2011
Naʻe Lea Mai e Tohi ʻa Molomoná Kiate Au
ʻOkatopa 2011


Naʻe Lea Mai e Tohi ʻa Molomoná Kiate Au

Sina Peato, ʻIutā, USA

ʻI he taʻu ua ʻa ʻAmanitā ko e siʻisiʻi taha ia heʻema fānaú, naʻe puke ia ʻi he kanisā totó. Naʻe faingataʻa ʻene puké, he naʻe ʻikai holo e kanisaá ia hili hono faitoʻó. Naʻe fai leva mo ha tafa fakafetongi hui kiate ia.

Lolotonga e nofo hoku husepānití mo ʻema ongo tama tangatá ʻi ʻIutā ʻi homau ʻapí, naʻá ku nofo au mo ʻAmanitā ʻi ha siteiti ʻe taha mei Sepitema ki he konga ʻuluaki ʻo Sānualí. Naʻe ongo ʻa e ʻikai ke mau fakafiefiaʻi fakataha e Kilisimasí, ka ʻi he hili ʻa e ngaahi faitoʻó naʻá ma foki leva ki ʻapi.

ʻI heʻema fuofua ʻaʻahi ki he falemahakí ke toe vakaiʻi ʻa ʻAmanitā hili ʻema foki ki ʻapí, ne toe ʻiloʻi ʻe he kau toketaá ha fanga kiʻi selo ʻo e kanisaá ʻi hono totó. Naʻe ʻikai sai e tafa fetongi huí ia. ʻI heʻeku fanongo ki he fakamatalá ni, ne hangē kuo mole kotoa e ʻamanakí. Kuo lahi e ngaahi meʻa ne hohaʻa ki ai e fāmilí, ko e ngāué, nofo mavahevahé, mo e ngaahi taimi faingataʻá. Ko ʻeni ʻe toe mole mo homa ʻofefiné.

Naʻá ku foki atu he hoʻatā ko iá ki ʻapi ki homa ongo fohá. ʻI heʻemau kei tatali ke foki mai hoku husepānití mei he ngāué, naʻa mau toʻo mai ʻemau Tohi ʻa Molomoná pea kamata lau ia. Naʻa mau lau e 2 Nīfai 9. ʻI heʻemau laú, ne hangē ʻoku lea fakahangatonu mai pē ʻa e folofolá ia kiate aú:

“ʻOku ou lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu koeʻuhi ke mou fiefia, pea hanga hake ʻa homou matá ʻo taʻengata, koeʻuhi ko e ngaahi tāpuaki ʻa ia ʻe foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ki hoʻomou fānaú.

“He ʻoku ou ʻiloʻi kuo mou fakatotolo ʻo fuʻu lahi ʻaupito, ʻio ʻa homou tokolahi, ke ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻe hoko mai ʻi he kahaʻú; ko ia ʻoku ou ʻilo ʻoku mou ʻiloʻi kuo pau ke ʻauha ʻa hotau sinó ʻo mate, ka neongo iá, te tau mamata ʻi hotau sinó ki he ʻOtuá. …

“He ʻoku hangē kuo hoko ʻa e maté ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, koeʻuhi ke fakahoko ʻa e palani ʻofa ʻo e Tupuʻanga lahí, pehē ʻoku tonu ke ʻi ai ha mālohi ʻo e toetuʻú. …

“ʻOiauē hono ʻikai lahi ʻa e angalelei ʻa hotau ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne tofa ʻa e hala ke tau hao ai mei he nima ʻo e fuʻu meʻa fakamanavahē ko iá; ʻio, ʻa e fuʻu meʻa fakamanavahē ko iá, ʻa ia ko e maté. …

“Pea ʻokú ne hāʻele mai ki he māmaní koeʻuhi ke ne fakamoʻui ʻa e kakai fulipē ʻo kapau te ne tokanga ki hono leʻó; he vakai, ʻokú ne kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakai moʻui kotoa pē, ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine fakatouʻosi, pea mo e fānau, ʻa ia ʻoku kau ʻi he fāmili ʻo ʻĀtamá.

“Pea ʻokú ne kātakiʻi ʻeni koeʻuhi ke hoko ʻa e toetuʻú ki he kakaki fulipē, koeʻuhi ke tuʻu ʻa e kakai fulipē ʻi hono ʻaó ʻi he fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ko ia ʻo e fakamāú” (2 Nīfai 9:3–4, 6, 10, 21–22).

ʻI heʻeku lau e ngaahi leá ni, naʻe fakafonu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e lokí. Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ongoongo ne u maʻu he ʻaho ko iá. Naʻá ku ongoʻi ko e ngaahi lea ko ia naʻe tohi ʻe he palōfita ko Sēkopé he taʻu ʻe 2,000 kimuʻá naʻe tohi pē ia maʻaku he ʻaho ko iá pea ko e ʻomi fakahangatonu ia mei he Fakamoʻuí. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e mamahi mo e faingataʻa ne u ongoʻi hili ʻeku ʻilo ʻe mate homa ʻofefiné. Pea naʻá Ne fakanonga homau fāmilí ʻaki ʻEne talaʻofa kuó Ne teuteu ha founga ke ʻi ai ha ʻaho, fakafou he mālohi ʻo e Toetuʻú, “te tau mamata ʻi hotau sinó ki he ʻOtuá.”

Naʻe toe moʻui pē ʻa ʻAmanitā ʻi ha meimei taʻu ʻe taha, ka he ʻikai teitei ngalo ʻa e ʻaho ko ia naʻe lea fakahangatonu mai ai e Tohi ʻa Molomoná kiate au ʻi he taimi ne u fie maʻu aí mo hono ʻomi ʻe he ʻEikí ha ʻamanaki lelei, fakanonga, mo ha mahino ki Heʻene palaní.