2011
Ngaahi Akonaki maʻa Hotau Kuongá
ʻOkatopa 2011


Ngaahi Akonaki maʻa Hotau Kuongá

ʻOku tau ako mei he kau palōfita he kuonga muʻá ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha “ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga” naʻe fakatolonga ke fakahinohinoʻi ʻaki kitautolu ʻi hotau kuongá (vakai, 1 Nīfai 13:40; 19:3). ʻOku hanga ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻo fakamahino mai pea ʻomi ha mahino lahi ange ki hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi e fānau ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke nau fou atu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he ʻamanaki lelei mo e loto toʻa. ʻOku fakamoʻoniʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi akonakí ni, ʻi he ngaahi lea ko ʻení.

ʻOku Tokaimaʻananga Mai e ʻEikí Kiate Kitautolu

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOku ou manatu ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku hā ʻi he tohi ʻa ʻEtá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ‘ ʻE ʻikai te mo faʻa folau ʻi he fuʻu moana ko ʻení, kapau ʻe ʻikai te u teuteuʻi ʻa kimoutolu ki he ngaahi peau ʻo e tahí mo e ngaahi matangi kuo ʻalu atú, pea mo e ngaahi fuʻu vai ʻa ia ʻe ʻoho maí’ [ʻEta 2:25]. Siʻi kāinga, kuó Ne teuteuʻi kitautolu. Kapau te tau fanongo ki Heʻene folofolá pea tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú, te tau moʻui pē neongo ʻa e kuonga ko ʻeni ʻo e fakafiemālié mo e faiangahalá—ʻa ia ʻe lava ke fakafehoanaki atu ki he ngaahi taʻau mo e matangi pea mo e tāfea te ne ala fakaʻauha kitautolú. ʻOkú Ne manatuʻi mo tokanga mai kiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo Ne tāpuakiʻi ʻa kitautolu ʻi heʻetau fai ʻa ia ʻoku totonú.”

Palesiteni Thomas S. Monson, “Lea Tukú,” Liahona, Nōvema 2009, 109.

Ko e Kalaisí ʻa Sīsū

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

“Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni mālohi taha ia kuo tohi ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko e hā e lau ʻa Nīfai ko e makatuʻunga ki hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava nai hono lau he taimí ni e Tohi ʻa Molomoná ke ne fakapapauʻi mai e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí? Heʻikai te ke fakakaukau pehē ʻo kapau te ke lau fakalelei ʻa e tohi ʻa Nīfaí. Naʻá ne pehē ko e ‘meʻa foaki ia … maʻanautolu kotoa ʻoku fekumi faivelenga kiate iá.’ ʻOku ʻuhinga ʻa e faivelengá ko e fai maʻu pē. Pea ʻoku toe ʻuhinga pē ia ki he fakalaulaulotó mo e lotú. Pea ʻe kau ʻi he lotú ʻa e kole fakamātoato ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní. He ʻikai lau ha meʻa ʻoku siʻi hifo ai ko e faivelenga. Pea ka ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻoku siʻisiʻi hifo ai he ʻikai feʻunga ia kiate kitaua.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Going Home,” ʻi he Brigham Young University 1986–87 Devotional and Fireside Speeches (1987), 77–78.

Ko Hano Talaki ʻo e Ongoongoleleí

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“Ko e uho ʻo e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻoku maʻu kotoa ia ʻi he ngaahi folofola toputapú ka ʻoku mahino lelei taha hono ʻomi iá ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku fakahaaʻi mahinongofua tonu pē heni ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne tokāteliné mo ʻEne ongoongoleleí, ʻa ia kuo pau ke talangofua ki ai e fānau ʻa e ʻOtuá ka nau ‘maʻu e moʻui taʻengatá’ (T&F 14:7).”

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻIkai ʻIkai ʻOku ʻi ai Haʻatau ʻUhinga Ke Fiefia?” Liahona, Nōvema 2007, 19.

Papitaiso ʻo e Fānau Īkí

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“[ʻOku tui ha kakai ʻe niʻihi] ʻoku feitamaʻi e fānau īkí ʻi he angahalá pea nau omi ki he moʻui matelié ʻi ha tuʻunga ʻauʻauha. ʻOku hala ʻa e tokāteline ko iá!

Naʻe tohi ʻe Molomona, “‘he kapau, kuó u ʻiloʻi ʻa e moʻoní, kuo ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu ʻo kau ki he papitaiso ʻo hoʻomou fānau īkí’ (Molonai 8:5).

