2011
Ki he Lea mo e Kakai Fulipē
ʻOkatopa 2011


Ki he Lea mo e Kakai Fulipē

ʻI he taimi naʻe foaki ai ʻe ʻAlamā ko e palōfita he Tohi ʻa Molomoná ʻa e lekooti hono kakaí ki hono foha ko Hilamaní, naʻá ne tala ki hono fohá ke ne manatuʻi naʻe ʻi ai “ha taumuʻa fakapotopoto” ʻa e ʻEikí ki hono fakatolonga ʻa e folofolá (ʻAlamā 37:12). Naʻá ne lea ʻo kau ki he lekōtí, “ʻE tauhi ia mo tukufakaholo mai mei he toʻu tangata ʻe taha ki he toʻu tangata ʻe taha … kae ʻoua ke mafola atu ia ki he puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai fulipē” (ʻAlamā 37:4).

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi lekooti ko iá he 1827 pea ʻosi hono liliu kinautolú ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he 1829 he lea faka-Pilitāniá. Naʻe hoko e tohi naʻe pulusi he 1830 ko ha meʻangāue fakafaifekau mālohi ia ki hono fakalotoʻi e kau laukongá ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hili hono fuofua paaki ha tatau ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ne hangē hono teu fakafolau atu e Tohi ʻa Molomoná ki he “puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai fulipē,” ko ha meʻa ia ʻe taʻemalava.

Ka naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kikite ko ʻení kia Siosefa Sāmita he 1833, ʻo fakahā ha ʻaho ʻe “fanongo ʻa e tangata kotoa pē ki hono kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ʻelelo ʻoʻoná, pea ʻi heʻene lea ʻaʻaná” (T&F 90:11). Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku “ʻi ai … hono kakato ʻo e ongoongoleleí” (T&F 20:9), ʻokú ne fakahoko ha ngāue mahuʻinga ʻi hono fakahoko e kikite ko ʻení.

Naʻe ʻave ʻa e ongoongoleleí ki ʻIulope ʻi he konga loto ʻo e ngaahi taʻu 1800. Naʻe pulusi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Tenimaʻaké ʻi he 1851, hoko mai ʻa Falanisē, Siamane, ʻĪtali, mo Uelesi ʻi he 1852. ʻI he ʻahó ni ʻoku lava ke maʻu kakato e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha lea fakafonua ʻe 82, pea ko ha lea fakafonua leva ʻe 25 ʻi he ngaahi vahe pē kuo filifili. Ko e kikite ko ia ʻe fanongo e kakai kotoa ki he ongoongoleleí ʻi heʻenau lea fakafonuá ʻoku hoko ia he taʻu kotoa pē ʻi he ngaʻunu kimuʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú mo e liliu leá.

Ko e Ngāue ki Hono Liliú

ʻOku faʻa aʻu pē ʻo lauitaʻu e ngāue ʻoku fai ki hono liliu e Tohi ʻa Molomoná mei he lea faka-Pilitāniá ki ha lea fakafonua foʻoú pea toki kakato. ʻOku toki kamata pē ia hili hono tali ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke fai ʻa e ngāué pea ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e kāingalotu ko ʻenau lea fakafonua totonú ʻa e lea fakafonua ko iá ke nau hoko ko e kau liliu lea. ʻOku fai hano vakaiʻi fakalelei e kau liliu leá mo kinautolu ʻoku toe vakaiʻi ʻa e liliú pea fakahinohinoʻi ke nau vāofi ʻaupito mo e Laumālié ʻi heʻenau liliú. Hili e kakato ʻa e liliú, ʻoku toe fai leva hano vakaiʻi makehe ʻe he kau taki fakalotú.

ʻE lava ke maʻu ʻe he kāingalotú ʻa e tohi foʻoú mei he Ngaahi Fale Tufakiʻanga Nāunaú, hili hono pulusí. Naʻe tokolahi ha kaingalotu naʻa nau maʻu pē ha niʻihi ʻo e ngaahi vahe naʻe filifili ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau lea fakafonuá, pe ko e fakamoʻoni pē ʻa e kau faifekaú ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi.

Ko e Tohi ʻa Molomoná mo e Ngāue Fakafaifekaú

ʻE lava ke hoko e fakangatangata ʻo e lea fakafonuá ko ha pole lahi ki he ngāue fakafaifekaú, ʻi ha ʻēlia fakasiokālafi ʻoku fuofua fakaava aí. Kuo pau ke ako ʻe he kau faifekaú ki he lea fakafonuá pea fakamoʻoni ʻaki e Laumālié, ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai maʻu ai e nāunau ʻa e Siasí kuo pākí. ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he māmaní, ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau lea ʻaki ha lea fakafonua kehe, pea ʻoku lava leva e kau faifekaú ʻo foaki kiate kinautolu ha Tohi ʻa Molomona ʻi he lea fakafonua ko iá. Hangē ko ʻení, kimuʻa pea liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Mongikōliá naʻe ako ʻe he kāingalotu tokolahi ʻi Mongikōliá ʻa e tohi naʻe paaki he lea faka-Lūsiá.

Ka ʻoku mahino lelei ange ʻa e ongoongoleleí ʻi he maheni ko ia ha taha mo ʻene lea tuʻufonuá. Naʻe mamata tonu ʻa ʻĒliki Kemueli ʻa ia naʻe ngāue he Misiona Lupilana Siloveniá mei he 2001 ki he 2003, ki he makehe hono maʻu ʻe he kāingalotú mo e kau fiefanongó ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea fakafonua ne nau fuofua ʻiló. Naʻe ʻosi ha māhina ʻe 18 ʻene kamata ngāue fakafaifekaú pea toki maʻu e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Siloveniá.

Naʻe faingataʻa ʻa e ngāué. Naʻe fokotuʻu e ʻuluaki kolo ʻo e Siasí ʻi ha taʻu pē ʻe hongofulu kimuʻa. Naʻe toki maʻu pē ʻa e tauʻatāina ʻa Siloveniá pea ʻoku nau lolotonga kamata ʻeni ke fakangata atu ʻa e lea fakapuleʻanga naʻe ngāue ʻaki kimuʻá ʻa ia ko e lea faka-Seipo-Koloēsiá. Naʻe ʻalu e kau faifekaú mo e tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Seipo-Koloēsiá mo e lea faka-Pilitāniá, ʻa ia ko e lahi taha ʻo e kakai kei talavoú naʻa nau ako ia he ʻapiakó. Ka naʻe lahi ange ʻa e ʻikai ke tali ʻe he kakaí ʻa e tohí koeʻuhí he naʻe ʻikai ke mahino fakatouʻosi ʻa e ongo leá. Naʻe manatuʻi ʻe ʻĒliki ʻene ongoʻi loto-siʻi ke fai ha fakamoʻoni ki he kakaí ʻo kau ki he maʻongoʻonga mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná—mo tala kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha Tohi ʻa Molomona heʻenau lea fakafonuá.

Naʻe tau mai e ʻuluaki uta ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Siloveniá, he māhina ʻe ono pea toki foki ʻa ʻĒliki ki ʻapí. Naʻe fai ha fakataha ʻa e koló pea ʻoange hano tatau ki he kāingalotú kotoa mo e kau faifekaú. Naʻe pehē ʻe ʻĒliki, “Naʻe ʻi ai ha laumālie makehe ai. Naʻá ne hiki heʻene tohinoá ʻa e ongo naʻá ne maʻu ke pukepuke ha tohi mahuʻinga naʻe fai ha tatali fuoloa ki ai. Naʻá ne tohi, “Naʻe hangē pē ia hano pukepuke tonu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá”. Hili ʻa e fakatahá naʻe ʻalu e kau faifekaú mo e toenga ʻo e ʻū tohí ke fakaʻaongaʻi ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe fuʻu fiefia ʻa ʻĒliki mo hono hoá pea ʻi heʻena aʻu ki hona ʻapi nofoʻangá, naʻá na fakaava ʻa e puhá, ʻo toʻo e ngaahi tohí kituʻa pea faitaaʻi ke manatuʻi ʻe meʻa naʻe hokó. Naʻe ʻikai ke na faʻa tatali ke vahevahe atu ʻa e tohí ki he kakaí. ʻI hono maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Siloveniá naʻe ʻikai ngata pē he lelei e ngāue ʻa e kau faifekaú mo e kakaí, ka naʻe toe maʻu foki ai mo ha founga ke toe fakamāfanaʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kāingalotu māmālohí ʻa ia kuo lau taʻu ʻenau taʻe maʻulotú.

Naʻe sio ʻa ʻĒliki ki he mālohi ange e fakamoʻoni ʻa e kāingalotu ʻi Siloveniá, ʻi he māhina fakaʻosi ʻe ono ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne pehē, “ʻI he taimi pē ko ia naʻe maʻu ai e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau lea fakafonuá, naʻe mahino ʻaupito ia kiate kinautolu. Naʻe ongo moʻoni ia ki honau lotó.” Kimuʻá, naʻe pau ke lau ʻe he kau malangá mo e kau faiakó ʻa e folofola he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻi he lea faka-Seipo-Koloēsiá pea ʻi ai mo ha taha ke ne liliu mo fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi leá. Naʻe manatu ʻa ʻĒliki, “Naʻe hangē ia ʻoku mau ngaue māmālie atu ʻi ha ngaahi foʻi lea naʻe kole mei ha lea fakafonua ʻe taha.” ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe he kāingalotú ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau lea fakafonua totonú, naʻe pehē ʻe ʻĒliki, “naʻe tupulaki e mahino kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí.

