2011
Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko Hono Fakamālohia e Tuí ʻi Hotau Kuongá
ʻOkatopa 2011


Ko e Tohi ʻa Molomoná

Ko Hono Fakamālohia ʻEtau Tui Kia Sīsū Kalaisí

ʻOku fakaafeʻi kitautolu mo hotau fāmilí ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau tali kakato ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni ke lavameʻa ai hotau ngaahi fāmilí.

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

Naʻe fakatahatahaʻi mei he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi senituli lahi, pea naʻe faʻu e Tohi ʻa Molomoná ki ha kuonga he kahaʻú ʻi he taimi ʻe toe fakafoki mai ai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakataha mo hono tānaki maʻongoʻonga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ke teuteuʻi ai ʻa e māmaní ki he toe foki mai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmaní (vakai, 2 Nīfai 25; 27; 3 Nīfai 21). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e tohi toputapú ko ha “leʻo ʻo ha tokotaha ʻoku tangi kiate kimoutolu mei he efú” (2 Nīfai 33:13). Naʻe pehē ʻe Molonai: “Vakai, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku mou ʻi hení, ka ʻoku ʻikai. Kae vakai, kuo fakahā ʻa kimoutolu kiate au ʻe Sīsū Kalaisi” (Molomona 8:35).

Naʻe tohi e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá pea mo e kahaʻú. Naʻe paaki ha tatau nai ʻe taha miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fuofua taʻu ʻe 100 hili hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe kau ai ha ngaahi lea fakafonua ʻe 15, pea ko ha ngāue fakaofo ia. ʻI he taʻu ʻe 50 hono hokó (1930–80), naʻe laka hake he tatau ʻe 25 miliona naʻe paaki ʻi ha lea fakafonua ʻe 41. Talu mei he taimi ko iá ʻa ia ko e taʻu ʻe 30 kuohilí, naʻe toe paaki mo ha tatau ʻe 125 miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha lea fakafonua ʻe 107, kau ai e Ngaahi Meʻa naʻe Filifili mei he Tohi ʻa Molomoná. ʻE hokohoko atu e tupulaki e tākiekina mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he mafola atu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai fulipē.

ʻOku fakahā mai e ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻo e tohí ʻi he peesi talamuʻaki naʻe tohi ʻe Molomoná. ʻOku lea fakahangatonu e taumuʻa ʻuluakí he hako e fānau ʻa Līhaí. Ko e taumuʻa fakaʻosí ke “fakalotoʻi foki ʻo e [kakai kotoa pē] ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá” (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

Mahuʻinga maʻa Hotau Kuongá

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻi hotau kuongá ke toe maʻu ha fakamoʻoni ʻe taha kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku toe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha toe fakamoʻoni ʻe taha ke ne fakamālohia e ngaahi fakamatala mālohi ʻo e Tohi Tapú?

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku ʻikai toe tatau ia mo ha kuonga kimuʻa. ʻOku fakafou he ngaahi lavameʻa he malaʻe ʻo e saienisí ʻa hono maʻu e ngaahi faitoʻo lelei angé, fefonongaʻakí, fiemālié, mo e monūʻia naʻe ʻikai ha lavelave ʻiloa ki ai ʻa e ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻiate kitautolú. ʻOku fonu e māmaní he fakamatalá mo e tekinolosia, ke ne fakavaveʻi e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí pea mo hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí ka ʻoku toe fakautuutu ange mo e ponokalafí, ngaahi vaʻinga vitiō fakatuʻutāmakí, mo e “ngaahi kovi mo e ngaahi filioʻi [ʻoku] ʻi he loto ʻo e kau tangata kākā” (T&F 89:4). ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku pipiki mālohi ʻa e māmaní ki he ngaahi koloa fakaemāmaní.

Kapau te tau taʻetokanga,ʻe lava ʻe he ngaahi meʻá ni ke ne tohoakiʻi ʻetau tokangá pe fakataueleʻi kitautolu ke tau mavahe mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku taʻengata mo moʻoni ki he toʻu tangata kotoa pē.

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi ʻIulope he kamataʻanga ʻo e 1970 tupú, naʻe faʻa kamata ʻemau akoʻí ʻaki hono fakamatalaʻi e Hē Mei he Moʻoní, koeʻuhí he naʻe tokolahi e kakai ne nau tali lelei ʻa e faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí. Hili ha taʻu ʻe 20 mei ai peá u foki atu ko ha palesiteni fakamisioná, naʻe kehe ʻa e kamataʻanga ia ʻemau fetalanoaʻakí, he kuo mole ʻaupito ʻa e tui ia kia Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe foaki ʻEne moʻuí ko ʻetau ngaahi angahalá pea toe tuʻu he ʻaho hono tolú.