“Naʻá ne ui ʻenau fakakikihí ko e ‘fuʻu hala lahi’ peá ne tohi: …

“‘Fanongo ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisi, ko ho Huhuʻí, ko ho ʻEiki mo ho ʻOtuá. Vakai, naʻe ʻikai te u haʻu ki he māmaní ke ui ʻa e kau māʻoniʻoní ka ko e kau angahalá ke fakatomala; ʻoku ʻikai fie maʻu ʻe he kakai moʻui leleí ʻa e tangata faitoʻó, ka ko kinautolu ʻoku mahakí; ko ia, ʻoku ʻikai ha angahala ʻa e fānau īkí, he ʻoku ʻikai te nau faʻa lava ʻo fai angahala; ko ia, kuo toʻo ʻa e malaʻia ʻo ʻĀtamá meiate kinautolu ʻiate au, pea ʻoku ʻikai hano mālohi kiate kinautolu; …

“‘Pea ko e founga ʻeni naʻe fakahā ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kiate aú; ko ia, ʻe hoku foha ʻofeina, ʻoku ou ʻiloʻi ko e manuki mamafa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ke mou papitaiso ʻa e fānau īkí’ (Molonai 8:7–9). …

“Lau kotoa ʻene tohí. Ko e tokāteline moʻoni ia.”

Palesiteni Boyd K. Packer, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Little Children,” Ensign, Nov. 1986, 17.

Ngaahi Fakatokanga mei he Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

“ʻOku kau he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e tupuʻanga ʻo e nunuʻa ʻo e taú pea mo e ngaahi ʻuhinga ʻoku fakatonuhiaʻi ʻakí. ʻOku fakamatala ai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi kovi mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi kautaha fufuú, ʻa ia naʻe fokotuʻu ke maʻu ha mafai mo ha koloa mei he kakaí. ʻOku fakamatala fekauʻaki mo e moʻui ʻa Sētané pea ʻokú ne ʻomi foki ha fakaʻilonga ʻo e ngaahi founga ʻokú ne fakaʻaongaʻí. ʻOkú ne faleʻi kitautolu he founga totonu ke fakaʻaongaʻi ʻaki e koloá. ʻOku fakamatala ia ʻo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni mahinogofua mo mahuʻinga ʻo e ongoongleleí pea pehē ki he moʻui mo e fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakahā mai ke tau ʻiloʻi ʻa hono tānaki fakataha ʻo e fale ʻo ʻIsilelí he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOkú ne fakamatalaʻi ai ʻa e taumuʻa mo e ngahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne fakatokanga mai telia ʻa e fielahí, fakataʻetaʻetokangá, fakatoloí pea pehē ki he fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi talatupuʻá, mālualoí mo e angaʻulí.

“ʻOku ʻatautolu leva he taimí ni ke ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoní pea fakahoko kinautolu ʻi heʻetau moʻuí.”

ʻEletā L. Tom Perry ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ngaahi Tāpuaki ko e Ola Hono Lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Liahona, Nōvema 2005, 8.

ʻE Toe Fakafoki ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa pē ki Hono Tuʻungá

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“ʻOku fakamatalaʻi mahino mai e natula ʻo e toetuʻu fakaesino mo fakamāmaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAmulekí:

“‘Pea ʻe vete ʻe he pekia ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi haʻi ʻo e mate fakasino ko ʻení, koeʻuhi ke fokotuʻu hake ʻa e kakai fulipē mei he mate fakasinó ni.

“‘ ʻE toe fakatahaʻi ʻa e sinó pea mo e laumālié ʻi hono anga haohaoá; ʻe toe fakafoki ʻa e alangá mo e hokotanga huí fakatouʻosi ki hono tuʻunga totonú, ʻo hangē foki ko hotau anga ʻi he taimi ní; …

“‘Ko ʻeni, ʻe hoko ʻa e toe fakafoki ko ʻení ki he kakai fulipē, ʻa e kakai motuʻa mo e kau talavou fakatouʻosi, ʻa e pōpula mo e tauʻatāina fakatouʻosi, ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e kau fai angahala mo e kau māʻoniʻoni, pea naʻa mo e tuʻoni louʻulu ʻe tahá ʻe ʻikai mole ia mei honau ʻulú; ka ʻe toe fakafoki ʻa e meʻa kotoa pē ki hono tuʻunga haohaoá’ (ʻAlamā 11:42–44).

