2014
Ngāue ʻi he Fonuá Ni ʻo Hangē ka Lautaʻú
ʻAokosi 2014


Ngāue ʻi he Fonuá Ni ʻo Hangē ka Lautaʻú

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Hangē ko e taʻau ʻo e tahí, ʻoku lava ʻe he ivi takiekina fakalangi e ʻOtuá ke tataki ʻa kitautolu ki Heʻene palani maʻa ʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
A man walking along a beach and looking out at the ocean.

Hangē ko e longaʻi fānau tokolahi, naʻá ku fakakaukau ki he meʻa te u aʻusia ʻi heʻeku tupu haké. Kiate au, naʻá ku fakapapauʻi te u hoko ko ha tangata tāmate afi ʻi he funga māhiná. ʻI hoku kiʻi ʻatamai taʻu nimá, naʻe ʻikai toe ʻi ai ha meʻa kehe te ne liliu ʻa e taumuʻa ʻeku moʻuí. ʻOku ou tui foki ko kitautolu kotoa naʻe ʻi ai ʻetau ngaahi fakaʻanaua ʻi he kei siʻí ki heʻetau ngaahi taumuʻa ki he kahaʻú. Pea ʻoku ou tui foki, ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau sio ki mui pea tau pehē, “ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ne u ʻamanaki ʻe hoko!”

ʻOku ʻi ai ha potufolofola ʻe ua ʻoku tokoni ke ne ʻomi ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí. ʻUluakí:

“He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí] ʻoku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá.

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló” (ʻĪsaia 55:8–9).

Uá: “ʻOku ʻikai fai ʻe he [ʻOtuá] ha meʻa ʻo kapau ʻe ʻikai ke ʻaonga ia ki he kakai ʻo e māmaní; he ʻokú ne ʻofa ki he māmaní” (2 Nīfai 26:24).

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ni ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ʻokú Ne fai ke ʻaonga kiate kitautolu, tatau ai pē pe ʻoku mahino kiate kitautolu hono ʻuhingá pe ʻikai. Pea koeʻuhí ʻoku māʻolunga ange ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ʻiate kitautolú, ʻoku fie maʻu ke hiki hake ʻetau moʻuí ke fenāpasi mo ʻEne palani maʻatautolú.

Fifili Lolotonga ʻo e Hē Fanó

ʻOku tau faʻa fepōtalanoaʻaki kau ki he hē fano holo ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he maomaonganoá ʻi he taʻu ʻe 40 kimuʻa pea fakangofua ke nau hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe tuʻu ʻa e pou ʻaó pe pou māmá ʻi he funga tāpanekalé ʻi he taimi ke tuʻu ai ʻenau fonongá, pea ko e taimi pē ne ʻunu aí, naʻe muimui ki ai ʻa e kau ʻIsilelí (vakai, Nōmipa 9:15–18, 21–23). ʻOku ou fakakaukau naʻa nau fakamoleki foki ha taʻu ʻe 40 ʻi he fifili lolotonga ʻenau hē ʻi he toafá—ʻo fifili pe ʻe hoko atu ʻafē ʻenau fonongá, te nau mālōlō ʻafē pea ʻi fē, pea te nau aʻu ʻafē ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Ko e talanoa ko ʻení ko ha fakataipe mahuʻinga. ʻI heʻetau takitaha fononga ʻi he maomaonganoa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku tau fakaʻamu ke aʻu ki he “fonua ʻo e talaʻofá” ʻo nofo mo e ʻOtuá ʻo taʻengata. Kuó Ne talaʻofa ke tataki kitautolu ki ai. Neongo ʻe fie maʻu ke fononga ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he hala tatau—ke talangofua, fakatomala, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea kātaki faivelenga ki he ngataʻangá—ka ʻoku kehekehe ʻa e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pe.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha ivi takiekina fakalangi ʻi hoʻo moʻuí te ne tataki koe ʻi he palani fakafoʻituitui ʻokú Ne finangalo ke ke foua ʻi he māmaní. Fekumi ʻi he Laumālié ke ʻiloʻi ia mo muimui totonu ki he fakahinohinó ʻa ia kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí. Fakatonutonu hoʻo tōʻonga moʻuí ki ai. Fili, ʻi he loto fiemālie, ke fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí ke muimui ki ai.”1

