2011
Ko e Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná
ʻOkatopa 2011


Ko e Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná? Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakatātā ko ʻení ke ako fekauʻaki mo e kau palōfitá mo e ngaahi talanoa ʻi he tohi folofola fakaʻofoʻofa ko ʻení.

  1. ʻOku kamata ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ha palōfita naʻe hingoa ko Līhai. Naʻá ne fakatokanga ki he kakai fai angahala ʻi Selusalemá ke nau fakatomala, ka naʻe ʻikai fie fanongo e kakaí ia. Naʻe fekau leva ʻe he ʻEikí ʻa Līhai ke ʻave hono fāmilí, kau ai hono uaifi, ko Selaiá, mo hona ngaahi fohá—Leimana, Lēmiuela, Samu mo Nīfai—ki he feituʻu maomaonganoá. (Vakai, 1 Nīfai 1–2.)

  2. Naʻe toe fekau ʻe Līhai hono ngaahi fohá ke nau foki ʻo ʻomi ʻa e ngaahi folofola naʻe hiki he ʻū lauʻi peleti palasá. Naʻe ʻi he ʻū lauʻi peleti ko ʻení e hisitōlia ʻo ʻenau ngaahi kuí mo e ngaahi meʻa kehe naʻe fekau ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ke hikí. Naʻe tokangaʻi lelei ʻe Līhai mo Nīfai ʻa e ʻū lauʻi peletí ni. Naʻa nau toe hiki foki ʻi he ʻū lauʻi peleti ukameá ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ki honau fāmilí. (Vakai, 1 Nīfai 3–5.)

  3. Naʻe foaki ʻe he ʻEikí ha kāpasa kia Līhai naʻe ui ko e Liahoná ke tataki hono fāmilí ʻi he feituʻu maomaonganoá ki he fonua ʻo e talaʻofá. (Vakai, 1 Nīfai 16.)

  4. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke foʻu ha vaka ke ʻave ai e fāmili ʻo Līhaí ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe talangofua ʻa Nīfai ki heʻene tamaí pea mo e ʻEikí, ka naʻe talangataʻa ʻa Leimana ia mo Lēmiuela. (Vakai, 1 Nīfai 17.)

  5. Naʻe folau ʻa Līhai mo hono fāmilí ki he fonua ʻo e talaʻofá he vaka naʻa nau foʻú. (Vakai, 1 Nīfai 18.)

  6. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e talangataʻa ʻa Leimana mo Lēmiuela ki heʻena tamaí pea mo e ʻEikí. ʻOku ʻiloa hona hakó ko e kau Leimaná. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e talangofua ʻa Nīfai ki heʻene tamaí pea mo e ʻEikí. Naʻe ui hono hakó ko e kau Nīfaí. (Vakai, 2 Nīfai 4–5.)

  7. Hili e pekia ʻa Līhai mo Nīfaí, ne ʻi ai e kakai kehe, hangē ko e tehina ʻo Nīfai ko Sēkopé, naʻe tuku ke nau tohi e ngaahi akonaki mahuʻingá mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻū lauʻi peletí. (Vakai, Sēkope 1.)

  8. Naʻe lotu ʻa ʻĪnosi ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá, pea naʻe fakamolemoleʻi ia. (Vakai, ʻĪnosi 1.)

  9. Naʻe langa ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ha taua ke akoʻi ai e ongoongoleleí ki hono kakaí. (Vakai, Mōsaia 2–6.)

  10. Naʻe hanga ʻe ha tuʻi angakovi ko Noa ʻo fekau ke tamateʻi ʻa e palōfita ko ʻApinetaí. Ka naʻe fakaului ʻe he ngaahi akonaki ʻa ʻApinetaí ha taha ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Noá ko ʻAlamā. (Vakai, Mōsaia 11–17.)

  11. Naʻe hola ʻa ʻAlamā mei he ʻao ʻo e Tuʻi ko Noá, ʻo ne akoʻi e ongoongoleleí ki he kakai kehé, pea papitaiso kinautolu. (Vakai, Mōsaia 18.)

  12. Naʻe talangataʻa e foha ʻo ʻAlamā ko ʻAlamā ko e Siʻí. Naʻá ne angakovi mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Pea naʻe fekau ʻe ha ʻāngelo ke nau fakatomala. Naʻe fakatomala ʻa ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá pea fakamoleki e toenga ʻenau moʻuí ʻi hono malanga ʻaki e ongoongoleleí. (Vakai, Mōsaia 27–28.)

  13. Naʻe fakaului ʻe he foha ʻo Mōsaia ko ʻĀmoní ha kau Leimana tokolahi hili hono maluʻi ʻe ʻĀmoni e fanga sipi ʻa e Tuʻi ko Lamonaí pea maʻu ai ʻene falalá. (Vakai, ʻAlamā 17–19.)

  14. Naʻe tohi ʻe he ʻEikitau ko Molonaí ʻa e fuka ʻo e tauʻatāiná pea naʻá ne tau ke maluʻi e tauʻatāina ʻa hono kakaí. (Vakai, ʻAlamā 46, 48.

  15. Naʻe taki ʻe Hilamani ha kau tau ʻe toko 2,000 ko ha kau talavou angatonu. (Vakai, ʻAlamā 53, 56–58.)

  16. Naʻe kikiteʻi ʻe ha palōfita Leimana ko Samuela ʻe vave pē hono ʻaloʻi mai ʻo Sīsū Kalaisí. (Vakai, Hilamani 13–16.)

  17. Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kolo ko Pētelihemá. Naʻá Ne akoʻi ʻEne ongoongoleleí, fakamoʻui mo tāpuakiʻi ʻa e kakaí, pea fokotuʻu Hono Siasí. Pea naʻe tutuki Ia peá Ne toetuʻu. (Vakai, 3 Nīfai 1, 8–10.)

