2013
E Taua Tele le Faasino Igoa
Tesema 2013


E Taua Tele le Faasino Igoa

O le faasinoupuina o igoa e mauagofie ai faamaumauga i le initoneti ina ia mafai ai e le au paia ona maua ma ave igoa o aiga i le malumalu.

O se faamatalaga puupuu i luga o ki o le komepiuta e faapea, “O le komepiuta lenei ua faapolopolo mo Samuelu i le 5:00 i le taeao.” O le tali atu i le lu’i a lona peresitene o le siteki ina ia faasino e le siteki ni igoa e tasi le miliona, sa amata ala ai i luga ia Samuelu B. e 14 tausaga le matua mai Iuta, i le 5:00 i le vaveao ina ia mafai ona ia faasinoina ni igoa a o lei amataina le aoga. O le tasi o le komepiuta i le aiga ae toaono nai ona tei e i ai meaaoga e fai, na tatau ai ia Samuelu ona ositaulaga lana moe ina ia mafai ona ia maua le avanoa i luga o le komepiuta.

Ae o le naunautai o Samuelu na salalau atu i tagata uma o lona aiga. E lei umi ae ositaulaga e lona uso o Natano lona taimi pasiketipolo ae ositaulaga e lona tuafafine o Ivyllyn ona taimi faitautusi ina ia mafai ona faia le faasinoina o igoa. “E le’i i ai lava se taimi ua matuai luitauina ai a’u e la’u fanau,” o le tala lea a le tamā o Samuelu. “Ana latou le aafia ai, sa ou faapea lava e faigata le faasinoina o igoa. Sa latou aoaoina a’u e faapea, e mafai ona faigofie ma malie.” O le Po o le Faauma na sosoo ai, sa pisi ai tamaiti e faauma a latou sini faaletausaga o le faasinoupuina a o lei oo i le vaeluapo.

E faitau afe maila le mamao, na maua ai foi e le aiga o le Lanuza i Kuatemala lea lava naunautai e tasi. O lenei aiga e toaiva—o le fanau e toalima, Tina, Tama, Tinamatua ma Tamamatua—e tasi le komepiuta latou te faaaogaina. Faatasi ai ma tamaiti e faaaogaina le komepiuta mo meaaoga, Tina o loo faauma ana aoaoga i le iunivesite, ma le Tama e faigaluega, e matuai manaomia ai lava le faaaogaina o le komepiuta i taimi uma, ae o tagata taitasi foi o le aiga e auaua’i i le faasinoupuina o igoa. O le tuufaatasiga, na faasinoupu ai e le aiga ia faamaumauga e sili atu ma le 37,000 i le 2011.

O nei tamaiti ma o latou aiga ua tulai atu e tali i le luitau na tuuina mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le autalavou o le Ekalesia ia Oketopa 2011:

“O le toatele o outou atonu ua manatu o le galuega o talafaasolopito o aiga e tatau ona matele i tagata matutua latou te faia. Ae e leai se tapulaa ua ou iloa i le matua o faamatalaina i tusitusiga paia po o taiala ua fofogaina mai e taitai o le Ekalesia, e faatapulaa ai lenei auaunaga taua i tagata matutua. …

“Ou te valaau atu i tupulaga talavou o le Ekalesia ina ia aoao ma ia iloa le Agaga o Elia.”1

Talafaasolopito o Aiga Vave ma Faigofie

O le faasinoupuina o igoa o se auala faigofie lea mo tagata uma e amata fai ai talafaasolopito o aiga ma iloa le Agaga o Elia. Ua fia seneturi o teu e malo ma ekalesia ia faamaumauga o tagata ma aiga, ae o nei faamaumauga sa faigata ona maua ma tele le taimi e alu ai i le tau faavasegaina. O aso la, o tagata na ese atunuu e nonofo ai mai atunuu o o latou augatama na tatau ona malaga atu i na nofoaga ma tauasa i faamaumauga, ma le leai o se faamautinoaga o le a latou maua se igoa se tasi o le aiga.

O le folasia mai o le faasinoupuina o igoa o le FamilySearch i le 2006 na faatelevaveina ai le sailiga o talafaasolopito o aiga. O igoa sa natia i faamaumauga na tusi pepa ma teu mamao i nofoaga e teu ai ua toe tusia (faasinoupuina) ma ua vave nei ona sailia i le komepiuta. Ina ia ausia lenei mea, o volenitia e faia faasinoupu latou te sii mai i a latou komepiuta i le fale ni “faaputuga” o faamaumauga e aofia ai ni igoa e 10 i le 50. Latou te taina igoa, aso, ma isi faamatalaga i totonu o le utuofaamatalaga o le FamilySearch, e faapea ona mafai ai le fatufatuina o faasino igoa faaeletonika e mafai ona sueina.