ʻOku tokolahi ʻa e niʻihi ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻoku nau tali ʻa e fakaʻuhinga kākā ʻa Kolihola, ko e fakafili ʻo Kalaisí:

“Ko e hā ʻoku mou kumi ai ki ha Kalaisí? He ʻoku ʻikai ke lava ʻe ha tangata ʻo ʻiloʻi ha meʻa ʻe hoko maí.

“Vakai, ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻa ia ʻoku mou ui ko e ngaahi kikité … ko e ngaahi talatukufakaholo fakasesele ia ʻa hoʻomou ngaahi tamaí.

“… Vakai, ʻoku ʻikai te mou lava ʻo ʻiloʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te mou mamata ki ai. …

“… ʻOku tuʻumālie ʻa e tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono ʻatamai [ʻoʻoná], pea … ʻoku ikuna ʻe he tangata taki taha ʻo fakatatau ki hono ivi [ʻoʻoná]” (ʻAlamā 30:13–15, 17).

ʻOku tau fie maʻu ʻe kitautolu pē, ha tui ʻoku malu mo tuʻu maʻu ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea fie maʻu ha tokoni ʻi hono fakamālohia hotau ngaahi fāmilí koeʻuhí kae lava ke tafe atu ʻa e tui ko iá ki he loto ʻo ʻetau fānaú mo e makapuná. ʻI he taimi ʻoku toka ai e tui kia Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó, ʻe maʻu ai e ului moʻoní, pea ʻe hoko ai mo e fakatomalá, anga fakaākonga moʻoní, maná, ngaahi meʻa foaki fakalaumālié, mo e kātaki ʻi he angatonú. Ko e konga mahuʻinga ʻeni ʻo e misiona fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú, ne u fai ai ha fetalanoaʻaki mālie mo ha faifekau mei ha siasi kehe. Naʻá ne talamai he ʻikai ke ne lava ʻo tali e Tohi ʻa Molomoná he ʻoku fakamatala mahino lelei ia kia Sīsū Kalaisi, pea fakaʻaongaʻi Hono huafá mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ki Heʻene moʻuí ʻi ha taʻu ʻe laungeau kimuʻa ʻi Hono ʻaloʻi maí. Naʻá ne pehē ko e fuʻu fakamatala mataʻāʻā ko ʻení ʻoku ʻikai ke faitatau ia mo e sīpinga ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia he ʻoku fakamatalaʻi siʻisiʻi pē ai ʻa e Fakamoʻuí.

Kiate au ko hono talaki mālohi ko ia ʻo Sīsū Kalaisí ko e mālohi moʻoni ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ko e tohi ia mei he ʻOtuá. Ka ʻi hono maʻu iá, ʻoku toe mahino lelei ange leva kiate kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Kalaisí, ʻa e moʻoni ʻo ʻEne moʻuí mo e Toetuʻú, pea mahino lelei mo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke muimui kiate Iá ʻo maʻu mo Ia ʻa e moʻui taʻengatá.

Ko ʻEtau Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí

ʻOku maʻu ha fakamoʻoni pau ki hono moʻoní, ʻi hono lau mo e fakalaulauloto ki he ngaahi malanga lelei ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná fakataha mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou manako ke lau he Tohi ʻa Molomoná mo keinanga he ngaahi tokāteline fakaʻofoʻofa ʻo Kalaisí: ʻA e vīsone ʻa Nīfai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, pea fehuʻi ange ʻe he ʻāngeló, “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e afeitaulalo ʻa e ʻOtuá?” (1 Nīfai 11:16); ʻa e Fakamoʻoni ʻa Līhai ʻoku “fou mai ʻa e huhuʻí ʻo tuʻunga ʻi he Mīsaia Māʻoniʻoní; he ʻoku fonu ia ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni” (2 Nīfai 2:6); ʻa e toe tānaki mai ʻe Sēkope ko Ia “ko e tauhi ʻo e matapaá … pea ʻoku ʻikai te ne nō ha taha kehe ke ne tauhi ia” (2 Nīfai 9:41).

ʻOku tau hoko atu leva ki hono akoʻi kitautolu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻo e tuʻunga fakaākongá, mo ʻene lea taʻe toe ufi ʻoku “ʻikai tuku mai mo ha toe hingoa kehe pe hala pe founga ʻa ia ʻe lava ʻo hoko ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá, kae fou pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisí” (Mōsaia 3:17).

ʻOku tau aʻu mai ʻeni kia ʻApinetai, mo e teu ke mole ʻene moʻuí koeʻuhi ko e meʻa ʻoku tui ki aí:

“Ka ʻoku ʻi ai ha toetuʻu, ko ia ʻoku ʻikai ha ikuna ʻa e faʻitoká, pea ʻoku folo hifo ʻa e huhu ʻo e maté ʻia Kalaisi.

“Ko ia ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní; ʻio, ko ha maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻi” (Mōsaia 16:8–9).

ʻOku ʻomi ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi tokāteline fakaʻofoʻofa ʻo e Fakaleleí, fakamaau totonú, mo e ʻaloʻofa ki he moʻuí: “ʻE ʻikai lava ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ʻaloʻofá taʻefai ha fakalelei; ko ia naʻe fai ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní, ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ʻaloʻofá, ke fakalato ai ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú, koeʻuhi ke hoko ʻa e ʻOtuá ko ha ʻOtua haohaoa, mo angatonu, kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki” (ʻAlamā 42:15).

Pea tau aʻu mai ki he ʻaʻahi fakaofo naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ki he fānau ʻa Līhaí. ʻOku tau ongoʻi ʻEne ʻofá, ʻEne angaʻofá, ʻEne ngaahi akonakí, pea mo ʻEne fakamoʻoní tonu:

“Pea ko e ongoongolelei ʻeni ʻa ia kuó u ʻoatu kiate kimoutolú—kuó u haʻu ki he māmaní ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí. …

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí… ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, pea hangē hono hiki hake au ʻe he tangatá, ke pehē hono hiki hake ʻa e tangatá ʻe he Tamaí, ke nau tuʻu ʻi hoku ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué, pe ʻoku lelei ia pe kovi” (3 Nīfai 27:13–14).

Pea ko hono aofangatukú ko e kole fakaʻosi ʻa Molomona mo Molonaí: “ʻOku mou ʻiloʻi koā kuo pau ke mou… fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahala mo e hia kotoa pē, pea tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá” (Molomona 7:5). “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí” (Molonai 10:32).

Nofo Taha ʻi he Ngaahi Fāmilí

Ko e fakamoʻoni fakalaumālie mālohi mo pau ko ʻení, ko Sīsū Kalaisi moʻoni pē ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá—ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá kuo pani, naʻe haʻu ki he māmaní ke fakahoko e toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē pea mo hono fakamaʻa fakalaumālie ʻo kinautolu te nau fakatomala pea muimui kiate Iá—ʻoku fakatefito pē ia he hisitōlia ʻo e ngaahi fāmilí.

ʻOku kamata pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ha fāmili, ko ha tamai mo e faʻē, ngaahi foha mo e ʻofefine naʻa nau talangofua ki he fakahā ʻa ʻenau tamai ko e palōfitá ke tuku ʻenau ngaahi koloa fakaemāmaní ka nau talangofua ki he faleʻi ʻa e ʻEikí. ʻOku fonu e ngaahi fakamatala he tohí ʻi he ngaahi mātuʻa ʻoku nau feinga ke fakahū ki heʻenau fānaú e talaʻofa mo e ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisí. ʻI ha taimi ʻe taha ne u toʻo mai mei hono ngaahi pēsí ha ngaahi faleʻi fakahangatonu ʻa e tamaí ki he ngaahi fohá—pea maʻu ai e ngaahi peesi ʻe 52 naʻe taipeʻi. ʻOku tau mamata ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he founga naʻe akoʻi ai ʻe he mātuʻá ʻa e tui kia Kalaisí mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki he fānau naʻe talangofua talu mei heʻenau kei siʻí pea pehē ki he fānau naʻe talangataʻá—pea maʻu he taimi ʻe niʻihi ʻi he fāmili tatau pē. Ko ha lēsoni ia ki hotau kuongá, maʻa ʻetau fānaú, pea mo hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku ʻikai ke faʻa ʻasi mai e ngaahi fatongia tukupau ʻo e houʻeiki fafiné mo e ngaahi ʻofefiné, ʻo hangē ko e angamaheni ʻo e tohi he kuonga muʻá. Ka ʻi he fakalaka atu ʻetau vakaí mei he meʻa ʻoku mahinó, ʻoku lava ke tau mamata ki honau ivi tākiekina taʻengata mo tolongá. ʻOku tau koloaʻia he kiʻi konga mahuʻinga ʻoku fakamatalaʻi ai e kakai fefiné mo e ngaahi faʻeé, hangē ko ia ko hono fakamatalaʻi e ngaahi ongo honau lotó ʻoku “fuʻu ongongofua mo maʻa mo pelepelengesi ʻaupito ʻa honau lotó ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Sēkope 2:7) pe ko e fakamatala ʻa Hilamani ki he lelei ne maʻu ʻe heʻene kau tau kei talavoú tupu mei he tākiekina ʻa ʻenau ngaahi faʻē angatonú:

“Naʻa nau talangofua mo tokanga ke fai pau matematē ki he fekau kotoa pē; ʻio, pea naʻe hoko kiate kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau tuí; pea naʻá ku manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ia naʻa nau fakahā kiate au kuo ako ʻaki kiate kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé. …

“Ko ʻeni ko e tui ʻeni ʻa e faʻahingá ni ʻa ia kuó u lau ki aí; ʻoku nau kei talavou, pea ʻoku ʻikai ke feliliuaki ʻenau fakakaukaú, pea ʻoku tuku ʻenau falalá ki he ʻOtuá maʻu ai pē. …

“… Kuo akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá.

“Pea naʻa nau fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa ʻenau ngaahi faʻeé, ʻo pehē: ʻOku ʻikai te mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé” (ʻAlamā 57:21, 27; 56:47–48).

ʻOku ou fakaafeʻi atu ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻí ni ke tokoni atu ke ke moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ho fāmilí:

  • Ko e hā e ngaahi folofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku akoʻi mai ai ʻoku fie maʻu ke sio e fānaú ki he angatonu mo e māʻoniʻoni e tui ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá?

  • Ko e hā e faleʻi ʻa e ngaahi tamaí ki honau ngaahi fohá ʻi he Tohi ʻa Molomoná te tau fie vahevahe mo ʻetau fānaú?

  • Ko e hā ʻoku tau ako kau ki heʻetau feinga ki he fānau ʻoku talangataʻá?

  • Ko e hā e founga ne vahevahe ai ʻe he mātuʻá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻenau ngaahi tui mālohí ki heʻenau fānaú?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako ʻo kau ki he tuí ʻi hono ʻave mei he toʻu tangata ʻe taha ki he taha?

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ke vahevahe mo ha taha ka ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne ʻomi e mahino ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, fiefia neongo e faingataʻá, pea mo e moʻui taʻengata he maama ka hokó.

ʻOku lahi e ngaahi tākiekina ʻa e māmaní te ne fakaheeʻi kitautolu mo hotau fāmilí mei he tui mahuʻinga taha ko ʻení. ʻOku fakaafeʻi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau puke ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻokú ne vahevahe ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoniʻi hotau ngaahi fāmilí ke lavameʻá.

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe foaki moʻoni ia ʻe ha ʻāngelo ko Molonai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻomi ia maʻa hotau kuongá, maʻa ʻetau fānaú mo e makapuná. ʻI heʻetau fakaava hake ia he ʻaho kotoa ʻi he tuí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe hoko mai e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kitautolu pea ʻe tāpuekina hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata.

Vīsone ʻa Nīfaí

Fakamoʻoni ʻa Līhaí

Malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní

Fakamoʻoni ʻa ʻApinetaí

Hā mai ʻa Sīsū Kalaisí

Tautapa fakaʻosi ʻa Molomona mo Molonaí

Ko e ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

KO E FEHANGAHANGAI ʻA KOLIHOLA MO ʻALAMAÁ, FAI ʻE Robert T. Barrett

Vīsone ʻa Nīfaí, tā ʻe Clark Kelley Price; fakamatala mei he Liahona, tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI; Malanga ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, tā ʻe Jeremy Winborg, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau; fakamatala mei he Hā ʻa ʻApinetai he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá, tā ʻe Arnold Friberg © 1951; Ke Mou Manatu Maʻu Ai pē Kiate Au, tā ʻe Gary Kapp © 1998, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau; Lea Māvae ʻa Molomona ki ha Puleʻanga Naʻe Maʻongoʻonga, tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI

Tūʻuta ʻa Līhai mo Hono Kakaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, tā ʻe Arnold Friberg