2014
Ngaahi Moʻoni Mahuʻinga Taha ʻOku Totonu Ke ʻIloʻí
ʻAokosi 2014


Ngaahi Moʻoni Mahuʻinga Taha ʻOku Totonu Ke ʻIloʻí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 6 ʻo Nōvema, 2011. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
Final official portrait of Elder Boyd K. Packer, President of the Quorum of the Twelve Apostles, 2000. Passed away 3 July 2015.

Kapau kuo ʻi ai ha taimi kuó ke tatūsia ai pe aʻu ʻo mole ʻa e ʻamanakí ʻi ha vahaʻataimi, ʻe lava ke ke laka atu ki muʻa ʻi he tui pea ʻoua naʻá ke toe hē fano ʻo fefokifokiʻaki ʻi he māmaní.

ʻĪmisi
A young adult man wearing a backpack looking out over a lake

Ko hono tānaki pe mamata he ponokalafí ʻoku hangē ia hano faʻo ha ngata huhu kona ʻi hoʻo kato nāunaú.

Tā Fakatātaaʻi ʻe PeteSherrard/iStock/Thinkstock mo Brenda A. Carson/iStock/Thinkstock

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e toʻu tupu ʻe niʻihi pea ʻoku nau fekumi ke maʻu ha fakahinohino. ʻOku fifili ha niʻihi kehe pe naʻe founga fēfē ʻenau hē mei he hala ʻo e ongoongoleleí mo e founga ke nau foki mai aí. Neongo ʻoku ou lea kiate kimoutolu kotoa, ka ʻoku ou fie lea fakamātoato atu ki he tokotaha ʻoku lolotonga fekumí.

Ko Hoʻo ʻAkauni Fakalaumālié

ʻOku tau fakamoʻua fakalaumālie kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí. ʻI ha founga ʻe taha pe lahi ange, ʻoku tātānaki ʻa e ʻakauní. Kapau ʻokú ke totongi ia lolotonga hoʻo fonongá, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa. ʻIkai fuoloa kuo kamata ke ke ako ʻa e mapuleʻi kitá mo ʻilo ʻoku ʻi ai ha ʻaho ʻamui ange ʻe fai ai e tānaki moʻuá. Ako ke tauhi hoʻo ʻakauni fakalaumālié ʻo totongi ʻi he taimi kotoa pē kae ʻoua ʻe tuku ke ne tātānaki ai e tupú mo e moʻuá.

Koeʻuhí ʻoku siviʻi koe, ʻoku ʻi ai pe ʻamanaki ʻe hoko ha fanga kiʻi fehalaaki. ʻOku ou fakakaukau kuó ke fai ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku ke fakaʻiseʻisa ai, ngaahi meʻa ʻoku ʻikai pe lava ke toe fakaleleiʻi; fuʻu siʻisiʻi ke tonu; ko ia ai ʻoku ke fua ha kavenga. Mahalo ʻokú ke ongoʻi maʻulalo ʻi he ʻatamaí mo e sinó pea ʻokú ke haʻisia pe mafasia koeʻuhí ko e mamafa ʻo ha moʻua fakalaumālie ʻoku fakaʻilongaʻi ko e “moʻua tuku fuoloa.” ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi momeniti ʻo e vakaiʻi ʻeta tōʻonga moʻuí (ʻa ia ʻoku tau feinga ke fakamamaʻo mei aí), ʻoku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa kuo teʻeki fakaleleiʻi ʻokú ne fakahohaʻasi koe? ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻi ho konisēnisí? ʻOkú ke kei halaia nai ʻi ha meʻa ʻe taha pe ua ʻoku siʻisiʻi pe lahi?

Ko e taimi lahi ʻoku mau maʻu ha tohi meiate kinautolu kuo nau fakahoko ha ngaahi fehalaaki fakamamahi pea ʻoku nau kei mafasia. ʻOku nau kōlenga mai: “ʻE lava nai ke fakamolemoleʻi au? ʻE lava nai ke u liliu?” Ko e talí ko e ʻio! (Vakai, 1 Kolinitō 10:13.)

ʻOku ʻOmi ʻe he Fakatomalá ʻa e Fiemālié

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻoku maʻu ʻa e fiemālié mei he mamahí mo e loto halaiá ʻo fakafou ʻi he fakatomalá. Tuku kehe ʻa kinautolu tokosiʻi—tokosiʻi ʻaupito—ʻoku nau kei muimui pe ki he filí hili ʻenau ʻilo ʻa e moʻoní, ʻoku ʻikai ha tōʻonga moʻui, pe maʻunimā, pe angatuʻu, pe maumaufono, pe faihala siʻisiʻi pe lahi ʻe hao mei he talaʻofa ʻo e fakamolemole kakató. Neongo pe ko e hā kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí, kuo teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e hala maʻau ke ke foki mai ʻo kapau te ke fakaongoongo ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e niʻihi ʻoku fehangahangai mo e holi mālohi, ko ha ʻahiʻahi ʻoku toumoliliu mai ki he fakakaukaú, mahalo ke hoko ko ha tōʻonga moʻui, pea hoko ʻo maʻunimā. ʻOku tau fakahehema ki ha ngaahi maumaufono mo e faiangahala ʻe niʻihi mo e fakaʻuhinga ʻoku ʻikai ke tau halaia koeʻuhí naʻe fanauʻi pehē mai pē kitautolu. ʻOku maʻu pōpula ai kitautolu, pea haʻu ai e mamahí mo e fakamamahí ʻa ia ko e Fakamoʻuí pē taha te Ne lava ʻo faitoʻó. ʻOkú ke maʻu ʻa e mālohi ke taʻofi pea huhuʻi.

Ko e Ngata Huhu Kona Ko Ponokalafí

Naʻe tuʻo taha hono talamai ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī (1897–1988), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOua naʻa fakahā kiate kinautolu koeʻuhí pē ke mahino kiate kinautolu, kae fakahā kiate kinautolu koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau teitei maʻuhala.”

Ko ia fanongo mai! Te u lea mahino ʻi he fatongia kuo ui au ki aí pea mo hoku fatongia ke fakahoko iá.

ʻOku mou moʻui ʻi ha kuonga kuo mafola mālohi mo vave ai e mahaki fakaʻauha ʻo e ponokalafí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku faingataʻa ke hola mei ai. ʻOku ʻohofi ʻe he ponokalafí ʻa e konga ko ia ʻo ho natulá ʻa ia ʻokú ke lava fakaʻaongaʻi ke fakatupu ha moʻuí.

ʻE iku e sio ponokalafí ki he faingataʻaʻia, vete mali, ngaahi mahaki mo e ngaahi palopalema lahi kehekehe. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha konga ia ai ke fakatonuhiaʻi. Ke tānaki iá, mamata ki ai, mo toʻotoʻo holo ia ʻi ha faʻahinga founga pē ʻoku hangē ia hano faʻo ha ngata huhu kona ʻi hoʻo kato nāunaú. ʻOkú ne hanga ʻo fakalika atu kia koe ʻa e faʻahinga laumālie kovi ʻoku lava ʻo fakatatau ki he huhu ʻa e ngatá ʻaki ʻene huhu koná fakamaté. ʻE lava ke mahino ki ha taha, ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai e māmaní, ʻe lava pē ke ke feʻiloaki tauʻatāina mo ia, lau mo sio ki ha ngaahi meʻa ʻo ʻikai ʻilo hono ngaahi nunuʻá. Kapau ʻoku fakamatalaʻi koe ʻe he meʻá ni, ʻoku ou fakatokanga atu ke ke taʻofi ia. Taʻofi ia he taimi ni pē!

Naʻe akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná “kuo akonakiʻi ʻa e tangatá ʻo feʻunga koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví” (2 Nīfai 2:5). ʻOku kau ai koe. ʻOkú ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku halá. Mātuʻaki tokanga ke ʻoua naʻá ke kolosi he laine ko iá.

Neongo ʻe lava ke vete fūfūnaki pē ki he ʻEikí ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi fehalākí, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi maumaufono ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu ha meʻa ia ʻoku toe lahi angé kae maʻu ʻa e fakamolemolé. Kapau kuo mamafa hoʻo ngaahi fehalākí, sio ki hoʻo pīsopé. Ka ʻikai ko e vete angamaheni, fakalongolongo mo fakatāutahá, ʻe faí. Kae manatuʻi, ko e pongipongi lahi ʻo e fakamolemolé mahalo he ʻikai maʻu fakaʻangataha. Kapau te ke humu ʻi he kamataʻangá, ʻoua naʻá ke foʻi. Ko hono ikunaʻi ʻo e loto-foʻí ko e konga ʻo e siví. ʻOua naʻá ke foʻi. Pea hangē ko ia kuó u ʻosi faleʻi kimuʻá, ko e taimi pē kuó ke vete mo liʻaki ai hoʻo ngaahi angahalá, ʻoua te ke toe sio ki mui.

ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne finangalo ke mamahi pea totongi ʻa e tauteá kapau ʻokú ke loto ke tali Ia ko ho Huhuʻí.

Ko e Mamahi ʻa e Fakamoʻuí Koeʻuhí ko ʻEtau Ngaahi Angahalá

ʻI heʻetau hoko ko e matelié, mahalo—he ʻikai ʻaupito—ke mahino kakato ʻa e founga ne fakahoko ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne feilaulau fakaleleí. Ka ʻi he taimí ni, ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ʻa e founga ʻo hangē ko e ʻuhinga ʻo ʻEne mamahí. Ko e hā naʻá Ne fai ai maʻá u, maʻá ku, maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá? Naʻá Ne fai ia ko e ʻofa ki he ʻOtua ko e Tamaí mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofa ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko hono kāingá” (Sione 15:13).

Naʻe mavahe ʻa Kalaisi mei Heʻene kau ʻaposetoló ʻi Ketisemani ke lotu. Ko e meʻa naʻe hokó ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa te tau lava ke ʻiló! Ka ʻoku tau ʻilo naʻá Ne fakakakato ʻa e Fakaleleí. Naʻá Ne finangalo lelei ke toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi fehalaaki, ʻa e ngaahi angahala mo e ongoʻi halaiá, ʻa e veiveiua mo e ilifia ʻa e māmaní kotoa. Naʻá Ne mamahi maʻatautolu koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau mamahi.