  18. Naʻá Ne ʻaʻahi ki he kau Nīfai mo e kau Leimana angatonú, hili ʻEne Toetuʻú. Naʻá Ne akoʻi ʻEne ongoongoleleí kiate kinautolu, mo fakamoʻui pea tāpuakiʻi kinautolu, ʻo hangē tofu pē ko e meʻa naʻá Ne fai ʻi he fonua ko Selusalemá. (Vakai, 3 Nīfai 11–28.)

  19. Naʻe fili ha kiʻi tamasiʻi taʻu 10 ko Molomona ke ne tohi e ʻū lauʻi peletí ʻi heʻene fakaʻau ke matuʻotuʻa angé. Naʻe kamata ke ne fakatahatahaʻi ʻi hono taʻu 24 e ngaahi talanoa mahuʻinga taha mei he ngaahi lekōtí kotoa ki ha ʻū lauʻi peleti ukamea. (Vakai, Molomona 1.)

  20. Kimuʻa pea mālōlō ʻa Molomoná, naʻá ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi peletí ki hono foha ko Molonaí. Ko Molonaí ko ha ʻeikitau ia ʻi he kau taú. Ko e tokotaha Nīfai fakamuimui taha ia naʻe moʻui hili e fuʻu tau lahi he vahaʻa ʻo e kau Leimaná pea mo e kau Nīfaí. (Vakai, Molomona 6, 8.)

  21. Kimuʻa pea mate ʻa Molonaí, naʻá ne tanu e ʻū peletí ʻi ha feituʻu naʻu ui ko Komola. Hili ha meimei taʻu ʻe 1,400 hono tanu ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peletí, naʻe lotu ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 ko Siosefa Sāmita ke ne ʻilo ʻa e siasi ʻoku moʻoní. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:5–16.)

  22. Naʻe ʻaʻahi mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita pea fakahā kiate ia ʻoku ʻikai ha taha he ngaahi siasí ʻe moʻoni mo kakato. ʻE tokoni ʻa Siosefa ki hono toe fakafoki mai ʻo e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:17–20.)

  23. Naʻe ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻo fakahā kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peleti naʻe tanú. ʻI he matuʻotuʻa ange ʻa Siosefa Sāmitá, te ne ʻomi e ʻū lauʻi peletí pea liliu kinautolu. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:27–54.)

  24. ʻI he taʻu 21 ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne ʻalu ki he Moʻunga ko Komolá, ʻo ʻomi e ʻū lauʻi peletí mei he feituʻu naʻe tanu ai kinautolu ʻe Molonaí. (Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:59.)

  25. Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pulusi ʻa e liliu ko ʻení. ʻOku ui ia ko e Tohi ʻa Molomoná. (Vakai ki he peesi talamuʻakí mo e talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.)

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá fai ʻe Robert Casey; fakaikiiki mei he Fononga ʻa Līhai Ofi ki he Tahi Kulokulá, tā ʻe Gary Smith; Naʻá ku Talangofua ki he Leʻo ʻo e Laumālié, tā ʻe Walter Rane: Līhai pea mo e Liahoná, tā ʻe Joseph Brickey; Valokiʻi ʻe Nīfai Hono Ongo Taʻokete Angatuʻú, tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI; toʻomataʻú: Tūʻuta ʻa Līhai mo Hono Kakaí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, tā ʻe Arnold Friberg© 1951 IRI; Naʻa nau Ngaohi Au ʻi ha Founga Faingataʻa, tā ʻe Walter Rane; Tohi ʻa Nīfai he ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá, tā ʻe Paul Mann © 1988; Naʻe Hiki Hake Hoku Leʻó ke Aʻu ki he Langí, tā ʻe Walter Rane; ʻI he Ngāue ʻa Ho ʻOtuá, tā ʻe Walter Rane; fakaikiiki mei he Hā ʻa ʻApinetai ʻi he Tuʻi ko Noá tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI; Haʻu ki he Tākanga ʻa e ʻOtuá, tā ʻe Walter Rane; Tuʻu Hake ʻAlamā, tā ʻe Walter Rane; tā valivali ʻa Walter Rane tuʻunga he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí

Toʻohemá: Maluʻi ʻe ʻĀmoni e Fanga Sipi ʻa e Tuʻi ko Lamonaí, tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI; ʻUnuʻunu Mai, tā ʻe Walter Rane, tuʻunga he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí; ʻAlu e Kau Talavou ʻe Toko Ua Afé ki he Taú, tā ʻe Arnold Friberg, tuʻunga he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí; Kikite ʻa Samuela ko e Leimaná, tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI; Fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Tom Lovell © IRI; Naʻá ku Nofo Tokotaha Pē, tā ʻe Walter Rane, tuʻunga he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí; Tanu ʻe Molonai e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā ʻe Tom Lovell © IRI; Ko e Ngaahi Fakaʻamu ʻa Hoku Lotó II, tā ʻe Walter Rane; toʻomataʻú: Kuó Ne Toetuʻu, tā ʻe Del Parson; Kalaisi pea mo e Fānaú ʻi he Tohi ʻa Molomoná, tā ʻe Del Parson © 1995; Hā ʻa e ʻĀngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita, tā ʻe Tom Lovell © 2003 IRI; Moʻunga ko Komolá, tā ʻe Jon McNaughton; Liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná, tā ʻe Del Parson © 1996 IRI