ʻI Heʻenau Lea Fakafonuá

Ko Mosa Selesinika ʻa e taha ʻo e kāingalotu naʻe kau ki he Siasí ʻi Silovenia kimuʻa pea maʻu e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Siloveniá. Naʻe maʻu ʻene fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi heʻene fanongo ki he kau faifekaú pea ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Koloēsiá mo e faka-Pilitāniá. Hili hono liliu ki he lea faka-Siloveniá, naʻe lau ʻe Mosa e tohi naʻe liliú peá ne ongoʻi e mālohi ʻo e folofolá ʻi hono lea tuʻufonuá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi e tupulaki ʻa e moʻoní ʻi heʻene mahinongofuá mo haohaoa moʻoní. Naʻe hangē pē ʻoku lea mai hoku Fakamoʻuí kiate au ʻi heʻeku lea fakafonuá ʻa e lea fakafonua ʻoku lea mai ai ʻeku faʻeé kiate aú.”

ʻOku aʻusia ʻe he kāingalotu he māmaní ʻa e ongo tatau ʻi heʻenau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau lea fakafonuá. Hili hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 2003 ki he lea faka-Kēkisí, ko ha lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakai Meia ʻo Kuatemala mo Pelisé, naʻe toe vakaiʻi ʻe he kau fakatonuleá ʻa e liliú mo ha kāingalotu fakalotofonua. Naʻe pehē ʻe ha fakatonulea ʻe taha, “Naʻa mau fakatahaʻi ha kulupu ʻo e kāingalotu paioniá ʻi he falelotu Senahuú ʻo fai ai hono laú, pea ʻi he kakato ʻa e konga kotoa pē, naʻe lōngonoa e lokí ʻi he ongoʻi mamalu. Naʻe mahino kakato, pea mālohi ʻaupito e Laumālie naʻe ʻi aí. Ko ha fakataha molumalu ia.”

ʻOku houngaʻia ʻa ʻElevila Tusi, ko e taha ʻo e mēmipa ʻi he fakatahá ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Kēkisí, koeʻuhi ko e ngaahi tāpuaki te ne ʻomi ki he toʻu tangata kei tupu haké. Naʻá ne pehē ʻe hanga ʻe he liliú ʻo ʻai e kau mēmipa iiki angé ke nau “maʻu ha mahino lahi ki he folofola ʻa e ʻEikí mo fakaʻapaʻapa ki he meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí.”

ʻOku ʻi ai ha Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku hoko ʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau lea fakafonuá ko ha maʻuʻanga tāpuaki taʻe faʻalaua ia kiate kinautolu. Naʻe pehē ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí ko e taimi ko ia ʻoku hanga ai ʻe he kāingalotú ʻo “lotua pea ako mo faiako mei he folofolá, ʻoku tupulaki leva ʻenau fakamoʻoní, ʻe tupulaki ʻenau ʻiló, ʻe tupulaki mo ʻenau ʻofa ki he fāmilí mo e niʻihi kehé, pea nau tokoni lahi ange ki he niʻihi kehé, pea nau maʻu ha mālohi lahi ange ke matuʻuaki e ʻahiʻahí pea taukapoʻi e moʻoní mo e māʻoniʻoní.”1

Ngaahi Tāpuaki Taukakapa Fau

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tāpuaki lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha ongo mālohi ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau ako iá ke vahevahe atu ʻa e tohí mo e niʻihi kehé, ʻo toe fakalahi atu ai hono fakahoko ʻo e kikité. ʻOku tufaki atu ʻi he taʻu kotoa pē ha tatau ʻe fā miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he funga māmaní ʻi ha lea fakafonua ʻe 100 tupu , ʻi hono vahevahe taha taha atu ʻe he kāingalotú mo e kau faifekaú ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku hāsino ʻa e “taumuʻa fakapotopoto” naʻe lau ki ai ʻa ʻAlamā ʻi he kuonga muʻá ʻi he mafola fakaemāmani lahi ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea moe moʻui kotoa pē ʻokú ne liliú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, Oct. 15, 2008.

Naʻe paaki ha tatau ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fuofua pākí.

ʻI he ngaʻunu kimuʻa ʻa e ngāue liliu leá, ʻoku fiefia ai e kāingalotu ʻi he māmaní, hangē ko Lia mo Folola Lotiliki ʻi Silovenia, ʻi heʻena fuofua pukepuke ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau lea fakafonuá.

Faitaaʻi ʻe Eric Gemmell

Hili ha kakato e liliu, ʻoku kole leva ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau poto he lea fakafonua ko iá ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngāue kuo liliú. Mei toʻohemá: Walter Barillas Soto, Mike Peck, Sulenny Ruby Cucul Sierra, John Bringhurst, mo Josefina Cucul Tiul ʻoku nau toe vakaiʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná he lea faka-Kesí ʻi Kōpani, ʻi Kuatemala.

ʻOlunga ʻi toʻohemá: faitaaʻi ʻe Busath Photography; ʻi laló: faitaaʻi ʻe Tod Harris