A o lei faalauiloaina le faasinoupuina o igoa o le FamilySearch, e mafai ona tele ni tausaga e fatu ai se polokalama faasinoupu o igoa mo se seti se tasi o faamaumauga e faaaoga ai metotia o le sailiga o igoa na i ai muamua. Fai mai Michael Judson, o se pule o le faasinoupuina o igoa mo le FamilySearch, e 11 tausaga na alu i le faasinoupuina o igoa o Faamaumauga a le Faletupe o Freedman (faamaumauga a le Iunaite Setete o pologa na faasaolotoina o e na faia ni teugatupe i faletupe). O le taimi nei ua ia taumateina e na o ni nai masina e fai ai.

Ua faasinoupuina e volenitia i le lalolagi atoa le sili atu ma le tasi piliona o faamaumauga talu mai le 2006, ae o loo tele pea galuega e fai. E faitau piliona faamaumauga faaopoopo o loo taatitia i le Sefe o Faamaumauga i le Mauga Foaga i le Aai o Sate Leki, Iuta. Ma e ese atu i lo o na, o loo i ai isi faamaumauga o loo maua i isi faila o teuina i le kelope atoa, lea o loo tapueina e le Matagaluega o Talafaasolopito o Aiga ia ata i se vave e tusa ma le 35 miliona ata faafuainumera i le masina.

Tulaga Faapitoa, Faamanuiaga Faapitoa

Ua ta’u mai e le Au Peresitene Sili, “Ua uunaia le au paia e auai i le faasinoupuina o igoa i le FamilySearch, lea e taua tele i le talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu.”2 O loo tali atu le au paia mai le lalolagi atoa i lenei fautuaga ma maua ai faamanuiaga ofoofogia.

O loo galulue malosi le Au Paia i Iukureini e fatu faaeletonika le faasinoupuina o igoa, o le a faatelea’iina ai le sailiga o talafaasolopito o aiga i Europa i Sasae. O le aiga Rudenko i Kyiv, ua faia se faataitaiga mamana. Ua latou ositaulaga e totogi le Initoneti ina mafai e i la’ua ma le la fanau ona faasinoupu igoa. E tuu e Sister Rudenko le komepiuta feaveai a le aiga i luga o laulau o le umukuka, ina ia mafai ona ia faasinoupuina ni igoa pe a i ai ni ona taimi avanoa o le aso. Na te taina igoa, i le lima e tasi a o sii se pepe i le isi lima. O le la atalii e 16 tausaga le matua ma lo la afafine e 12 tausaga le matua ua avea foi ma tagata masani i le faasinoupuina o igoa, ma o isi taimi e asiasi atu ai le aiga i fale o le malo e teu ai faamaumauga e saili ai igoa o le aiga. E masani ona auina atu e le aiga o Rudenko ni igoa i le malumalu ma faia sauniga mo na igoa, o nisi taimi e o faafia ai i le malumalu i se vaiaso.

Na saunoa Sister Rudenko e uiga i faamanuiaga ua ia mauaina e ala i le galuega o talafaasolopito o aiga: “Ou te talitonu o le faasinoupuina o igoa ma le galuega talafaasolopito o aiga e puipuia ai i tatou. Ua folafola mai i lo’u faamanuiaga faapeteriaka o le faia o lenei galuega o le a puipuia ai a’u ma la’u fanau. O le a mamā o latou mafaufau, ma o le a mafai ona latou tetee atu i faatosinaga leaga o lenei lalolagi. … E maua e [la’u fanau] le mana o le Atua mai lenei galuega.”

Ua iloa e le toatele o tagata, o le faasinoupuina o igoa e maua ai se avanoa mo se auaunaga anoa, tusa lava po o a tomai po o tulaga. O Malinda Perry o Iuta, ISA, sa aafia i se faalavelave tau taavale ina ua 24 ona tausaga, ma na iu ai ina le toe gaoioi lona ua faasolo agai i lalo. A o faamasani o ia i lenei ituaiga olaga fou, sa tatalo Tuafafine Perry mo ni auala e mafai ona ia auauna atu ai. Sa ia maua lana tali ina ua asiasi atu Rayleen Anderson mai le au peresitene o le Aualofa a le siteki ma aoao o ia i le faiga o le faasinoupuina o igoa. Ua faaalu nei e Tuafafine Perry le taimi i le komepiuta i aso uma ma se fasilaau e faapipii i lona lima, e faaminoi ai ia tau lava ia mafai ona ta [i totonu igoa]. Na te faasinoupuina se faaputuga o igoa i aso uma.

