2011
Ko e Tohi ʻa Molomoná—Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú
ʻOkatopa 2011


Ko e Tohi ʻa MolomonáKo e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

Naʻe hoko ʻa ʻĒsela Tafu Penisoni ko e Palesiteni ia hono 13 ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 10 ʻo Nōvema 1985. ʻOku manatua ia ko ʻene fakamoʻoni fefeka ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo ʻene fakamamafaʻi hono mahuʻinga ke ako fakaʻaho e folofolá, ngāue fakafaifekaú, mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakaʻilongaʻi he taʻú ni ʻa e taʻu 25 ʻo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1986.

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

Kāinga ʻofeina, ʻoku ou fie lea ʻi he ʻahó ni ʻo kau ki he taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuo foaki mai ki he māmaní ʻi he kuonga fakaonopooni ko ʻení. Ko e meʻa ʻofa ko ʻeni ʻoku ou fakakaukau ki aí ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi faʻu foʻou kotoa pē kuo lava ke faʻu ʻi he ngaahi ngāue fakatekinolosiá. Ko e meʻaʻofa ʻeni ia ʻoku mahuʻinga ʻange ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he ngaahi faʻu fakaofo lalahi kuo tau mamata ai ʻi he ngāue fakafaitoʻo ʻo e onopōní. ʻOku mahuʻinga ange ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he faʻu fakalakalaka ʻo e puna vakapuná, pe puna vavaá. ʻOku ou lea heni ʻo kau ki he meʻaʻofa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe foaki mai ki he faʻahinga o e tangatá ʻi he taʻu ʻe 156 kuo hilí.

Naʻe hanga ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo teuteuʻi ʻa e meʻaʻofa ko ʻení, ʻi ha ngaahi taʻu ʻe taha afe tupu lahi, peá Ne fufū ia koeʻuhí ke fakatolonga haohaoa mai ia ki hotau toʻu tangatá ni. Mahalo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakamoʻoni ʻe mahino ange ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e tohi fakaonopooni ko ʻeni ʻo e folofolá, ʻo hangē ko e folofola tonu ʻa e ʻEikí ʻo kau ki aí.

Naʻá Ne fakamoʻoni tonu mai (1) ʻoku moʻoni ia (T&F 17:6), (2) pea ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoní mo ʻEne folofolá (T&F 19:26), (3) pea naʻe liliu ia ʻi he mālohi mei ʻolunga (T&F 20:8), (4) pea ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (T&F 20:9; 42:12), (5) pea naʻe foaki mai ia ʻi he ueʻi ʻa e laumālié, pea fakamoʻoniʻi ʻi he ngāue mai ʻa e kau ʻāngeló (T&F 20:10), (6) pea ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi folofola māʻoniʻoní (T&F 20:11), pea (7) ko kinautolu te nau tali ia ʻi he tuí, te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (T&F 20:14).

Ko e fakamoʻoni mālohi hono ua ki he mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko hono fakatokangaʻi ʻa e taimi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke ʻomi ai ia ʻi he kamataʻanga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻe muʻomuʻa aí, ko e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí. Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fakahā fakaofo ko iá, ʻa e natula totonu ʻo e ʻOtuá, pea naʻe ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke ne fai. Ko e ngāue hono hokó ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Fakakaukau ki ai ʻo fakatatau ki hono ʻuhingá. Naʻe muʻomuʻa ʻa e ʻomi ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe pulusi ia ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē ki muʻa pea toki fokotuʻu ʻa e Siasí. Naʻe foaki ki he kāingalotú ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ki muʻa pea toki foaki kiate kinautolu ke nau lau ʻa e ngaahi fakahā ko ia naʻe fakamahinoʻi mai ai ʻa e ngaahi tokāteline mahuʻinga hangē ko e nāunau ʻe tolú, mali fakasilesitialé, pe ko e ngāue ki he kau pekiá. Naʻe ʻuluaki ʻomi ia ki muʻa pea toki fokotuʻu ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ʻapē ke fakahā mai heni ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo kau ki he ngāue toputapu ko ʻení?

