2013
Faatalitali mo Iesu
Tesema 2013


Faatalitali mo Iesu

“Aua e sau le Atalii o le tagata faatasi ma ana agelu i le mamalu o lona Tama” (Mataio 16:27).

Sa sueni solo e Keiti le pusa e teu ai mea, ma vaavaai ma le faaeteete i le tagapepa maanuminumi. Na te le’i maua lava le mea na ia sueina.

Sa ia toe tuuina mea uma i le pusa ma alu e sue Tina.

Sa autilo Keiti i tua o le piano, i lalo o le nofoa umi, e oo lava i le moega o Tomasi. Na leiloa. O lea e tatau ai ona ta’u atu ia Tina.

“Mama, ua leiloa le pepe o Iesu.”

Sa taitai atu e Keiti ia Tina i le seti o faatusa o le fanau mai o Iesu sa i le potu malolo. Sa i ai iina ia Iosefa ma Maria ma le leoleo mamoe. O le Au Makoi—e oo lava i se kamela ma se asini—sa i ai iina. Sa faataaliolio uma faatusa i le faatanoa vao gaogao.

“E foliga mai lava o lena, a ea?” Na fai atu ai Tina.

“Ioe, ua ou le mauaina o Ia i soo se mea. Sa ou vaai ma toe vaai.” O le a leaga le faatusa o le fanau mai o Iesu pe a leai le pepe o Iesu.

Sa alu Tina i le fatatusi. “E le’i leiloa o Ia,” na fai mai ai ao aapa atu ma aumai se mea mai le fata pito i luga.

Sa mapuea Katie i le matuu atu [o lona popole]. “A lena!” na ia fai mai ai. “O le a ou alu e tuu o Ia i le faatanoa vao.”

Sa aapa atu o ia mo le faatusa, ae na toe tuu e Tina i luga o le fata. “O le tausaga lenei o le a tatou tuu ai le pepe o Iesu i le faatanoa vao i le taeao o le Kerisimasi,” o le tala lea a Tina. “O se tu masani na iloa mai e Tama i Farani.”

“Aisea? Ua foliga faanoanoa tagata uma.”

“Ou te le iloa pe o faanoanoa.” Na fai atu ai Tina. “Ia te au, e foliga mai e pei o loo latou faatalitali.”

Sa iloilo e Keiti ia faatusa. Sa mafai ona ia iloa le nofoaga avanoa o Iesu i le faatanoa vao. O nisi o faatusa na aapa atu i le avanoa.

“Ou te matea o lena,” o le tala lea a Keiti.

“E te manatua a o lei fanau mai Tomasi, sa ese lou fiafia mo ia i lona oo mai?” O le fesili lea a tina.

Sa ataata atu Keiti i lona tuagane pepe, o lē sa taalo i luga o se palanikeke. “Ioe, sa pei e faavavau.”

“Na e iloa sa faatalitali perofeta mo le faitau afe o tausaga mo le afio mai o Iesu e fesoasoani ia i tatou e toe foi atu e nonofo faatasi ma le Tama Faalelagi?”

Na manatua e Keiti le vaaia o se ata i le Peraimeri o se perofeta o tusitusi e uiga i le soifua mai o le Faaola. “O lo’u manatu lena,” o lana tala lea.

“O perofeta e pei o Isaia sa mafaufau ma tusitusi e uiga i mea o le a fai e le Faaola pe a afio mai o Ia,” o le tala lea a Tina. “Na latou faaaluina o latou olaga atoa e faatalitali ai mo Lona soifua mai. O se tasi lena o mafuaaga ua tatou faatulagaina ai faapenei le faatusa o le soifua mai o Iesu, e faamanatu mai ai ia i tatou e toatele tagata sa faatalitali mo se taimi umi mo le afio mai o le Faaola.”

“O le a ou lelava faatalitali i lo’u olaga atoa,” o le tala lea a Keiti, ma vaavaai atu i leoleo mamoe o e na faatalitali mo Iesu.

“Ae o loo i ai foi se tasi o mafuaaga tatou te faia ai lenei mea,” o le tala lea a Tina.

“O le a?”

“E te manatua i le afiafi faaleaiga ina ua tatou talanoa e uiga i le Afio Mai Faalua?”

Sa mafaufau Keiti mo se minute. “E le o le taimi lena e toe afio mai ai Iesu?

“E sao lena,” na fai mai ai Tina.

“O afea o le a tupu ai lena mea?”

“Ia, tatou te le iloa. Ae o loo tatou faatalitali mo le afio mai o Iesu, e pei lava o leoleo mamoe i le faatusa o le fanau mai o Iesu, ma e pei lava o perofeta anamua. O le isi mafuaaga lena ua tatou faatalitali ai seia oo i le Kerisimasi ona tuu lea o le pepe o Iesu i le faatusa o lona fanau mai—e faamanatu mai ai ia i tatou, o loo tatou faatalitali foi mo Iesu.”

“Pe toe afio mai foi la o Ia i se faatanoa vao?” O le fesili lea a Keiti.

“Leai, e le toe avea o Ia ma se pepe. O le isi taimi e afio mai Iesu o le a toetu o Ia. Ae o le faatanoa vao gaogao i le faatusa o le fanau mai o Iesu, e faamanatu mai ai ia i tatou, e pei foi ona e faatalitali mo le taeao o le Kerisimasi, ma e pei foi ona faatalitali tagata mo le afio mai o Iesu i le lalolagi, o le taimi nei o loo tatou faatalitali foi mo Lona toe afio mai. E le’i leiloa le tatou pepe o Iesu. O se vaega lenei o le ala e manatua ai e lo tatou aiga o Ia.”

“E tatau lava ona tatou faatali,” na fai mai ai Keiti ma se ataata.

“E sao lena,” na fai mai ai Tina.

“A o tatou faatalitali, e mafai ona tatou faia ni kuki suka?”