ʻOku Malava ʻa e Fakamolemole Kakató

ʻĪmisi
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from the face.

Kapau kuó ke humu pe hē ʻi ha vahaʻataimi, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku puke pōpula koe ʻe he filí he taimí ni, ʻe lava ke ke ngaʻunu ki muʻa ʻi he tui ʻo ʻikai toe hē fano holo fuoloa ange ʻi he māmaní. ʻOku tuʻu mateuteu ha niʻihi ke tataki mai koe ki he nongá mo e malú. Ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, hangē ko e talaʻofa ʻi he folofolá, ʻoku maʻu ia “hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). Kiate au, ko e faingamālie ʻo e meʻá ni, ko e moʻoni mahuʻinga taha ke tau ʻilo ki aí.

ʻOku ou palōmesi ʻe hoko mai e pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e fakamolemolé. Pea ko e “melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” (Filipai 4:7) ʻoku toe hoko mai ia ki hoʻo moʻuí, ko ha meʻa ʻoku hangē ko e hopo ʻa e laʻaá, pea ko koe mo Ia “ʻe ʻikai [te ke] toe manatu ki [hoʻo] angahalá” (Selemaia 31:34). Te ke ʻilo fēfē kuo fakamolemoleʻi koe? Te ke ʻiloʻi pē! (Vakai, Mōsaia 4:1–3.)

Ko e meʻa ʻeni naʻá ku haʻu ke akoʻi kiate koe ʻoku mafasiá. Te Ne ala mai ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalema he ʻikai te ke lava ʻo fakaleleiʻí, ka kuo pau ke ke fua e totongí. ʻOku ʻikai ke haʻu taʻetotongi ia. Ko ha pule angaʻofa ia ʻi he tuʻunga te Ne totongi maʻu pē ʻa e meʻa ʻe fie maʻu ke totongí, ka ʻoku Ne finangalo ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí, neongo kapau ʻe fakamamahi.

ʻOku ou ʻofa ki he ʻEikí, pea ʻoku ou ʻofa ʻi he Tamaí naʻá Ne fekauʻi mai Iá. ʻE lava ke tekaki kotoa ʻetau ngaahi kavenga ʻo e loto mamahí, angahalá, mo e ongoʻi halaiá kiate Ia, pea ʻi he taimi pē ʻAʻaná, ʻe lava ke fakaʻilongaʻi tahataha kinautolu “[kuo totongi kakato].” (Vakai, ʻĪsaia 1:18–19.)

Moʻui Faivelenga mo Moʻui Taau Maʻu Pē

ʻĪmisi
young man on a mountain top looking at mountains

ʻOku ou palōmesi ʻe hoko mai ʻa e pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e fakamolemolé.

Ko e potufolofola “ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí; ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 37:35) ko ha fakaafe ʻoku kau ai ʻa e talaʻofa ʻo e melinó mo e maluʻi mei he filí. (Vakai foki, 1 Tīmote 4:12.)

ʻOua naʻá ke ʻamanaki ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hoʻo moʻuí. Naʻá mo kinautolu ʻoku moʻui hangē ko ia ʻoku nau fakaʻamu ki aí, ʻe ʻi ai e taimi ʻe hohoatamaki ai. Fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻaki e ʻamanaki lelei mo e ʻiloʻilo pau, pea te ke maʻu ʻa e nonga mo e tui ʻe tokoniʻi koe ʻi he taimí ni pea mo e kahaʻú.

Kiate kimoutolu kuo teʻeki ke mou maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku mou ongoʻi ʻoku totonu ke mou maʻú, ʻoku ou tui taʻe toe veiveiua ʻoku ʻikai ha aʻusia pe faingamālie ʻoku felaveʻi mo e huhuʻí pea mo e fakamoʻuí ʻe taʻofi meiate koe ʻoku moʻui faivelengá. Hokohoko atu hoʻo moʻui tāú; ʻamanaki lelei, faʻa kātaki, pea faʻa lotu. ʻE lelei pē e meʻa kotoa. ʻE tataki mo fakahinohino koe ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo ngaahi ngāué.

ʻOku ou ʻilo kimoutolu ko e toʻu tupu ʻo e Siasí, pea ʻoku mahino kiate au ʻoku ʻikai ke mou haohaoa, ka ʻoku mou ngaʻunu ʻi he hala ko iá. Loto-toʻa. ʻAi ke mou ʻilo ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ha sinó ʻoku mālohi ange ia ʻi ha taha ʻoku ʻikai te ne maʻu ha sinó.1 Naʻe ʻikai foaki ange ha sino ʻo Sētane; ko ia ai ka ʻi ai ha taimi te ke fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻai ke ke ʻilo te ke mālohi ange koe ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kotoa pē kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e tauʻatāina ke fili naʻe foaki ange kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ngoué pea tukuʻau mai ki he toʻu tangatá ni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 242.