Ko e mahino pē kiate kitautolu ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo kau ki he tohi ko ení, ʻoku totonu leva ke ʻoua naʻa tau ofo ʻi Heʻene fai mai ha ngaahi fakatokanga mamalu ki he anga ʻo ʻetau tali iá. Naʻe hili ʻa ʻene fakahā mai ʻe maʻu ʻe kitautolu ʻoku nau tali ʻa e tohi ʻa Molomoná ʻi he tui, pea ngāue ʻi he anga māʻoniʻoní, ha kalauni ʻo e nāunau taʻengatá (vakai, T&F 20:14), ka naʻe toe hoko atu ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e fakatokanga ko ʻení: “Ka ko kinautolu ʻoku fakafefeka honau lotó ʻi he taʻetuí, mo liʻaki iá, ʻe liliu ia ʻo hoko ko honau fakahalaiaʻiʻanga ʻonautolu” (T&F 20:15).

Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻEikí ki he kāingalotú ʻi he 1829, ke ʻoua te nau vaʻingaʻaki ʻa e ngaahi meʻa toputapú (vakai, T&F 6:12). Ko hono moʻoní ko ha meʻa toputapu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau vaʻinga ʻaki ia, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ai, pea nau lau ia ʻo hangē ha meʻa ʻoku ʻikai hano fuʻu mahuʻingá.

Naʻe foki mai ʻi he 1832 ha kau faifekau mei he ngaahi feituʻu naʻa nau ngāue aí, pea naʻe valokiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí, ko e ʻikai te nau fakamahuʻingaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá Ne fakahā ai kiate kinautolu, ne tupu mei ai e fakapoʻuli ʻenau fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke ngata pē he mole ʻa e māmá meiate kinautolú, ka naʻe tupu ai hano fakahalaiaʻi ʻa e Siasí kotoa, ʻio ʻa e fānau kotoa ʻo Saioné. Pea naʻe toki folofola mai leva ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Pea te nau moʻulaloa ai pē ki he fakahalaia ko ʻení kae ʻoua ke nau fakatomala pe manatuʻi ʻa e fuakava foʻoú, ʻio, ʻa e Tohi ʻa Molomoná” (T&F 84:54–57).

ʻOku hanga nai ʻe heʻetau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he senituli ʻe taha mo e kongá, ʻo fakasiʻia ai hono mahuʻingá kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni? ʻOku tau manatuʻi koā ʻa e fuakava foʻoú, ʻio ʻa e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku tau maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú. Ko e foʻi lea fakamoʻoní ʻi he lea faka-Pilitāniá, ko e liliu ia mei he foʻi lea faka-Kiliki ʻoku ʻuhinga ki he fuakavá. Ko e meʻa ʻeni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene ui ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha “fuakava foʻou”? Ko e fuakava moʻoni pe fakamoʻoni ia ʻe taha kia Sīsū. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga, naʻa tau toki tānaki atu ai ʻa e “Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí”ki he hingoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe valokiʻi ʻa e fuofua Kāingalotú ko e ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea ʻe siʻisiʻi ange ʻapē hono fakahalaʻiaʻi kitautolú, kapau te tau fai ʻa e meʻa tatau? Naʻe fakamoʻoniʻi tonu mai ʻe he ʻEikí, ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. ʻE lava nai ʻe ha kiʻi tokosiʻi ʻo kitautolu ʻo fakatupu hano fakahalaiaʻi ʻa e Siasí kātoa, koeʻuhí ko ʻetau vaʻingaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku toputapú? Ko e hā nai haʻatau tali ʻi he Fakamāú, ʻi he taimi te tau tuʻu ai ʻi Hono ʻaó, pea tau sio hake ki Hono fofongá, kapau naʻa tau kau ʻi he niʻihi ko ia ʻoku lau naʻa nau fakangaloʻi ʻa e fuakava foʻoú?

ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga mahuʻinga ʻe tolu ʻoku totonu ke fokotuʻu ai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha taumuʻa ki he toenga ʻenau moʻuí.

Ko e ʻuluakí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e lea ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ko e “Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.”1 Ko e maka-tuʻu-lotó ko ha maka ia ʻi loto-mālie ʻi ha ʻalesoó. ʻOkú ne pukepuke ʻa e ngaahi maka kehé ke nau tuʻu maʻu ʻi honau tuʻungá, pea kapau ʻe toʻo ia ʻe holo leva ʻa e ʻalesoó.

“ʻOku ʻi ai ha founga ʻe tolu ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tokāteliné. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní.

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, he ko Ia foki ʻa e makatuliki ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻOku fakamoʻoni ia ʻi he mālohi mo e lea mahinongofua ʻo kau kiate Ia. ʻOku ʻikai ke hangē ia ko e Tohi Tapú, ʻo fou mai ʻi he ngaahi toʻu tangata lahi ʻo e kau tangata hiki tohi, kau tangata liliu lea, mo e kau tangata tui fakalotu kākā naʻa nau fakakeheʻi ʻa e tohí, ka ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe haʻu fakahangatonu pē ia mei he toko taha naʻá ne hiki e tohí ki he toko taha ʻokú ne lau iá, ʻo fou mai ʻi ha sitepu pē ʻe taha ko e liliu-leá. Ko ia ʻoku mahino ai ʻa ʻene fakamoʻoni mahino mo haohaoa ki he ʻEikí, pea ʻoku fonu ia ʻi he mālohí. Ka ʻoku ʻikai ke ngata pē ai. ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe he tokolahi ʻo e māmani Kalisitiané ʻi he ʻʻahó ni ʻa e faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku nau toe fehuʻia ʻa Hono ʻaloʻi fakaofó, ʻEne moʻui haohaoá, pea mo e moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻu lāngilangiʻiá. ʻOku akoʻi mai ʻi he lea mahinongofua ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá. ʻOkú ne toe ʻomi foki ʻa e fakamatala kakato taha ki he tokāteline ʻo e Fakaleleí. ʻOku hoko moʻoni ʻa e tohi fakalangi ko ʻení ko e maka-tuʻu-loto ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ki he māmaní, ko e Kalaisí ʻa Sīsū.2

ʻOku toe hoko foki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e tokāteline ʻo e Toetuʻú. Hangē ko ia kuo ʻosi fakahā atú, ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e “kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (T&F 20:9). ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻo pehē ʻoku ʻi ai ʻa e akonaki, mo e tokāteline kotoa pē kuo fakahā maí. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakato ʻo e ngaahi tokāteline ko ia ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí. Pea ʻoku akoʻi mahino mo faingofua ia, ke ʻilo mo e fānaú ki he ngaahi hala ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi meʻa lahi ʻokú ne fakalahi ʻa ʻetau ʻilo ki he ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Kapau naʻe ʻikai ia, ʻe ʻikai mahinongofua mo mahuʻinga ha konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi folofola kehé.

Ko hono fakaʻosí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní. ʻE hangē pē holo ʻa e ʻālesó ʻi ha toʻo ʻa e maka-tuʻu-lotó, mo ha tuʻu maʻu ʻa e Siasí pe ko haʻane tō ʻi hano toʻo ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku mahino lelei ʻeni ki he ngaahi fili ʻo e Siasí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku nau feinga lahi ai ke fakahalaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná, he kapau te nau lava ke fakaongoongokoviʻi ia, ko e ongoongokovi ai pē mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE pehē ai pē mo ʻetau taukaveʻi ko ia ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e fakahaá, mo e Siasi naʻe toe fakafoki maí. Ka ʻo kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná—pea kuo laui miliona ha kakai kuo nau fakamoʻoniʻi kuo nau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻoku moʻoni ia—pea kuo pau leva ke tali lelei ʻe ha taha ʻa hono taukaveʻi ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo iá.

ʻIo, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú—ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoní, ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tokāteliné, mo e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau fakamoʻoni ki hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí.

Ko e ʻuhinga mahuʻinga hono ua kuo pau ai ke tau ngaohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke hoko ko e taumuʻa mahuʻinga ʻo ʻetau akó, koeʻuhí naʻe hiki ia maʻa hotau kuongá. Naʻe teʻeki ai maʻu ʻe he kau Nīfaí ia ʻa e tohí, pea pehē ki he kau Leimaná ʻi he kuonga muʻá, he naʻe fakataumuʻa mai ia kiate kitautolu. Naʻe hiki ia ʻe Molomona ʻi he fakaofi ke ngata e moʻui ʻa e kau Nīfaí. Naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻOtuá, he ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá, pea naʻá ne fakanounouʻi ai ʻa e ngaahi lekooti kuo laui senituli ʻo ne filifili mai pē ʻa e ngaahi talanoa mo e ngaahi malanga mo e ngaahi meʻa naʻe hoko, ʻe ʻaonga lahi taha kiate kitautolú.

