2011
Naʻá ku Ongoʻi Māfana
ʻOkatopa 2011


Naʻá ku ngoʻi Vela ʻi Loto

Kalōtia Viliami, Fololita, USA

Naʻá ku tupu hake ʻo ʻalu ki he Lautohi Faka-Sāpaté ʻi ha siasi naʻe ofi ange pē ki homau ʻapí heʻeku kei siʻí ʻi Misikeni, ʻi USA. Naʻe ʻi ai haʻaku faiako lelei naʻá ne fakafonuʻaki au e ʻofa kia Sīsū Kalaisí.

Naʻá ne ʻomi ʻi he uike kotoa pē ha ngaahi kaati ʻoku hā ai e ngaahi meʻa ne hoko he taimi ʻi he māmaní ai e Fakamoʻuí, kau ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá Ne akoʻí mo e ngaahi mana naʻá Ne fakahokó. Naʻá ku fakapipiki ʻa e ngaahi kātí he uike kotoa pē ki haʻaku kiʻi tohi pea toe lau mo e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú. ʻI he fakaʻau ke u motuʻa angé, ne kei hokohoko atu pē ʻeku ako e Ongoongoleleí ʻi he Fuakava Foʻoú.

ʻI ha ngaahi taʻu kimui ange ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1968, naʻe ʻaʻahi ange ai ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki ha ʻapi ʻo ha taha homau kāingá. Naʻe ʻikai ke ne tali e fakaafe ʻa e ongo faifekau tangatá ke ne ako ʻo kau ki he Siasí ko ia naʻá ne fekau ke na ʻalu ange ki hoku ʻapí.

ʻI heʻemau ʻuluaki fakatahá naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú kau ki ha “liliu kovi” naʻe hoko ʻi he Siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí (vakai, 2 Tesalonika 2:3). Naʻe fenāpasi e meʻa naʻá na akoʻí mo ʻeku ako fakatāutahá, pea ʻi heʻena kole ke na toe foki angé, naʻá ku tali lelei ia.

ʻI heʻena ʻaʻahi hono hokó, ne ʻosi maau haʻaku ngaahi fehuʻi. Naʻe papitaiso nai e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fakauku? ʻOku nau tui ki he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? ʻOku nau tui nai ki hono fakamoʻui ʻo e mahakí? Naʻe poupouʻi heʻena talí ʻa e meʻa ʻoku ou ako mei he Fuakava Foʻoú. Hili ʻena ʻaʻahí, naʻá na tuku mai ha tohi naʻá na pehē ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

Naʻá ku hili e tohí he funga TV peá u ʻalu ʻo mohe. Ne u ʻā hake ʻi he tūʻapoó mo ha ongo mālohi ne u toki ʻilo kimui ko e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku ongoʻi mālohi ke kamata lau e tohí, peá u lau ia ʻi ha houa ʻe taha mo e konga peá u toki mohe. Hili pē ha kiʻi taimi nounou ne u toe ʻā hake mo e ongoʻi tatau pea toe hoko atu hono laú.

Naʻe fai ia he pō hokohoko ʻe ua. Naʻá ku saiʻia he meʻa naʻá ku laú peá u fakatokangaʻi ʻoku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

Naʻá ku pehē ke u kole ha fakahinohino mei he ʻOtuá. Talu mei heʻeku kei siʻí ko ha fuofua taimi ʻeni ke u tūʻulutui ai ʻo fai ha lotu. Naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní pe ko e hā e meʻa ʻe fai ki he afi ʻoku vela ʻi hoku lotó. ʻI he ʻosi ʻeku lotú ne u ongoʻi mālohi ke toe lau e fakamatala ki hono fakaului ʻo e kau Leimaná ʻi he 3 Nīfai 9. Naʻá ku lau ai ki hono “papitaiso [kinautolu] ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia” (veesi 20).

Naʻe ongo kiate au ʻa e kupuʻi lea, “naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi iá.” Naʻe haʻu leva e fakakaukau ko ʻení kiate au: “ʻOku ʻi māmani moʻoni pē ʻa e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisí!” Naʻá ku loto moʻoni ke talanoa mo e ongo faifekaú kau ki he meʻa ne u laú mo e meʻa ʻoku ou ʻiló. Ka ʻi he taimi ne na tali ai ʻeku ngaahi fehuʻí pea fakaafe mai ke u papitaisó, ne u talaange he ʻikai ke u lava. He ʻikai lava ke mahino ia ki hoku husepānití.

ʻI he hokohoko atu ʻeku fakakaukau ki he veesi ko iá, naʻe mahino lelei kiate au ʻa e fakahinohinó ke fai ha feilaulau “ʻo ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala.” Naʻá ku lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ke tokoni mai kiate au, pea naʻá Ne tokoniʻi au. Hili hono fai e lēsoní ki hoku husepānití naʻá ne fakangofua leva ke u papitaiso.

ʻOku ou fakamālō lahi ki ha Tamai Hēvani ʻofa ko e aʻusia fakaʻofoʻofa mo mālohi ne u maʻu ko ha faʻē kei siʻi ʻi hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tataki ai au ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ko hono olá, ko e tākiekina ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he 1968 ʻoku hoko ia ko ha meʻafoaki tāumaʻu—ko ha meʻa kuó ne tataki au he taʻu ko ʻeni ʻe 40 ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.