2011
Ko e Meʻa ʻoku Akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná kau ki he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
ʻOkatopa 2011


Ko e Meʻa ʻoku Akoʻi Mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná Kau ki he ʻOfa ʻa e ʻOtuá

ʻOku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga māʻongoʻonga taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
Elder Russell M. Nelson

ʻOku tokolahi ha kau kalisitiane ʻoku nau maheni mo e ngaahi ʻulungāanga ʻo Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Tohi Tapú. ʻOku nau ofo ʻi he ʻofa naʻá Ne fai ki he masivá, mahakí, pea mo e tukuhausiá. Naʻe feinga foki ʻa kinautolu naʻe lau ko ʻEne kau ākongá ke fakahoko ʻEne sīpingá pea muimui ki he enginaki ʻa ʻEne kau ʻAposetolo ʻofeiná: “Ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu: he ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e ʻofá; pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻofá, kuo fanauʻi ia ʻi he ʻOtuá, pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. … He koe ʻOtuá ko e ʻofa” (1 Sione 4:7–8).

ʻOku fakamaʻalaʻala mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení. ʻOkú ne fakamatalaʻi e founga ʻe lava ai ha taha ʻo fanauʻi ʻi he ʻOtuá mo e founga ʻe lava ai ha taha ʻo maʻu e mālohi ke ʻofa ʻo hangē ko Iá. ʻOkú ne fakahā mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe tolu ʻokú ne ʻomi e mālohi ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí.

ʻUluakí, ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko hono fakaʻaongaʻi ko ia ʻo e tui kia Kalaisí mo e fakahoko ha fuakava mo Ia ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻa e kī ki he toe fanauʻi fakalaumālié. Naʻe folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki he kakai he Tohi ʻa Molomoná ne nau fai ha fuakava tatau, “Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine” (Mōsaia 5:7).

Uá, naʻe akoʻi tonu pē ʻe he Fakamoʻuí ko e mālohi ko ia ke hoko ʻo hangē ko Iá ʻoku maʻu ia mei he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí: “Ko ʻeni ko e fekaú ʻeni: Fakatomala, ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní, pea haʻu kiate au ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhi ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:20).

Tolú, naʻá Ne enginakimai ke tau muimui ki Heʻene sīpingá: ʻOkú Ne fehuʻi fakamātoato mai, “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú?” Ko ʻEne talí: “Ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27). Ko hono moʻoní, ʻokú Ne finangalo ke tau hoko lahi ange ʻo hangē ko Iá.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo ʻEne ʻofá ʻoku lekooti ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi sīpinga ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau feinga lahiange ke hangē ko e ʻEikí.

Ko ʻEne ʻofa ko ia kia Līhai mo hono fāmilí—mo ‘enau ʻofa kiate Iá—naʻe ʻomi ai kinautolu ki he ongo ʻAmeliká, ko honau fonua ʻo e talaʻofá, ʻa ia naʻa nau tuʻumālie aí.1

Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú naʻe ueʻi fakalaumālie ai Ia he ngaahi senituli kimuʻá ke fekau ki he kau palōfita ʻo e kau Nīfaí ke tauhi ha lekooti toputapu ʻo honau kakaí. Ko e ngaahi akonaki mei he lekooti ko iá ʻoku fekauʻaki ia mo hotau fakamoʻuí mo hotau hakeakiʻí. ʻOku lava ke maʻu e ngaahi akonaki ko iá he taimí ni ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku hoko ʻa e tohi toputapu ko iá ko ha fakamoʻoni tonu ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānau kotoa ʻi he māmaní.2

Ko e ʻofa ko ia ʻa Kalaisi ki Heʻene “fanga sipi kehé” naʻá Ne hāʻele mai ai ki he Maama Foʻoú.3 ʻOku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná ki he fuʻu fakatamaki fakaenatulá mo e ʻaho ʻe tolu ʻo e fakapoʻuli naʻe hoko ʻi he Māmani Foʻoú hili e pekia ʻa e ʻEikí ʻi he Māmani Motuʻá. Pea naʻe hāʻele hifo ʻa e ʻEiki nāunauʻia mo toetuʻú mei he langí ʻo malanga ki he kakai ʻo e Māmani Foʻoú.