Naʻe fakamoʻoniʻi foki ʻe he kau tangata tohi ʻiloa taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko ʻenau tohí koeʻuhi ko e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú. Naʻe pehē ʻe Nīfai: “Kuo talaʻofa ai ʻe he ʻEikí ko e ʻOtuá kiate au ʻe tauhi mo maluʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻa ia ʻoku ou tohí, pea ʻe tukufakaholo mai ia ʻi hoku hakó, mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata” (2 Nīfai 25:21). Naʻe tohi ʻe hono tokoua ko Sēkope naʻá ne fetongi iá, ʻa e meimei lea tatau pē: “He naʻe pehē ʻe [Nīfai] ʻoku totonu ke tohi ʻa e hisitōlia ʻo hono kakaí ʻi heʻene ngaahi peleti kehé, pea ʻoku totonu ke u tauhi fakatolonga ʻa e ngaahi peletí ni, pea tukufakaholo ia ki hoku hakó mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata” (Sēkope 1:3). Naʻe fakahā foki ʻe ʻĪnosi mo Seilomi, naʻe ʻikai ko ʻena tohí koeʻuhí ko hona kakaí ka koeʻuhí ko ha ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú (vakai, ʻĪnosi 1:15–16; Seilomi 1:2).

Naʻe pehē ʻe Molomona, “ʻIo, ʻoku ou lea kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ko e toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (Molomona 7:1). Pea ko Molonai ko e tangata-tohi fakalaumālie fakamuimuitahá, naʻá ne mamata moʻoni mai ki hotau kuongá mo e taimi ko ʻení. Naʻá ne pehē, “Vakai, kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻo kau ki he meʻa kuo pau ke vavé ni ʻene hokó, ʻi he ʻaho ko ia ʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kimoutolú.

“Vakai, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku mou ʻi hení, ka ʻoku ʻikai. Kae vakai, kuo fakahā ʻa kimoutolu kiate au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi ngāué” (Molomona 8:34–35).

Kapau naʻa nau mamata mai ki hotau ʻahó ni, pea nau fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai totonu ʻapē ko e founga totonu ia ke tau ako ai ki he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi hifo kiate kitautolu, “Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ke ne fakakau ia ʻi heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ke ako mei ai, ke ne tokoniʻi au ke u moʻui ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻení?”

Pea ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tali ai ʻa e fehuʻi fakaʻosi ko iá. Hangē ko ʻení, ʻoku tau ako ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki ha founga te tau lava ai ke teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Maí. ʻOku fakamatala ha konga lahi ʻo e tohí ki he ngaahi taʻu ko ia kimuʻa pea toki hāʻele mai ʻa Kalaisi ki ʻAmeliká. Kapau te tau ako fakalelei ki he vahaʻa taimi ko iá, te tau lava ai ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻauha ai ha niʻihi ʻi he ngaahi tautea fakalilifu naʻe hoko kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele ki aí, pea mo e haʻu ʻa e kakai ʻe niʻihi ke tuʻu ʻi he temipalé ʻi he fonua ko Mahú, pea velo honau nimá ki he ngaahi mata kafo ʻi Hono ongo nimá mo e ongo vaʻé.

ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa e anga ʻo e moʻui ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻi he taimi ʻo e taú. ʻOku tau ʻiloʻi mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fulikivanu ʻo e ngaahi kautaha fufuú, ʻi hono fakaʻaliʻali mai ʻi he ngaahi fakatātā moʻoni mo fakamanavahē. ʻOku tau ako ha ngaahi lēsoni mei he Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki he ngaahi meʻa ke tau fai ki he fakatangá mo e hē mei he siasí. ʻOku tau ako lahi mei ai ki he anga ʻo hono fakahoko ʻo e ngāue fakafaifekaú. Pea ʻoku laka ange ʻa e meʻa te tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e tokanga ki he koloá pea mo e tuku hotau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. ʻE lava nai ke toe fehuʻia ʻe ha taha pe ko e tohí ni ʻoku fakataumuʻa mai kiate kitautolu, pe te tau lava nai ke maʻu ai ha mālohi, fiemālie, mo ha maluʻi lahi ange?