“Naʻe toe akoʻi foki ʻe ʻAlamā ʻi he toetuʻú ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau anga totonu mo haohaoá’ (ʻAlamā 40:23). …

“He toki meʻa fakafiefia ia ke ʻiloʻi ko kinautolu kotoa pē ne ʻi ai hanau mele ʻi he moʻuí … ʻe toetuʻu hake ia ʻi he ‘tuʻunga haohaoá.’”

ʻEletā Dallin H. Oaks ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Toetuʻú,” Liahona, Siulai 2000, 17.

Fakatuʻutāmaki ʻo e Ngaahi Kautaha Fufuú

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ʻOku akonaki ʻaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakatuʻutāmaki lahi ʻoku hoko ko e tupu mei he ngaahi kautaha fufū ʻoku nau fai ʻa e ngaahi hiá, ʻo ʻikai fakatuʻutāmaki pē ki he tangata fakafoʻituituí, ka ki he ngaahi fāmilí pea ki he māmaní hono kotoa. ʻOku kau ʻi he ngaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ʻa e kau kengí, ʻa e ngaahi kautaha ʻoku nau tuʻuaki e faitoʻo kona tapú, pea mo e ngaahi kautaha faihia kuo ʻosi fokotuʻutuʻu kinautolu ko e ngaahi fāmili. ʻOku tatau pē ʻa e founga ngāue ʻa e kau kautaha fufū ʻo hotau ʻaho ní mo e kau kaihaʻa ʻa Kātianetoní ʻa ia ʻoku hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná. … ʻOku kau ʻi heʻenau ngaahi taumuʻa ngāué ʻa e ‘fakapō, mo vete koloa, mo kaihaʻa, mo fai feʻauaki mo fai ʻa e faʻahinga angahala kotoa pē, ʻo fepaki mo e ngaahi lao ʻo honau fonuá pea mo e ngaahi fono ʻa honau ʻOtuá’ [Hilamani 6:23].

“Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe maʻu ʻe he ngaaahi kautaha fufū ʻo e ʻaho ní ha mālohi lahi ʻi ha taimi vave ʻaupito ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻEletā M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko Hono Mateakiʻi ʻo e Moʻoní mo e Totonú,”Tūhulu, Sānuali 1998, 46.

Ko Hono Fakaleleiʻi e Ngaahi Faingataʻa ʻo e Moʻuí

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki fakalangi ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe fokotuʻu ai ke fakahā e founga ki hono fakatonutonu e tākiekina ʻa e talatupuʻa halá pea mo e founga ke maʻu ai e kakato ʻo e moʻuí. ʻOku akoʻi mai ai e founga ki hono fakaleleiʻi e ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai ʻi he ʻaho ní. … Naʻe ʻomi [ʻe he ʻEikí] e founga ke fakatonutonu ʻaki e ngaahi fehālaaki lahi ʻo e moʻuí, ka ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo e fakahinohino ko ʻení kapau ʻe tuku tāpuni pē ia ʻi ha tohi.”

ʻEletā Richard G. Scott ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “True Friends That Lift,” Ensign, Nov. 1988, 76.

Ko ha Fakamanatu ʻo ʻEtau Ngaahi Fuakavá

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

“ʻOku fakamanatu mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻetau fuakava ʻi he papitaisó ke ‘tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá [pea mo Hono puleʻangá] ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai, ʻo aʻu ki he mate, koeʻuhi ke huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhi ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá’ (Mōsaia 18:9; toki tānaki ʻa e fakamamafá).”

ʻEletā Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó: Ke Hū ki he Puleʻangá pea Kau Ki Ai,” Liahona, Jan. 2001, 7.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Talangofuá

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu kehekehh ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne fakahoko ai ha talaʻofa ki he kakaí te nau tuʻumālie ʻi he fonuá, ʻo [kapau te nau] tauhi [e] ngaahi fekaú [vakai, 1 Nīfai 2:20; 2 Nīfai 4:4]. ʻOku faʻa ʻalu fakataha e talaʻofa ko ʻení mo e fakatokanga kapau he ʻikai te nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe motuhi kinautolu mei he Hono ʻaó [vakai, ʻAlamā 36:30].”

ʻEletā Quentin L. Cook ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Fakaʻamu pē Ke ke ʻIloʻi Naʻa Mau Faingataʻaʻia,” Liahona, Nōvema 2008, 104.