2014
Mou Mālohi pea Loto-toʻa
ʻAokosi 2014


Mou Mālohi pea Loto-toʻa

ʻĪmisi
ʻEletā Yoon Hwan Choi
ʻĪmisi
Korean servicemen.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Michael S. Parker

“Kuo fanongonongo ʻe he taki ʻo e kaʻate fakapalesitení ʻe fakahoko ha fuʻu fakafiefia lahi ko e ola ia ʻo ʻetau ngāue leleí!” ko e kalanga ia ʻa e taha ʻo e kau leʻó.

Naʻe totonu ke u fiefia, ka ʻi he momeniti naʻá ku fanongo ai ki he ongoongó, naʻe kamata ke u lotu. Naʻá ku ʻilo ko ʻemau fakafiefiá ko ha kātoanga inu kava mālohi. Naʻá ku mālohi fakalaumālie ke ʻoua naʻá ku inu, ka naʻe ʻikai te u loto ke faingataʻaʻia hoku kaungā ngāué koeʻuhí ko au.

Ko e fatongia fakakautaú, kuo pau ke fakahoko ʻe he talavou Kōlea Tonga kotoa pē, peá u kau atu ki he kau taú hili e ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻe vahe au ki he kaʻate fakapalesitení. Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku kaungā ngāué he ʻikai te u inu kava mālohi koeʻuhí ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he taimi naʻe fanongonongo ai ʻa e fakafiefiá, naʻa nau kamata ke manavasiʻi koeʻuhí ʻe tauteaʻi kinautolu ʻo kapau he ʻikai ke u inu ʻi he taimi ʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻōfisa pulé ke u inu ʻi he fakafiefiá.

Naʻe ʻi ai ha tukufakaholo ʻi he ngaahi kātoangá ʻe tuʻu ʻa e ʻeikitaú ʻi muʻa ʻi he ʻōfisa takitaha ʻo fakafonu ʻene ipú ʻaki ʻa e kava mālohi. Pea ʻe hiki hake leva ʻe he ʻōfisá ʻene ipú pea kalanga “Mālō tangataʻeiki!” pea inu leva e ipú.

ʻI he moʻuí fakakautau, ko e talangataʻa ko ia ki ha tuʻutuʻuni mei ha ʻōfisa māʻolungá ʻoku tautea mamafa ia pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono uesia ʻa e tokotaha ʻoku talangataʻá ka ʻe uesia foki ai mo e kotoa ʻo e kautaú. ʻI hono tautea mamafa tahá ʻe lava foki ke iku ʻo fakahū pilīsone, pea naʻe tailiili ai ʻa e kau sōtiá.

Naʻe aʻu ki he ʻaho ʻo e fakafiefiá, pea mau tangutu ko e kau kaʻate ʻe toko 10. Naʻa mau taki taha e ipu ne teʻeki ke fakafonu. Naʻá ku tangutu ʻi he sea fika tolú. Naʻe hū mai ʻa e ʻeikitaú ʻo fakafonu ʻa e ipu ʻuluakí. Naʻe hiki hake ʻe he kaʻaté ʻene ipú mo pehē, “Mālō tangataʻeikí!” Pea ne inu.

Naʻe ʻunu mai e ʻeikitaú ki he ʻōfisa hono uá ʻo fai e meʻa tatau. Pea hoko mai kiate au. Ne u mateuteu ke tauhi e Lea ʻo e Potó, pea ne u lotu loto pē koeʻuhí ko hoku kaungā kaʻaté. Hili hono fakafonu ʻe he ʻeikitaú ʻeku ipú, ne u kalanga leʻo lahi, “Malo tangataʻeiki!” Pea naʻe ʻai ke u kole fakamolemole ki ai he ʻikai te u inu.

ʻI he momeniti ko iá, ne hū mai ʻene sekelitalí ʻo pehē mai, “Tangataʻeiki, ko e telefoni kiate koe.” Ne tafoki atu e ʻeikitau ʻo pehē, “ʻOku ou moʻua.”

Ne u kei pukepuke ʻeku ipú mo e tali mai ʻe he sekelitalí, “Tangataʻeiki, ko e palesitení.” Ne pehē atu leva ʻe he ʻeikitaú, “ʻIo, sai,” peá ne fakatovave atu.

Fakafokifā pē kuo faʻoa ʻe he ʻōfisa fika uá ʻeku ipú ʻo inu pea mono mai ʻene ipu mahá. Taimi siʻi kuo foki mai ʻa e ʻeikitaú, sio ki heʻeku ipu mahá, pea pehē mai, “ʻIo, kuo ke ʻosi koe!” Pea hiki atu leva ki he kaʻate fika faá. Ne mānava lelei mo fiemālie ʻa e tokotaha kotoa.

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mā nima mei he taimi ne u fakakaungatāmaki ai he tau maluʻi fonuá, ne u maʻu ha telefoni mei ha palesiteni fakakolo ʻa e Siasí ʻi Kōlea Tonga. Naʻá ne fehuʻi mai pe ʻoku ou manatuʻi ha tokotaha ko Paʻake mei he ngāue tau maluʻi fonuá.

Ne u tali ange, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo, naʻá ma ngāue mo Misa Paʻake pea naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻeku ngaahi tui fakalotú pea maluʻi au he ngaahi taimi faingataʻá.

Ne ʻomi ʻe he palesiteni fakakoló kiate au ʻa e fika telefoni ʻa Misa Paʻaké peá u tā ki ai he taimi pē ko iá. ʻI heʻema talanoá, ne vahevahe mai ʻe Misa Paʻake ko e taimi naʻa mau kau atu ai ki he leʻo fakapalesitení, naʻá ne fakatokangaʻi ha maama ʻoku huelo meiate au peá ne ongoʻi ʻoku totonu pe ke ne tokoniʻi au. Hili iá, ko e taimi kotoa pē ʻoku fehangahangai ai mo ha faingataʻa ʻoku fakakaukau mai kiate au.

Naʻe talamai ʻe Misa Paʻake naʻe ʻi ai hono ongo foha naʻá ne fakaʻamu ke na hangē pē ko aú. Kuo aʻu ʻo ne ʻave foki hono ongo fohá ki he lotú ʻi ha falelotu Māmonga. Ne papitaisó ʻa e taha ʻo hono ongo fohá, neongo ne teʻeki ke papitaiso ʻa Misa Paʻake. Ka ko e foha ko ʻení, ne vaivai he siasí pea naʻe fie maʻu ʻe Misa Paʻake ʻeku tokoní.

Ne u ʻalu ʻo sio kia Misa Paʻake hili ha uike ʻe taha mei ai. Ne lelei ʻema fakatahá pea kamata ke u fetaulaki mo hono fohá mo fakalotolahiʻi ia ke foki mai ki he Siasí. Naʻá ne tali ʻi he loto-fakatōkilalo ʻeku faleʻi, pea foki ʻo mālohi ʻi he siasí, pea hū ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻI heʻene ngaahi faitohi ki ʻapi mei he malaʻe ngāue fakafaifekaú, naʻá ne fakalotolahiʻi ʻene tamaí mo tokoni ke teuteuʻi ia ke papitaisó. Hili ha taʻu ʻe taha mei he ʻaho ne u fuofua ʻaʻahi ai ki aí, ne u papitaiso ʻa Misa Paʻake ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Elder Yoon Hwan Choi with another man. Both are dressed in white.

Ko ha mana maʻongoʻonga! Kuo liliu ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e tui naʻe ngāueʻi ʻe ha talavou ʻi he taʻu ʻe 35 kuohilí.

Fakaʻehiʻehi mei he Mounú mo e Tauhelé

ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe akoʻi ʻe Sosiua ki he fānau ʻa ʻIsilelí fekauʻaki mo e mounú mo e ngaahi tauhele te nau fetaulaki mo ia lolotonga ʻenau nofo ʻi he māmani faiangahalá:

“Pea ke ʻilo pau ʻe kimoutolu, ʻe ʻikai toe kapusi ʻe [he ʻEiki] ko homou ʻOtuá ha puleʻanga ʻe taha mei homau ʻaó: ka te nau hoko ko e ngaahi hele, mo e ngaahi luo kiate kimoutolu, mo e ngaahi meʻa tā ki homou vakavaká, mo e ngaahi talaʻi ʻakau ʻi homou matá, ke mou ʻauha ai mei he fonua leleí ni ʻa ia kuo foaki ʻe [he ʻEiki] ko homou ʻOtuá kiate kimoutolú” (Sosiua 23:13).

Kiate au, ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ne mei hoko ki hoku ngaahi kaungā ngāué ko ha tauhele ia naʻá ne mei ʻahiʻahiʻi au ke u inu kava mālohi. Kaekehe, naʻá ku fili ki he totonú pea u mateuteu ke talangofua ki he Lea ʻo e Potó neongo pe ko e hā hono nunuʻá.

Ne u ako mei he meʻa ne u aʻusia ʻi he ngāue fakakautaú ʻe faitāpuekina ʻe he ʻEikí mo maluʻi ʻEne fānaú ʻo kapau te tau “mālohi mo [nau] loto toʻa” (Sosiua 1:6). Hangē ko ʻení, naʻá Ne maluʻi ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he taimi naʻa nau kolosi ai he Vaitafe ko Soataní. Ka ko e ʻuluakí, ko e kau taulaʻeiki lahi naʻa nau haʻamo ʻa e puha ʻo e fuakavá naʻa nau fakahaaʻi ʻenau tuí mo e loto-toʻá ʻi heʻenau tuʻu ʻi he vaitafé. Ko e toki taimi ia naʻe hanga ai ʻe he ʻEikí ʻo “motuhi … ʻa e vaí” pea ngaohi e vaí ke “tuʻu fakaʻasi pē ia” (vakai, Sosiua 3:13–17).

Ke “mou mālohi pea loto-toʻa”, ʻoku fie maʻu ke tau “pīkitai [ki he ʻEikí]” (Sosiua 1:6; 23:8). ʻOku tau pīkitai ki he ʻEikí ʻi he taimi ko ia ʻoku tau fakahoko ai ʻa e ako fakatāutaha mo fakafāmili e folofolá, lotu fakatāutaha mo fakafāmilí, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku tau pīkitai foki kiate Ia ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, fua totonu hotau ngaahi uiuiʻí, faʻa mōihū ʻi he temipalé, talangofua ki he ngaahi fekaú, mo fakatomala ʻi he taimi ʻoku tau tōnounou aí. ʻOku fakaʻatā ʻe he tōʻonga moʻui ko ʻení e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia ʻiate kitautolu mo tokoni ke tau ʻiloʻi pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi mounú mo e tauhelé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku kamata pē mei heʻetau kei īkí, hono fokotuʻu ʻe kinautolu ʻoku nau tokangaʻi kitautolú ha fakahinohino mo ha ngaahi tuʻutuʻuni ke fakapapauʻi ʻoku tau malu. ʻE faingofua ange ʻa e moʻuí kiate kitautolu kotoa kapau te tau talangofua kakato ki he ngaahi tuʻutuʻuni peheé. …

“Ko e talangofuá ko e tefitoʻi ʻulungaanga ia ʻo e kau palōfitá; kuó ne ʻomi ha ivi mo ha ʻilo kiate kinautolu ʻi he ngaahi kuongá kotoa. ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi foki, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he maʻuʻanga ivi mo e ʻilo ko ʻení. ʻOku lava ke tau takitaha maʻu ia ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá”1

Laka Atu ʻi he Tuí

Hili ha taimi nounou hono ui ʻo Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko ha Taki Māʻolungá, naʻá ne ʻalu kia ʻEletā Hāloti B. Lī (1899–1973) ko e kumi faleʻi. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Peeka:

“Naʻá ne fakafanongo fakalelei ki heʻeku palopalemá peá ne fokotuʻu mai ke u ʻalu kia Palesiteni Tēvita ʻO. Makei [1873–1970]. Ne faleʻi au ʻe Palesiteni Makei ki he meʻa ʻoku totonu ke u faí. Ne u loto moʻoni ke talangofua ka naʻe ʻikai ke u sio au ki ha founga ʻe malava ke u fai ai e faleʻi naʻá ne fai maí.

“Ne u toe foki kia ʻEletā Lī ʻo talaange ki ai ʻoku ʻikai ke u ʻilo ki ha founga ke fai ai e meʻa ne faleʻi ke u faí. Naʻá ne pehē mai, ‘Ko hoʻo palopalemá ʻokú ke fie maʻu ke sio ki he ngataʻangá mei he kamataʻangá.’ Ne u tali ange ʻoku ou loto ke sio ki ha sitepu ʻe taha pe ua kimuʻa. Pea toki hoko mai e lēsoni te u tauhi ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí: ‘Kuo pau ke ke ngāue ki he ngataʻanga hoʻo ʻiló, peá ke kamata fakaʻaongaʻi leva hoʻo tuí ʻo ʻikai ʻiloʻi e meʻa ʻe hokó pea ʻe toki foaki atu leva ʻa e maama ke fakahinohino ho halá.’”2

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ko e taimi e niʻihi ʻoku tau loto ke mahino kiate kitautolu ʻa e fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau talí pe aʻusia ʻi he tuí. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku fie maʻu pē ke tau laka atu ʻo fakatatau ki he ui ʻa e ʻEikí kiate kitautolú pea hangē ko e laka atu ʻa e kau taulaʻeiki ʻo ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Soataní. Neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata pe mahino ʻa e meʻa kotoa pē, ʻe tokoni ʻa e ʻEikí ke tau laka atu ʻi he fonua mōmōá ʻo kapau te tau “mālohi pea mo loto-toʻa.”

Te tau maʻu ʻa e mālohi ke tuʻu maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻaki ʻEne folofolá—fekumi mo muimui ki Heʻene fakahinohinó ʻi he folofolá pea mei Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻIo, ʻoku tau moʻui “ʻi he uhouhonga ʻo e filí,”3 ka he ʻikai lava ke ikunaʻi ʻe he filí ʻa e ʻEikí, ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe fekauʻi mai ke tokoniʻi mo fakahaofi kitautolú.

ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻa e “talangofua pea mālohi ʻi he tokāteline ʻo hotau ʻOtuá.”4 ʻI heʻetau ngāue ʻaki e loto-toʻa ke fai iá, ʻoku tau tuʻu ai ʻi he ngaahi potu toputapú, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí, Liahona, Mē 2013, 89, 90.

  2. Boyd K. Packer, “The Edge of the Light,” BYU Today, Mar. 1991, 22–23; vakai foki, Old Testament: Gospel Doctrine Teacher’s Manual (1996), 84.

  3. Boyd K. Packer, “Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Liahona, Nōvema 2011, 16.

  4. Robert D. Hales, “Tuʻu Maʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú, Liahona, Mē 2013, 51.