Ko e ʻuhinga hono tolu ʻoku mahuʻinga lahi pehē ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku hā ia ʻi he lea tatau pē naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ne u lau ki ai ʻi muʻá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻi heʻene tauhi ki hono ngaahi akonakí,ʻo laka ange ia ʻi haʻane tauhi ki ha ngaahi akonaki ʻi ha toe tohi kehe.” Ko e ʻuhinga ia hono tolu ke ako ai ki he tohí. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá. ʻIkai ʻoku ʻi ai ha faʻahinga holi ʻi hotau lotó ke tau ofi ange ki he ʻOtuá, pea hoko ʻo hangē ko Iá ʻi heʻetau fononga fakaʻahó, pea ongoʻi ʻokú Ne ʻiate kitautolu maʻu ai pē? Kapau ʻoku pehē, ta ko e Tohi ʻa Molomoná pē te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai iá, ʻo laka ange ia ʻi ha toe tohi kehe.

ʻOku ʻikai ko e moʻoní pē ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná, neongo ʻokú ne fai ia. ʻOku fakamoʻoni pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisí, neongo ʻokú ne fai ia ka ʻoku ʻi ai mo ha toe ʻuhinga kehe. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he tohí, ʻa ia ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti pē te ke kamata ke ako fakamātoato ai e tohí. Te ke maʻu ha mālohi ʻoku lahi ange ke ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke ke fakaʻehiʻehi mei he kākaá. Te ke maʻu mei ai e mālohi ke ke nofo maʻu ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí. ʻOku ui ʻa e folofolá “ko e ngaahi folofola ʻo e moʻuí” (vakai, T&F 84:85), pea ʻoku ʻikai mo ha toe feituʻu kehe ʻe hoko moʻoni ai ia ʻo hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi ko ia te ke kamata ai ke fiekaia mo fieinua ki he ngaahi folofola ko iá, te ke maʻu ai ʻa e moʻuí ʻo lahi ange ʻaupito.

Naʻe fakamoʻoni hotau tokoua ʻofeina ko Palesiteni Melioni G. Lomenī … ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻi he moʻui ʻa kinautolu te nau lau mo ako e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē:

“ʻOku ou ʻiloʻi moʻoni, kapau ʻe hanga ʻe he ngaahi mātuʻá ʻo lau ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotu pea ʻi he taimi kotoa pē, ʻiate kinaua pē, pea fakataha mo ʻena fānaú, ʻe hāsino ʻa e laumālie ʻo e tohi mahuʻinga ko iá ʻi hotau ngaahi ʻapí, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku nofo aí. ʻE tupulaki ʻa e laumālie ʻo e loto ʻapasiá; pea pehē ki he fefakaʻapaʻapaʻakí mo e feveitokaiʻakí. ʻE mole atu ʻa e laumālie ʻo e fekeʻikeʻí. ʻE faleʻi ʻe he mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e ʻilo ʻoku lahi ange. ʻE lahi ange ʻa e fakaongoongo mo e tuitala ʻa e fānaú ki he ngaahi faleʻi ʻa ʻenau mātuʻá. ʻE tupulaki ʻa e māʻoniʻoní. Pea ʻe nofoʻia ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—ʻa hotau ngaahi ʻapí mo ʻetau moʻuí, pea ʻomi ai mo melinó pea mo e fiefiá.”3

ʻOku hanga ʻe he ngaahi talaʻofa ko ʻení—ʻa hono fakatupulaki ʻa e ʻofá mo e uouangataha ʻi he ʻapí, pea lahi ange ʻa e fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e mātuʻá mo e fānaú, pea tupulekina foki ʻa e anga fakalaumālié mo e māʻoniʻoní—ʻoku ʻikai ko ha ngaahi talaʻofa noa pē ʻeni, ka ʻoku tatau tofu ia mo e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he taimi naʻá ne pehē ai, ʻe hanga ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá.

ʻE kāinga, ʻoku ou kole kiate kimoutolu ʻaki hoku lotó kotoa, ke mou fakakaukauʻi fakamātoato ʻa hono mahuʻinga kiate kimoutolu fakatāutaha mo e Siasí fakakātoa ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ku fai ʻa e lea ko ʻení ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuo hilí:

“ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa ʻi he taʻengatá ʻe makatuʻunga ʻi heʻetau tali ʻa e tohi ko ʻení? ʻIo, ʻe kau ia ki hono tāpuekina pe fakahalaiaʻi kitautolu.