Fakakaukau pe ko e fē nai naʻe faingataʻa ange ki he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí ke kātekiná: ko e fakamoleki ha taʻu ʻe taha ʻi ha feituʻu ʻoku faingataʻa ai e moʻuí pe ko e mavahe mei ha feituʻu lelei hili pē ha ʻaho ʻe ua? ʻOku ou tui ne siviʻi ʻe he ongo meʻá ni ʻenau tuí.

ʻOku pehē pē mo kitautolu. Mahalo he ʻikai ke tau fiemālie ʻi hotau ngaahi tūkungá pea fakamoleki hotau taimí ʻi he fifili pe ʻe liliu nai ia ʻafē. Pe ko ʻetau aʻusia ha liliu taʻeʻamanekina ki heʻetau ngaahi founga fiemālie angamahení. ʻOku fakapapauʻi ʻe he founga ʻoku tau fili ke tali ʻaki e ngaahi aʻusia ko ʻení, e konga lahi ʻo ʻetau fiefiá. Pea kapau te tau fakamoleki ʻetau moʻuí ʻi he fifili lolotonga ʻetau ʻauheé, ʻe lava ke mole ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa ki heʻetau tupulaki fakalaumālié.

ʻAlu pea Fai ha Ngāue he ʻAho Ni

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1831, naʻe kamata ke fakatahataha e Kāingalotú ki Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe loto ha mēmipa ko Līmani Kopelī ke nofo ha kulupu mei Kolesivili ʻi Niu ʻIoké, ʻi heʻene faama ʻi Tomisoní, ko ha feituʻu mamaʻo siʻi mei Ketilani. ʻI Mē 1831 ne fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Pea ʻoku ou fakatapui maʻanautolu ʻa e fonua ko ʻení ʻo fuofuoloa siʻi, kae ʻoua ko au, ko e ʻEikí te u foaki maʻanautolu ha meʻa kehe, pea fekauʻi ʻa kinautolu ke nau ʻalu mei heni;

“Pea ʻoku ʻikai ke fakahā kiate kinautolu ʻa e houá mo e ʻahó, ko ia tuku ke nau ngāue ʻi he fonuá ni ʻo hangē ko e fai ia ke laulau taʻu, pea ʻe liliu ʻeni kiate kinautolu ko e meʻa ke nau tuʻumālie ai” (T&F 51:16–17 toki tanaki atu hono fakamamafaʻí).

Hangē ko e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau muimui ʻi he pou ʻaó ʻi he maomaonganoá, naʻe ʻilo ʻe he Kāingalotu ko ʻení te nau nofo fakataimi pē ʻi he faama Kopelií. ʻE ʻi ai pe taimi kuo pau ke nau hiki. Neongo pe ko e hā e lōloa ʻenau nofó, ne fie maʻu ke nau ngāue ʻo hangē pē te nau nofo ai ʻo laulau taʻú.

Ko e hā nai naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e faleʻi ko ʻení kiate kinautolú? Mahalo ne ʻi ai ha niʻihi ne nau nofo ʻi ha ngaahi saliote iiki pe ngaahi tēniti ʻi ha malaʻe pelepela pea nau vakai atu ki he niʻihi kehé ʻoku lelei ange honau ngaahi tūkungá. Hangēhangē ne hanga ʻe he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻo liliu ʻenau fakakaukaú mei he loto-foʻí ki he ʻamanaki leleí.

Ko e meʻa tatau pē, ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki ha niʻihi kehe ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakaʻamu ki aí—ha fāmili lelei, ʻapi, ngāue, mo ha fakahinohino mahino ʻi he moʻuí—ʻe lava ke tau loto-foʻi. Hangē ko ʻení, kapau ʻoku tau ʻilo he ʻikai ke tau fuoloa ʻi ha uooti pe kolo, ʻe lava pē ke tau fakakaukau, “Ko e hā ka u ka tokanga ai ke tali ha uiuiʻi? Ko e hā ka u ka fakalea ai ki ha taha?” ʻE lava pē ke tau maʻu lotu, kae ʻikai ke tau maʻu kānokato ʻa ia naʻe mei maʻu mei he meʻa te tau aʻusiá. Kapau te tau fakamoleki ʻetau moʻuí ʻi he tokanga taha ki he meʻa ʻoku ʻikai ke tau maʻú, mahalo he ʻikai ke tau houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tau maʻú.

Hangē ko ia ʻoku tau hivaʻi ʻi he taha ʻo ʻetau ngaahi himí, ʻoku ʻi ai ha “[ngaahi faingamālie ki he ngāue kotoa pē ʻi he taimi ní, ko e ngaahi faingamālie ko ia ʻoku ʻi hotau halá. ʻOua naʻa tukuange ia ʻo pehē, ʻTe u toki feinga ha taimi,ʻ kae ʻalu pea fai ha ngāue he ʻahó ni.]”2

ʻI he taimi ʻoku tau “ngāue ʻi he fonuá ni ʻo hangē ka laui taʻú,” ʻoku kamata leva ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi faingamālie naʻe ʻikai ke tau fakatokangaʻi kimuʻa. ʻE lava ke tau mamata foki ki ha niʻihi ʻo e ngaahi faingamālie ko ʻení he ʻikai toe liu mai. Tau pehē leva, “lolotonga ʻeku ʻi hení, te u kau, fai e lelei taha te u lavá, pea fili ke u fiefia. Te u kei ʻamanaki lelei pē ki he kahaʻú, ka ʻi he lolotonga ní, tuku muʻa ke u fai ha lelei heni.” Ko e faikehekehe ia ʻo e tātāpate peé mo e kakau moʻoní.

Ko e meʻa naʻe hokó, naʻe ʻikai fuoloa e nofo ʻa e Kāingalotú ʻi Tomisoní. Naʻe ʻikai ke tauhi ʻe Līmani Kopelī ʻene pālomesi ke nofo ʻa e Kāingalotú ʻi hono ʻapí. Ne fekauʻi leva ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau hiki ki Mīsuli, ka naʻa nau fai honau lelei tahá lolotonga ʻenau nofo ʻi he ʻapi ʻo e tangatá ni, pea naʻe faitāpuekina ai ʻe he ʻEikí kinautolu.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí,: ʻʻOku faʻa toki mahino pē ʻa e ngaahi teleʻa loloto ʻoku tau lolotonga ʻi aí ʻi haʻatau sio ki mui kiate kinautolu mei he ngaahi ʻotu moʻunga ʻo e ngaahi meʻa te tau aʻusia ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻikai ke tau faʻa mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí ka ʻi he toki hili ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ko e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻi heʻetau moʻuí ko ha ngaahi konga piliki langa fale mahuʻinga ʻoku nau faʻu ʻa e fakavaʻe ʻo hotau ʻulungāngá mo tofa ʻa e hala ki he faingamālié, mahinó, mo e fiefiá ʻi he kahaʻú.”3

ʻOua Naʻa Tuku ke Tafoki Homou ʻAtamaí

ʻOku tau fehangahangai mo e faingataʻá ʻi he taimi ʻoku tau vilitaki ai ke fai e ngaahi meʻa ʻo fakatatau ki heʻetau taimi-tēpilé, kae ʻikai falala ki he ʻEikí.

Fakakaukau ki he talanoa ʻo e mavahe ʻa Līhai mei Selusalemá mei he fakakaukau ʻa Leimana mo Lēmiuelá. Naʻe fakafokifā pē kuo uesia ʻena moʻui fiemālié ʻi he taimi ne pehē ai ʻe Līhai kuo pau ke hola honau fāmilí koeʻuhí ʻe fakaʻauha ʻa Selusalema. Nau mavahe leva mei Selusalema ki he feituʻu maomaonganoá—ka ne taimi nounou pē kuo nau foki ke maʻu ʻa e ngaahi peleti palasá meia Lēpani. Meʻa ní ko e fononga faingataʻa ʻi he toafá ko e ʻalu pē ke kaihaʻasi ʻe Lēpani ʻenau ngaahi koloa mahuʻingá pea feinga ke tāmateʻi ʻa kinautolu? Pau pē ke u loto-mamahi foki au!

Tānaki atu ki aí, mahalo ne toe fakatupu ʻita ange kia Leimana mo Lēmiuela ʻena vakai atu ʻoku ʻikai ha liliu ki Selusalemá. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe naʻá na fakakaukau te na mamata ki ha fuʻu luo kohu ʻi heʻena foki atú, ka ʻoku lava ke u sioloto atu ki heʻena fakakaukaú: “ʻIkai naʻe totonu ke ʻosi fakaʻauha ʻa Selusalema? Ko e hā ʻoku fakamoleki ai hotau taimí ʻi he maomaonganoá ʻosi angé ʻoku tokamālie pe ʻa e meʻa kotoa ʻi heni?” ʻI he ʻuuni meʻá ni kotoa, ko hono olá ko ʻena hanga ʻo tā ʻa Nīfai pea mo Samu (vakai, 1 Nīfai 3:29).

ʻI he taimi ʻoku ʻikai hoko ai ha ngaahi meʻa ʻo fakatatau ki heʻetau fakakaukaú; ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ʻoku fuʻu tuai e ngaʻunu ʻa e pou māmá; ʻi heʻetau vakai holo ʻo ʻilo ko e ngoue fāmá pē ʻoku tau sio ki aí, mahalo ʻe aʻu pē ki ha tuʻunga te tau loto-foʻi ai, ʻo hangē ko Leimana mo Lēmiuelá, pea tau siʻaki ʻetau tuí pea tau ʻita ki he ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau faʻa tatali ai ki he taimi ʻa e ʻOtuá, ʻoku mahino leva ʻoku tau pehē ʻoku tau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá. ʻIkai ʻoku ngali kehe,—ʻa kitautolu ʻoku tui vesa uasí ke tau faleʻi Ia ʻoku Ne tokaimaʻananga ki natula ʻo e vavā mo e ngaʻunu ʻa e ngaahi naunaú.”4

Ko e moʻoni ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ʻa e moʻuí, pea ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ha taha—kau ai au—te ne pehē kuo hoko ʻene moʻuí ʻo hangē tofu pē ko ʻene fakaʻamú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi foki ha niʻihi tokolahi te nau pehē neongo ʻa e meʻa kotoa, ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau moʻuí he taimí ni—neongo kapau naʻe ʻikai ke nau tupu hake ke hoko ko ha tangata tāmate afi ʻi he funga māhiná!

ʻĪmisi
A fire fighter walking on the moon.

ʻOku maʻu ʻa e fakakaukau leleí ʻi he taimi ʻoku tau muimui faivelenga ai ki he ʻEikí mo fakatuʻamelie lolotonga ʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻe ʻi ai e ʻaho te tau ʻilo ai naʻe ʻikai ke fuʻu kovi ʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni ʻo hangē ko ia naʻa tau fakakaukau ki aí. Mahalo te tau pehē ko e meʻa pē ke hoko, he naʻe lelei. Kiate kitautolu takitaha ʻoku folofola mai e ʻEikí:

“Fai atu ai pē ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua ke fakahaohaoaʻi ʻa kimoutolu.

“ʻOua ʻe tuku ke tafoki ʻa homou ʻatamaí; pea ʻo ka mou ka feʻunga, ʻi hoku taimi pē ʻoʻokú, te mou mamata pea ʻiloʻi” (T& F 67:13–14).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard G. Scott, “ʻOkú Ne Moʻui,” Liahona, Sānuali 2000, 105.

  2. “Kuó u Fai ha Lelei?” Ngaahi Himi, fika 129.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Liahona, Mē 2010, 58.

  4. Neal A. Maxwell, “Hope through the Atonement of Jesus Christ,” Liahona, Jan. 1999, 72.