“Nai lo o lo’u mafaufau ia te a’u lava, e pei na ou masani ai, ae ua sui mea ou te taulai atu i ai i le auauna atu i isi,” o le tala lea a Tuafafine Perry. “Ou te alofa i le Alii, ma ou te fiafia e faasafua atu Ana faamanuiaga i isi e ala i le faasinoupuina o igoa.”

A o faalogologo i se aoaoga e uiga i talafaasolopito o aiga, sa lagona e le peresitene o le siteki o David Pickup i Chorley, Egelani, se uunaiga o le faasinoupuina o igoa e mafai ona fesoasoani i le au paia o lana siteki ia faateleina lo latou mananao e tapuai i le malumalu. Ae sa ia mafaufau, e faapefea ona taitai atu e se mea e pei o le taina masani o faamatalaga ia tagata i le malumalu?

Sa tonu ia te ia e taumafai e faasinoupu ia igoa ma iloa ai na aumai ai se fuataga faaopoopo o le Agaga o Elia i lona olaga. Ia te ia, o le faasinoupuina o igoa ua avea ma se galuega o le “faamamaina”. “E le mafai ona e faasinoupuina igoa e aunoa ma le mafaufau e uiga e le gata i igoa na faasinoupuina ae faapea foi i igoa o lou lava aiga,” o lana tala lea.

Sa luiina e peresitene Pickup tagata o lana siteki e faaaoga le faasinoupuina o igoa o se auala e auai ai i le galuega o talafaasolopito o aiga. I totonu o se taimi puupuu, sa latou matauina ai ma isi taitai o le siteki le faatupulaia maoa’e i le agavaa mo pepa faataga o le malumalu ma le auai i sauniga faamanatuga. Sa latou matauina o tagata o le ekalesia o e na auai i le faasinoupuina o igoa sa atiina ae se manao e ave igoa o o latou lava aiga i le malumalu.

O Mackenzie H. e sefulufitu tausaga, sa talia le lu’i a Peresitene Pickup ma amata ai ona faasinoupuina igoa, ma sa fesoasoani o ia i nai ona tei, matua ma matua o matua ina ia latou aafia ai foi. I le itiiti ifo ma le lua tausaga, na faasinoupuina ai e Mackenzie le sili atu ma le 44,000 o igoa. Ae o le mea na sili atu ona taua, sa lagona e Mackenzie ma lona aiga le uunaia e sailia igoa o o latou lava aiga, ave i latou i le malumalu, ma auai i sauniga faaola.

Sa fesoasoani le faasinoupuina o igoa i tagata o le siteki a Chorley, i le aumaia o se fuataga faaopoopo o le Agaga i o latou olaga, ma i le tuuina atu ia te i latou o meafaigaluega latou te manaomia e ave ai igoa o o latou aiga i le malumalu. “E le faapea e tatau ona e agavaa mo le malumalu ina ia fai ai faasinoupu o igoa,” o le tala lea a Peresitene Pickup, “ae a e faasinoupuina igoa, o le a faaleleia ai oe, ma o le a e manao ia agavaa mo le malumalu ma o le a e fia alu i le malumalu, ma o le a e manao e fai galuega mo ou tuaa. … Ou te iloa lenei mea ona sa tupu ia te au.”

E Fesoasoani le Faasinoupuina o Igoa i Tagata Uma

Ua folafola mai le Alii, “Faauta, o le a ou faanatinatiina la’u galuega i lona taimi” (MF&F 88:73). O le faasinoupuina o igoa o se tasi lea o auala ua faataunuuina ai e le Alii lena folafolaga. E mafai e tagata ona saili o latou lava tuaa ae tuu isi e su’e o latou lava [tuaa], ae o le faasinoupuina o igoa e faafaigofieina ma faatelevaveina ai le sailiga o talafaasolopito o aiga mo tagata uma. “Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou le tekinolosi mo le matuai faaleleia o le sailia o igoa,” o le tala lea a Uso Judson. “E te le galue mo na o ou lava talafaasolopito o aiga i le taimi nei; o le faasinoupuina o igoa o se taumafaiga tuufaatasi ina ia fesoasoani i fanau uma a le Tama Faalelagi.”

Faamatalaga

  1. David A. Bednar, “O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama,” Liahona, Nov. 2011, 24.

  2. Tusi a le Au Peresitene Sili, 29 Fep. 2012.