“ʻOku totonu ke ngaohi ʻe he Kāingalotu kotoa pē ʻa e ako ki he Tohi ʻa Molomoná, ke hoko ia ko ʻenau taumuʻa he toenga ʻenau moʻuí kotoa. He kapau ʻe ʻikai, ʻokú ne fokotuʻu ai hono laumālié ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki, peá ne taʻetokanga ai ki he meʻa te ne fakatupu ha fāitaha ʻa e meʻa fakalaumālié mo fakaʻatamaí ʻi heʻene moʻuí. ʻOku faikehekehe ʻa e tokotaha papi ului ko ia ʻokú ne langa mei he maka ko Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea piki maʻu ki he vaʻa ukamea ko iá, pea mo e tokotaha ko ia ʻoku ʻikai ke ne fai peheé.”4

ʻOku ou toe fakamoʻoniʻi atu kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni ʻa e ngaahi lea ko iá. Tau fakaʻehiʻehi muʻa mei he fakahalaiaʻí, mo e fakamamahí mo e tauteá, ʻi heʻetau vaʻinga ʻaki ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga mo fakaofo ko ʻeni kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. Ka tau ikunaʻi muʻa ʻa e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo ʻetau mataʻikoloaʻaki ia ʻi hotau lotó.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, vahe 84, veesi 54 ki he 58 ʻo pehē:

“Pea kuo fakapoʻuliʻi ʻa homou ʻatamaí ʻi he ngaahi taimi kuo hilí koeʻuhi ko e taʻetuí, pea koeʻuhi ko hoʻomou fakavaʻivaʻingaʻaki ʻa e ngaahi meʻa kuo mou maʻú—

“ʻA ia ko e fakavaʻivaʻinga mo e taʻetui kuo ʻomi ai ʻa e siasí kotoa ki he fakahalaiá.

“Pea ko e fakahalaia ko ʻení ʻoku nofo ia ʻi he fānau ʻa Saioné, ʻio, ʻa hono kotoa.

“Pea te nau moʻulaloa ki he fakahalaia koʻení kae ʻoua ke nau fakatomala pe manatuʻi ʻa e fuakava foʻoú, ʻio, ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fekau ʻi muʻa naʻá ku ʻoange kiate kinautolú, ʻo ʻikai ke leaʻaki pē ia, ka ke fai ʻo fakatatau ki he meʻa kuó u tohí—

“Koeʻuhí ke nau lava ʻo fakatupu ʻa e fua ʻoku ngali mo e puleʻanga ʻo ʻenau Tamaí; ka ʻikai pea ʻoku kei toe ha tautea mo e fakamaau ke lilingi hifo ki he fānau ʻo Saioné.”

Talu mei he konifelenisi lahi kuo ʻosí, mo ʻeku maʻu ha ngaahi tohi lahi ʻaupito mei he Kāingalotú, ʻa e talavou mo e mātuʻotuʻa, pea mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní, mei ha kakai naʻa nau tali ʻa e tukupā ko ia ke lau mo ako e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ku fiefia lahi ʻi heʻenau ngaahi fakamatala ki he anga ʻo e liliu ʻa ʻenau moʻuí, pea mo ʻenau ofi ange ki he ʻEikí, tupu mei heʻenau tukupaá. Naʻe hanga ʻe he ngaahi fakamoʻoni fakafiefia ko ʻení ʻo toe fakapapauʻi mai ki hoku lotó ʻa e ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto [moʻoni] ia ʻo ʻetau tui fakalotú” pea ʻe lava e tangatá mo e fefiné ʻo “ofi ange ki he ʻOtuá ʻi heʻene tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi haʻane tauhi ki he ngaahi akonaki ʻo ha toe tohi kehe.”

Ko ʻeku lotú ia, ke hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.

  2. Vakai, peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  3. Marion G. Romney, “The Book of Mormon,” Ensign, May 1980, 67.

  4. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, May 1975, 65.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe David Stoker; toʻomataʻu: faitaaʻi ʻe Welden C. Andersen; tā ʻo Palesiteni Benson fai ʻe he Busath Photography