Naʻá Ne folofola kiate kinautolu, “Ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní; pea kuó u inu mei he ipu kona ko ia naʻe tuku ʻe he Tamaí kiate aú, pea kuó u fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻeku toʻo kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:11).

Pea naʻá Ne fai leva ʻa e meʻa ongo taha ʻe aʻusia ʻe ha taha mo Iá. Naʻá Ne fakaafeʻi kinautolu ke ala ki he kafo ʻi Hono vakavaká pea mo e mataʻi faʻo ʻi Hono nimá mo e vaʻé, ke nau ʻilo fakapapau ko Ia ia “ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ko e ʻOtua ʻo e māmaní kotoa pē, pea [kuo] tāmateʻi koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:14).

Naʻe foaki leva ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻa e mafai ke fai papitaisó, pea mo foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono fakahoko ʻo e sākalamenití. Naʻá Ne foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ke fokotuʻu Hono Siasí ʻiate kinautolu, ʻo tataki ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá.

Naʻá Ne foaki kiate kinautolu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki tefito ʻa ia Naʻá Ne foaki ki Heʻene kau ākonga ʻi he Maama Motuʻá. Naʻá Ne fakamoʻui ʻenau kau mahakí. Naʻá Ne tūʻulutui ʻo lotu ki he Tamaí ʻi ha ngaahi lea naʻe ongo mālohi mo toputapu pea ʻikai lava ke lekooti kinautolu. Naʻe fuʻu ongo mālohi ʻEne lotú pea ko kinautolu naʻe fanongo kiate Iá naʻe nofoʻia kinautolu ʻe he fiefiá. Koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻEne ʻofa ʻiate kinautolú pea mo ʻenau tui kiate Iá, naʻe tutulu ʻa Sīsū. Naʻá Ne kikiteʻi ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi senituli ki muʻa ʻo aʻu ki he talaʻofa ʻo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí.4

Pea naʻá Ne fekau ke ʻomi ʻenau fānaú kiate Ia.

“Pea naʻá ne fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, taki taha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí.

“Pea hili ʻene fai ʻení naʻá ne toe tangi;

“Pea folofola ia ki he kakaí, ʻo pehē ange kiate kinautolu: Vakai ki hoʻomou fānau īkí.

“Pea ʻi heʻenau hanga atu ke vakaí naʻa nau tangaki hake honau matá ki he langí, ʻo nau mamata ki he matangaki ʻa e langí, pea naʻa nau vakai ki he kau ʻāngelo ʻoku ʻalu hifo mei he langí ʻo hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e afi; pea nau ʻalu hifo ʻo takatakai ʻa e fānau iiki ko iá, … pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló” (3 Nīfai 17:21–24).

Ko hono haohaoa mo e mālohi ia e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku ʻilo ʻe kitautolu ko ia kuo maʻu e faingamālie ke maʻu e Tohi ʻa Molomoná, ke hoko ko e mēmipa ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí, ke maʻu ʻEne ongoongoleleí, pea ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ha meʻa fekauʻaki mo e ʻofa taʻe fakangatangata ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ʻilo e founga ke ʻatautolu ai ʻEne ʻofá. ʻOku tau maʻu e mālohi ke ʻofa ʻo hangē pē ko Iá, ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau ākonga moʻoní. ʻOku tau hoko lahi ange ʻo hangē ko Iá, ʻi heʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau fakalahi atu ʻetau ʻofa fakatāutahá ʻaki ʻetau ala atu ki he kakai ʻo e puleʻanga, faʻahinga mo e lea fulipē.

Te tau lava ʻo ʻai ke hoko e folofolá ni ko ʻetau tuʻunga moʻuí ke fakahoungaʻi moʻoni ʻaki ʻEne sīpinga moʻuí: “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; koeʻuhi ke mou hoko ko e ngaahi foha [mo e ngaahi ʻofefine] ʻo e ʻOtuá; koeʻuhi ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú” (Molonai 7:48).5

Ko e Hā ʻa Kalaisi ki he Hemisifia Hihifó, tā ʻe Arnold Friberg © 1995 IRI

Ko e Fai Papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná, tā ʻe Arnold Friberg

Ko e ʻAʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he Ongo ʻAmeliká, tā ʻe John Scott