2014
Ko e hā Te u Hiva ʻAkí?
ʻAokosi 2014


Ko e hā Te u Hiva ʻAkí?

David M. Flitton, ʻIutā, USA

ʻĪmisi
A group of people sitting around a fire. One man is standing.

Tā fakatātā ʻa Bradley Clark

ʻI ha meimei taʻu ʻe 40 kuo hilí lolotonga ʻeku ngāue faifekau taimi kakato ʻi he kolo ko Levini, ʻi Nuʻu Silá, naʻá ku tā e pianó he Tūsite kotoa pē maʻá e fānau Palaimelí. ʻOku ou manatu melie ki he ngaahi ongo fakaʻofoʻofa naʻá ku maʻu ki he fānau ko ʻení ʻi heʻemau hiva fakataha ʻa e ngaahi hiva ʻo e Palaimelí ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí.

ʻI Fēpueli 2013, ne u foki ki Nuʻu Sila ko e folau ʻeveʻeva. ʻI heʻeku hoko ko e tokotaha manako he kaka moʻungá, naʻá ku aleaʻi ha polokalama lue mo kaka moʻunga ʻaho fā ʻi he Paʻake Fakafonua Fiotilani ʻiloa ko ia ko e Tuleki Milifōtí ʻi he motu Sauté.

Naʻá ku kau fakataha ai mo ha kau ʻAmelika ʻe toko tolu mo e kakai kehe ʻe toko 37 mei he funga ʻo e māmaní, kau ai ʻa ʻAositelēlia, Palāsila, ʻIngilani, Finilani, Siamane, ʻIsileli, mo ʻUlukuai. Lolotonga ʻemau fononga kaká, naʻa mau vahevahe ʻemau ngaahi fakakaukaú, aʻusiá mo e anga ʻemau ngaahi fakakaukaú ʻi he lelei taha ne mau lava ke fakahoko ʻi he tuʻunga kehekehe ʻo ʻemau lea fakafonuá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻikai toe hoko e faikehekehe fakafonuá ko ha ʻā vahevahe ki he ngaahi fakakaukau naʻa mau maʻú pea tupulaki ʻemau feohí.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻemau kaká he ʻaho hono tolú, naʻe loto ha taha ʻo e kau tangatá ke fakatupulaki homau vā fakakaungāmeʻá peá ne puna ki ʻolunga ʻo tala mai ʻoku totonu ke fai haʻamau fakaʻaliʻali talēniti. Naʻá ne talamai te ne kamataʻi ʻe ia. Naʻá ne fili ke vahevahe hono talēniti faʻu talanoá, ʻa ia naʻá ne faʻa akoako fakahoko ʻi hono ʻofisi pisinisi ʻi Sesalia ʻi ʻIsilelí. Naʻe sai ʻene talanoá, peá ne toe tala mai te ne fai mo e talanoa ʻe taha. Ka ʻi heʻene vahevahe ha ngaahi lea taʻetāú, ʻe faingofua ke liliu e efiafí ki ha meʻa kehe ʻo ʻikai ha langaki moʻui.

Lolotonga ʻene talanoá, ne u ongoʻi mālohi ke u hiva maʻá e kulupú. Ka ko e hā te u hiva ʻaki ki hoku ngaahi kaungāmeʻa foʻou mei he funga ʻo e māmaní? Ne ongo mālohi mai e talí: “Fānau au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himí, fika 193).

Naʻá ku manavasiʻi ka ne u fakakaukau ki he ngaahi manatu melie mo e ʻofa ki he fānau Palaimeli ʻo Nuʻusilá. Ne u tuʻu ki ʻolunga peá u pehē ange te u hivaʻi ha foʻi hiva makehe ne u hivaʻi ʻi he meimei taʻu ʻe 40 kuohilí mo e fānaú ʻi Nuʻu Silá. Naʻá ku fakamatalaʻi ange ne u hoko ko ha faifekau, akoʻi ʻa e fānau ko ʻení, peá u ʻofeina kinautolu. Pea fai ʻeku kiʻi lotu fakalongolongo, ʻo kolea ha tokoni ke u hiva ʻi ha founga te ne faitāpuekina ai ʻa e kulupú.

Naʻe lelei ʻa e foʻi hivá, pea hili iá naʻá ku ongoʻi e Laumālié. Naʻe malimali ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻa foʻoú, pea naʻe hangē ne fakaava honau lotó ʻe he foʻi hivá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo tuʻu ha niʻihi kehe pea kamata ʻa e vahevahe honau ngaahi talēniti mūsiká. Naʻe hiva ha kulupu fefine ʻe toko fā, ne momou ke kau mai he kamataʻangá, ʻo nau hivaʻi ha ngaahi fasi kuo filifili mei he kuaea honau siasí. Ne akoʻi mai ʻe he tokotaha ʻa e hiva fakafiefia ʻa e kau Siú.

Naʻe hivaʻi ʻe ha finemui fakaʻofoʻofa mei ʻAositelēlia ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakaʻaliʻali talēnití, ha foʻi hiva ʻe tolu faka-Mauli, ko ʻene lea fakafonuá ia. Naʻe nofoʻia moʻoni kimautolu ʻe he Laumālie ʻo e Tamai Hēvaní pea tokoni ke mau ʻilo ko e fānau kotoa kimautolu ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko ha “kau muli mo e kau ʻaunofo” (ʻEfesō 2:19) mei he ngaahi fonua kehekehe.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he fanau palaimeli ʻi he kiʻi kolo ko Leviní kuo nau tokoni ʻi hono fakatō ʻi hoku lotó ʻa e moʻoni ko ia ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou toe fiefia foki he ʻoku ʻomi ʻe he manatu ko iá ha loto-toʻa ke u vahevahe ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻo fakafou ʻi he foʻi hivá.