2013
O Le a Toe Afio Mai le Alii i le Lalolagi i le Mamalu
Tesema 2013


O Le Mea Tatou Te Talitonu I Ai

O Le a Toe Afio Mai le Alii i le Lalolagi i le Mamalu

O mea uma tatou te faia i le Ekalesia—galuega faafaifeautalai, talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu, aoao atu le talalelei, ola e faapei o Keriso—e saunia i tatou ma isi mo le ola e faavavau ma mo le Afio Mai Faalua o le Alii.1

O Lona afio mai muamua—o Lona soifuaga faaletino—na molimauina e ni tagata toalaiti lava. A toe afio mai o Ia “i le mana ma le mamalu tele,” o le a molimau i ai ia tagata uma (MF&F 29:11). O le a faafeao mai e le Afio Mai Faalua le Meleniuma, lea o le a “mau faatasi [le Faaola] ma tagata i le amiotonu i luga o le lalolagi i le afe o tausaga” (MF&F 29:11).

O loo faamatalaina i tusitusiga paia ia mea e tele o le a tutupu ao lei oo mai le Toe Afio Mai Faalua. O nisi o na mea e aofia ai:

E ui lava e mafai ona tatou vaai i faailoga o Lona Afio Mai Faalua ua lata mai, e leai se tasi ua iloa tonu pe o le a le taimi o le a toe afio mai ai le Alii: “O le itula ma le aso e leai se tagata na te iloaina, po o agelu i le lagi, pe latou te iloaina seia oo ina afio mai o ia” (MF&F 49:7).

O nisi o le a le saunia mo le toe afio mai o le Faaola. O le a avea o se taimi taufaafefe mo e amioleaga, ae o se taimi o le filemu ma le manumalo mo e amiotonu. O lea, na aoaoina ai i tatou e tusitusiga paia ma perofeta o aso e gata ai ina ia tatou ola sauniuni e feiloai ma lo tatou Faaola po o le a lava le taimi e toe afio mai ai o Ia. Na aoao mai le Alii:

“Ma i lena aso, pe a Ou alu atu i loʼu mamalu, o le a faataunuu ai le faataoto na Ou tautala atu ai e faatatau i taupou e toasefulu.

“Aua o i latou o e e popoto ma ua latou talia le upumoni, ma ua latou ave le Agaga Paia mo o latou taiala, ma sa lei faaseseina—e moni Ou te fai atu ia te outou, o le a lē tatuuina i latou i lalo ma lafo i le afi, ae o le a latou gafatia le aso” (MF&F 45:56–57; tagai foi i le Mataio 25:1–13).

  • A o lumanai le toe Afio Mai Faalua, o le a i ai mafuie, afa, ma faititili ma uila, ma galu o le sami e fafati mai i latou e “tiaina o latou tuaoi” (tagai i le MF&F 88: 89–90).

  • “E muamua ona liua le la i le pouliuli, ma le masina i le toto, i le oo ai i le aso tele ma le silisili o Ieova” (Ioelu 2:31).

  • O le a toe afio mai le Faaola i le mamalu: “Ma o le a matua tele lava le mamalu i ona luma o le a natia ai e le la ona mata i le maasiasi” (MF&F 133:49).

  • O le a tu ai le Faaola i luga o le Mauga o Olive, ma o le a fesili atu tagata Iutaia, “O a ia manua ua i ou lima ma ou vae?” Ona tali atu lea o Ia, “O nei manua, o manua ia na Ou manua ai i le fale o a’u uo. … O A’u o Iesu o le na faasatauroina.” (Tagai i le MF&F 45:48–52.)

  • O e amiotonu o le a toetutu ma aveina ae e faafetaiai le Faaola i ao (tagai i le MF&F 88:95–97).

Manatua

  1. Tagai, mo se faataitaiga, David A. Bednar, “O Le A Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Matua,” Liahona, Nov. 2011, 24; and Neil L. Andersen, “Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Liahona, Me 2011, 49.