Greg Olsen, ʻOUA NAʻA HIKI HANO TATAU

TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE David Stoker

TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE Matthew Reier