2013
Sili atu nai lo o se Paga
Tesema 2013


Sili atu nai lo o se Paga

E te manatu ua na o oe o se paga pe a oo mai i faiaoga o aiga? Toe mafaufau.

Ata
Young man with shovel.

“Ou te iloa le auala e avea ai ma se uo faapea foi ma se faiaoga o aiga. Ou te fiafia i le vaaia o mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i isi.”

Ata na tusia e Sal Velluto

Ua e vaai i ai i tala uumi po o ata tifaga i le tele o taimi. E i ai se faafitauli tele, ma le taufaafefe e tautau mamao mai e pei o se ao pogisa. O mala e foliga mai e le maalofia. Ona oo mai lea o le toa autu e faatoilaloina mea leaga ma laveai le aso.

O toa autu faapena e masani lava ona i ai faatasi ma se paga. O lenei tagata e masani lava ona i ai ni tomai masani, ae e matele lava i le togi atu i le toa autu se auupega i le taimi e amata ai lamatia.

I le avea ai ma se soa laitiiti o faiaoga o aiga, e ono taufaaosooso le mafaufau e faapea o oe o se mea e pei o se paga i le lua soa. Ae maise lava, o lau soa matua ua leva ona i ai ma tele atu lona poto masani nai lo oe. Ia e tatau la o ia e faasaoina le aso, a ea?

E leai.

A oo mai i faiaoga o aiga, e leai se mea faapena e ta’u o se toa autu (o lau soa matua) ma lana paga (o oe)—e na o toa autu e toalua o e e mafai ona la suia faatasi le lalolagi.

Tusa lava po o ai oe ma po o le a foi lou ituaiga tagata, ua ia te oe patino le mea e manaomia e fai ai se eseesga tele i olaga o i latou e te lua asia.

E Leai se Valaauga e Sili Atu

Na saunoa Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), “E leai se valaauga o le Ekalesia e sili atu nai lo o se faiaoga o aiga.”1

E tele atu mea e faasoa atu e faiaoga o aiga nai lo o se savali faaleagaga. Latou te fesoasoani i aiga taitasi ina ia iloa o loo i ai ni a latou uo e mafai ona tapa i ai.

Na saunoa Peresitene Thomas S. Monson, “O se uo e faia e sili atu nai lo o se tiute le asiasi i masina taitasi. … O se uo e manatu popole. O se uo e alofa. O se uo e faalogo. Ma o se uo e aapa atu.”2

Ioe, o faauoga maoae, e mafai ona faia i soo se matua.

Auauna Atu o se Uo

O Sean C., e 16-tausaga mai Iuta i saute, ISA, e iloa auala e avea ai ma se uo faapea foi ma se faiaoga o aiga. O Sean e ese le tele o mea e fiafia e fai, e aofia ai le tauva i tietiega solofanua ulavavale, piiga, galue i povi, ma le lipeaina o taavale. E fiafia foi o ia e atiina ae faauoga ma tagata e faiaoga o aiga ai.

“Ou te fiafia e talanoa i tagata ma vaaia po o le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai ia i latou,” o le tala lea a Sini.

O lana soa o faiaoga o aiga o le epikopo o le latou uarota. I se tasi aiga sa la’ua asia, o le fafine o se tagata o le Ekalesia ae o le tamaloa e le lotu. Sa fesootai lelei lava Sean ma le tamaloa, o Floyd, i la la’ua asiasiga muamua lava. Ina ua amata ona talanoa Floyd e uiga i lona Sipi, sa vave lava le fiailoa e Sean. “Sa vave ona ma fesootai,” o le tala lea a Sini.

I le tausaga na asiasi atu ai Sean ma le epikopo ia Floyd ma lona faletua, ua faamalosia ai e Sean ia na faauoga—e aofia ai le fesoasoani ia Floyd e galulue i afi o taavale mai lea taimi i lea taimi.

O se tasi o mau e fiafia i ai o le Sean e faatatau i le auauna atu: “Pe a outou auauna atu i o outou uso a tagata, ua nao lo outou auauna atu lava lea i lo outou Atua” (Mosaea 2:17).

Na faamatala e Sini, “E manaomia e tagata uma ona vaavaai atu e su’e ni auala e auauna atu ai.”

O Au Meaalofa Faaleagaga

E tofu i tatou uma ma meaalofa ma taleni faaleagaga. Ma le isi, ua i ai ni mea maoae tatou te fiafia i ai ma fiafia e fai. E ia i tatou taitoatasi se mea faapitoa e ofo atu lea e leai se isi tagata e tutusa lona faiga e [pei o oe].

“E eseese uma tagata ma e eseese foi saofaga e faia,” o le aoao mai lea a Peresitene Henry B. Eyring, o le Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili. E leai se tasi o faamoemoe ia toilalo.”3 O le faiaoga o aiga e mafai ona avea ma se avanoa mo oe e faaaoga ai na meaalofa e faamanuia ai isi.

Mo se faataitaiga, a oo i lou avanoa e faasoa atu ai se savali faaleagaga, atonu e te mafaufau e tatalo muamua e uiga i le mea e mafai ona e ta’u atu o le a sili ona aoga i tagata e te asia.

E masani lava, o le a i ai sou aafiaga patino i se autu atofaina e mafai ona e faasoa atu i le aiga. Ia faasusulu atu lou malamalama! Faasoa atu le mea ua e iloa.

E mafai foi ona e maua ni auala fatufatuai ma anoa e auauna atu ai i aiga e te asia. Mo se faataitaiga, faafoliga e i ai se isi i se tasi o aiga e te asia e fia iloa ta le kitara. Ae fetaui lava, aua e tele tausaga o e tata kitara. I le tulaga lea, o ni nai motugaafa faamusika mai lea taimi i lea taimi atonu e tutusa lava le aoga ma le suaeseina o le kiona mai lo latou auala po o le teuina o a latou laau.

A oo mai i faiaoga o aiga, atonu e sa’o o lau soa sinia e malosi faaleagaga. Ae aua ne’i e sese. O oe o se atalii o le Atua ma e tutusa lava lua tiutetauave o ni faiaoga o aiga.

O le a i ai i taimi uma se mea ofoofogia e te faaopoopo i ai.

Faamatalaga

  1. Ezra Taft Benson, “To the Home Teachers of the Church,” Ensign, Me 1987, 50.

  2. Thomas S. Monson, “Aoaoga i Aiga—o se Galuega Paia,” Liahona, Ian. 1998, 53.

  3. Henry B. Eyring, “Fesoasoani ia i Latou e Faatutu ni Sini Maualuluga,” Liahona, Nov. 2012, 60.

  4. Linda K. Burton, “Muamua Matau, Ona Auauna Atu ai Lea,” Liahona, Nov. 2012, 78.