2011
Kapau He ʻIkai ke Tau Veiveiua
ʻOkatopa 2011


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Kapau He ʻIkai ke Tau Veiveiua

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, pea aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia ʻo hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

Tuí • Fāmilí • Fakafiemālié

ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he kau talavou tā sīpinga naʻa nau loto-toʻa moʻoni, ʻikai ilifia, pea mālohi. “ʻIo, ko e kau tangata ʻa kinautolu naʻe lea totonu mo anga fakapotopoto, he kuo akonekina ʻa kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo ʻaʻeva angatonu ʻi hono ʻaó” (ʻAlamā 53:21). Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau talavou faivelengá ni ʻenau ngaahi faʻeé—ko ʻenau kau faiakó mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí.

Naʻe moʻui e ngaahi faʻē ʻa e kau tau ʻa Hilamaní ʻi ha taimi naʻe ʻikai tatau ia mo kitautolu. Naʻe faingataʻa pea fakatuʻutāmaki honau ngaahi tūkungá, pea naʻe ui ʻa e toʻu tupú ke maluʻi ʻa e tauʻatāina fakatuʻasinó mo fakalaumālié. ʻI he ʻahó ni ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku “ʻikai ko e tau fangatua mo e kakanó mo e totó, ka ki he ngaahi pulé, mo e ngaahi mālohí, mo e kau pule ʻo e fakapoʻuli ʻo e māmaní, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolungá” (ʻEfesō 6:12).

ʻOku fie maʻu ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení ha ngaahi mātuʻa mālohi mo faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku akoʻi e moʻoní ʻo hangē ko ia naʻe ʻilo ʻe he kau tau ʻa Hilamaní: “Kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá” (ʻAlamā 56:47). ʻOku fie maʻu ha loto-toʻa ki hono akoʻi mo hono moʻui ʻaki e moʻoni ko ʻení he ʻahó ni. Neongo iá, ʻoku ʻikai totonu ke tau manavahē. ʻI heʻetau ʻiloʻi ko hai kitautolú pea ʻiloʻi ko hai e ʻOtuá pea fai e fuakava mo Iá, ʻoku tau—hangē leva ko e ngaahi faʻē ko ʻeni ʻa e kau taú—ʻo maʻu ha ivi tākiekina lahi ki he leleí.

ʻOku mahino pē ko e kotoa e kau tau ʻe toko 2,060 ʻa Hilamaní naʻe tākiekina kinautolu ʻe ha faʻē. Ka naʻe ʻikai ke ngāue toko taha pē e ngaahi faʻē ko ʻení. Naʻe pau pē ne fakatahaʻi ʻe he ngaahi faʻē ko ʻení ʻenau tuí mo e tā sīpingá fakataha mo ha kau tangata mo ha kau fafine kehe naʻe angatonu, ke akoʻi e mālohi ʻo e ngaahi fuakavá. Naʻe mahino ki he kau talavou ʻo e ʻaho ko iá ʻa e fuakava naʻe fai ʻe heʻenau mātuʻá ke ʻoua naʻa nau kau ʻi he taú. Pea ʻi heʻene aʻu ki ha tuʻunga ne ngali faingataʻá, naʻe fakaava mai leva ʻe ha Tamai Hēvani ʻofá ha founga ke kei lava pē ʻe he ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻo tauhi ʻenau fuakavá—mo fakatolonga ʻenau tauʻatāiná (vakai, ʻAlamā 56:5–9). Kuo pau ke tau fai mo e meʻa tatau ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá koeʻuhi ko e fānaú mo e toʻu tupú—ʻetau fānau totonú mo kinautolu ʻi hotau ngaahi uōtí, ngaahi kolo ʻo e Siasí, kaungāʻapí, mo e tūkui koló—ke mahino pea nau poupouʻi e tauhi fuakavá.

ʻE lava ke teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha founga maʻatautolu, ki hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Kuo pau ke tau tauhi totonu ʻetau ngaahi fuakavá. Hangē ko ʻení, te tau lava ke fakahoko totonu ʻetau lotú, ako ʻo e folofolá, maʻu ʻo ha lekomeni temipalé, teunga tāú, mo fakaʻapaʻapaʻi ʻo e Sāpaté. ʻI heʻetau fai iá, ʻe ʻilo ia ʻe heʻetau fānaú pea lava ke nau pehē, “ʻOku ʻikai te mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé” (ʻAlamā 56:48).

Ko e houʻeiki fafine Siasi ko ia ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku maʻu honau mālohí mei he Fakalelei ʻa e ʻEikí, he ʻikai ke nau foʻi lolotonga e taimi faingataʻa mo fakalotofoʻí. ʻI heʻetau hoko ko e kakai tauhi fuakavá, ʻoku tau lava lelei ke pukepuke, lehilehiʻi, mo maluʻi ai ʻetau fānaú mo e toʻu tupú ke ʻi ai ha ʻaho te tau lea ai ʻo kau ki he toʻu tangata kei tupu hake ko ʻení ʻo pehē, “Kuo teʻeki ai ke u mamata ʻi ha loto-toʻa lahi pehē, ʻikai, kuo teʻeki ai ʻi hono kotoa” (ʻAlamā 56:45).

Julie B. Beck, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.

Mei he Folofolá

ʻAlamā 53; 56–58

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey