2011
Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Kaungā Fakamoʻoni ʻo e Tohi Tapú
ʻOkatopa 2011


Ko e Tohi ʻa Molomoná:

Ko ha Kaungā Fakamoʻoni ʻo e Tohi Tapú

Ke fenāpasi mo e fono ʻi he tohi tapú ʻa ia “ʻi he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1), ʻoku fakamoʻoni fakatouʻosi ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tohi Tapú kia Sīsū Kalaisi mo ne akoʻi mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku fefakamoʻoni ʻaki e kau fakmoʻoni fakafolofolá ki hono moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi hano tohi ʻe ha palōfita ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻtohi koeʻuhi ke mou tui ki [he Tohi Tapú]; pea kapau te mou tui ki [he Tohi Tapú] te mou tui ki [he Tohi ʻa Molomoná] foki’ [Molomona 7:9]. ʻOku fefakamatalaʻaki ʻa e ongo tohí. ʻOkú na takitaha hoko ko ha fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne folofola ki Heʻene fānaú ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá.”1

ʻOku ʻi lalo ha lisi ʻo ha ngaahi tokāteline tefito naʻe akoʻi ʻi he Tohi Tapú pea toe tānaki mai ki ai mo ha fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e Misiona ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku fakamoʻoni e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, mo ʻEne Fakaleleí. ʻOkú na akoʻi naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá peá Ne ikunaʻi ʻa e maté.

ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e ʻOtuá Naʻe Fakatupú

Tohi Tapú: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16; vakai foki, Mātiu 16:16; Sione 6:69).

Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻio, ʻa e ʻAló, ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí, ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa, pea mo e moʻoni” (ʻAlamā 5:48; vakai foki, 1 Nīfai 11:16–21; Mōsaia 3:5–8).

Fakalelei maʻa ʻEtau Ngaahi Angahalá

Tohi Tapú: “He ko hoku toto ʻeni ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia ʻoku lilingi ke fakamolemoleʻi ai ʻa e angahala ʻa e tokolahi” (Mātiu 26:28; vakai foki, Hepelū 9:28; 1 Pita 3:18).

Tohi ʻa Molomoná: “Vakai, ʻokú ne ʻoatu ia ke hoko ko ha feilaulau koeʻuhi ko e angahalá, ke fakakakato ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e fonó, maʻanautolu kotoa pē ʻoku maʻu ʻa e loto-mafesifesí mo e laumālie fakatomalá” (2 Nīfai 2:7; vakai foki, 1 Nīfai 11:33; ʻAlamā 34:8–10; 3 Nīfai 11:14).

Fuesia ʻEtau Ngaahi Mamahí

Tohi Tapú: “Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí” (ʻĪsaia 53:4; vakai foki, Hepelū 2:18).

Tohi ʻa Molomoná: “Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi moe ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; … koeʻuhi ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11–12; vakai foki, Mōsaia 14:3–5).

Ikunaʻi e Maté

Tohi Tapú: “Ka ko ʻeni, kuo toe tuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá, pea kuo hoko ia ko e ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe mohé” (1 Kolinitō 15:20; vakai foki, Sione 14:19; Ngāue 26:23).

Tohi ʻa Molomoná: “Tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tāmateʻi ia ʻe he kau Siú, pea ʻi he māfimafi ʻo e Tamaí kuó ne toe tuʻu, ʻa ia kuó ne ikuna ai ʻa e faʻitoká” (Molomona 7:5; vakai foki, Mōsaia 16:7–8; Hilamani 14:17).

Ko e Palani ʻa e ʻOtuá Maʻatautolú

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI heʻene peheé leva, kuó Ne ʻosi teuteu ha “palani ʻo e fakamoʻuí” (ʻAlamā 24:14) ke tau lava ʻo moʻui ai ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Tamai ʻOfa ʻi he Langí

Tohi Tapú: “He ʻoku tau moʻui, mo ngaueue, mo nofo pē ʻiate ia; ʻo hangē ko e lea ʻa e niʻihi ʻi hoʻomou kau tohi hivá, He ko hono hako foki ʻa kitautolu” (Ngāue 17:28; vakai foki, Saame 82:6; Hepelū 12:9).

Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku ou ʻilo ʻoku [ʻofa ʻa e ʻOtuá] ki heʻene fānaú” (1 Nīfai 11:17; vakai foki, 1 Nīfai 17:36).

Maté mo e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

Tohi Tapú: “Ka ʻe toki liliu ʻa e efú ki he kelekelé ʻo hangē ko ʻene ʻi aí: pea ʻe foki atu ʻa e laumālié ki he ʻOtuá ʻa ia naʻá ne foaki iá” (Tangata Malanga 12:7; vakai foki, 1 Pita 3:19–20; 4:6).

Tohi ʻa Molomoná: “ʻA e laumālie ʻo e tangata kotoa pē ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau angalelei pe angakovi, ki honau ʻapí ki he ʻOtua pē ko ia ʻa ia naʻe foaki ʻa e moʻuí kiate kinautolú” (ʻAlamā 40:11; vakai foki, veesi 12–14).

Toetuʻú

Tohi Tapú: “Pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá” (Siope 19:26; vakai foki, ʻIsikeli 37:12; 1 Kolinitō 6:14; 15:54).

Tohi ʻa Molomoná: “Ko ia ʻoku ou ʻilo ʻoku mou ʻiloʻi kuo pau ke ʻauha ʻa hotau sinó ʻo mate; ka neongo iá, te tau mamata ʻi hotau sinó ki he ʻOtuá” (2 Nīfai 9:4; vakai foki, 2 Nīfai 9:12; ʻAlamā 11:43–45; 40:23).

ʻOmi ʻe he Ngaahi Fekaú ha Fakahinohino

ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau pea ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau talangofuá. Naʻe lekooti foki ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo nau talangofua ki he ngaahi fekaú.

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Talangofuá

Tohi Tapú: “Pea naʻe fekau ʻe [he ʻEikí] ke mau fai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní ni, ke manavahē ki [he ʻEiki] ko hotau ʻOtuá, ke tau lelei ai maʻu ai pē, koeʻuhi ke ne fakatolonga ʻetau moʻuí. … Pea ʻe hoko ia ko ʻetau māʻoniʻoni, ʻo kapau te tau tokanga ʻo fai ki he ngaahi fekaú ni kotoa pē” (Teutalōnome 6:24–25; vakai foki, Lea Fakatātā 4:4; Sione 14:21).

Tohi ʻa Molomoná: “Pea kuó ne talaʻofa kiate kimoutolu kapau te mou tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú te mou tuʻumālie ʻi he fonuá; pea ʻoku ʻikai ai pē te ne fai kehe mei he meʻa kuó ne folofola ʻakí; ko ia, kapau ʻoku mou tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú ʻokú ne tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi ʻa kimoutolu” (Mōsaia 2:22; vakai foki, 2 Nīfai 1:20).

Ko e Fekau ʻe Hongofulú

Tohi Tapu: Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻa e Fekau ʻe Hongofulú (vakai, ʻEkesōtosi 20:1–17).

Tohi ʻa Molomoná: Naʻe akoʻi ʻe ʻApinetai ki he kau taulaʻeiki ʻa e Tuʻi ko Noá ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú (vakai, Mōsaia 12:33–36; 13:12–24).

Vahehongofulú

Tohi Tapú: “Mou ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulu ʻo e meʻá ki he tukuʻanga koloá, koeʻuhi ke ai ha meʻakai ʻi hoku falé” (Malakai 3:10; vakai foki, Levitiko 27:30).

Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ia ia ʻa e Melekisēteki naʻe totongi ki ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e ngaahi vahehongofulú; ʻio, naʻa mo ʻetau tamai ko ʻĒpalahamé naʻá ne totongi ʻa e vahehongofulu ʻaki ʻa e vahe hongofulu ʻe taha ʻo e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻú” (ʻAlamā 13:15; vakai foki, 3 Nīfai 24:8–10).

Papitaisó mo e Laumālie Māʻoniʻoní

Tohi Tapú: “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5; vakai foki, Maʻake 16:16; Ngāue 2:36–38).

Tohi ʻa Molomoná: “Fakatomala, ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní, pea haʻu kiate au ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhi ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:20; vakai foki, 2 Nīfai 9:23; 31:5–9).

Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Kuonga Muʻá

Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻi Selusalema pea ʻi he Ongo ʻAmeliká. ʻOku hoko ʻa e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ongo fakamoʻoni ki Heʻene fokotuʻu mo tataki Hono kakaí ʻo fakafou he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló.

Kau palōfitá

Tohi Tapú: “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita” (ʻĀmosi 3:7; vakai foki, Selemaia 1:7; 7:25).

Tohi ʻa Molomona: “He ʻoku fakahā ʻi he Laumālié ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he kau palōfitá” (1 Nīfai 22:2; vakai foki, Sēkope 4:4–6).

Ko e Toko Hongofulu Mā Uá

Tohi Tapú: “Peá ne ui kiate ia ʻa ʻene kau ākongá: pea naʻá ne fili ʻiate kinautolu ʻa e toko hongofulu mā toko ua, ʻa ia foki naʻá ne fakahingoa ko e kau ʻaposetolo” (Luke 6:13; vakai foki, ʻEfesō 2:19–20; 4:11–14).

Tohi ʻa Molomona: “ʻOku monūʻia ʻa kimoutolu ʻo kapau te mou tokanga ki he ngaahi lea ʻa e toko hongofulu mā ua ko ʻeni ʻa ia kuó u fili meiate kimoutolu ke akonaki kiate kimoutolú” (3 Nīfai 12:1; vakai foki, 1 Nīfai 11:29).

Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Tohi Tapú: “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu, ke mou ʻalu atu, ʻo maʻu ʻa e fua, peá ke tolonga homou fuá” (Sione 15:16; vakai foki, Mātiu 16:19; Luke 9:1–2; Hepelū 5:4).

Tohi ʻa Molomoná: “Naʻe fakanofo ʻe [ʻAlamā] ha kau taulaʻeiki mo ha kau mātuʻa, ʻi heʻene hilifaki hono nimá ʻo fakatatau ki he founga ʻa e ʻOtuá, ke puleʻi mo leʻohi ʻa e siasí” (ʻAlamā 6:1; vakai foki, 2 Nīfai 6:2; Molonai 3).

Tānaki atu ki he Akó

ʻOku ʻikai ko ha lisi kakato ʻa e saati ko ʻení. Te ke lava ke toe tānaki mai ki he saati ko ʻení ha ngaahi folofola ke hoko ia ko e konga hoʻo ako folofola fakatāutaha pe fakafāmili, pea fekumi ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi ange ʻoku fakatou akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tohi Tapú ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Topical Guide pe Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pea mo e tokoni he ʻinitanetí ki he akó ʻi he scriptures.lds.org.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá,” Liahona, Nōvema 2007, 43.

Tā ʻo Hāloti B. Lī tā ʻe Doyle Shaw, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí