2014
ʻOku ngāue ʻeku fineʻeikí he ʻahó kakato. Te u fakatupulaki fēfē homa vā fetuʻutakí?
ʻAokosi 2014


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ʻOku ngāue ʻeku fineʻeikí he ʻahó kakato. Te u fakatupulaki fēfē homa vā fetuʻutakí?”

Koeʻuhí ʻoku ʻikai lahi hoʻo fesiofaki mo hoʻo faʻeé, fakapapauʻi ko e taimi ʻoku mo feohi fakataha aí ʻoku fakaʻaongaʻi lelei ia. Talanoa ki hoʻo faʻeé fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻOkú ne loto mo ia ke lelei homo vā fetuʻutakí pea ʻe tokoni atu ke mo ngāueʻi. Fehuʻi ange pe ko e hā ha meʻa ʻe houngaʻia ai: haʻu ki ʻapi ʻoku maʻa? feohi fakataha ʻi ha ʻekitivitī? fepōtalanoaʻaki mo koe? ʻI hoʻo toutou fakahoko ha ʻekitivitií ʻe houngaʻia ai hoʻo faʻeé, ʻe fakalakalaka ai homo vā fetuʻutakí.

Ko e moʻoni, te ke lava ʻo palani ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefia ke mo fakahoko fakataha, ka ko hamo taimi ʻaonga ange—hangē ko hono fufulu e ipú, pe lau e folofolá—ʻe lava ke hoko ko ha founga lelei ke langa ai homo vā fetuʻutakí.

Palani foki mo e taimi ki hoʻomo fetuʻutakí. Ko e femahinoʻakí ko ha kī ia ki ha vā fetuʻutaki lelei. Ko e meʻa ʻe taha ke aleaʻí ko hono uesia ʻe he polokalama ngāue hoʻo faʻeé ʻa homo vā fetuʻutakí. ʻE fakasiʻisiʻi e taʻe femahinoʻakí kapau ʻe talanoaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ʻamanaki ki aí, mo ia ʻa hoʻo faʻeé.

ʻE tokoni ʻa e lotú. ʻOku mahuʻinga ki he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fāmilí, te Ne ueʻi leva koe ke ke ʻilo e founga ke fakatupulaki ai ho vā fetuʻutaki mo hoʻo faʻeé. ʻOua naʻá ke tukunoaʻi ha ueʻi ke fai ha meʻa ʻoku ngali siʻisiʻi (vakai, ʻAlamā 37:6). Hangē ko ʻení, ko ha fāʻofua mo ha malimali, te ne lava ʻo fakahoko ha faikehekehe lahi.

Fai ha kiʻi Tohi

Tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi homo taimi feohi fakatahá, te ke kei lava ʻo fakahā hoʻo ʻofá ki hoʻo faʻeé. Fai ha fanga kiʻi tohi fakatupu fakakaukau. Te ne lau kinautolu ʻi he ngāué, te ne fakakaukau atu kiate koe. Fai e lahi taha te ke lavá maʻana. Fakakaukau lahi ange ki ai pea lotua ia. Kole ki he ʻEikí ke Ne ueʻi fakalaumālie koe pea ueʻi koe fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ai homo vā fetuʻutakí.

ʻIlinika E., taʻu 20, ʻŌtesa, ʻIukuleini

Feinga Ke Ke ʻIlo Ia

Feinga ke mahino kiate koe hono tūkungá, koeʻuhí ʻokú ne ngāue maʻau. ʻE lava ke kamata ʻaki haʻo tokoni ʻi ʻapi, hangē ko e fakamaau falé, tokoni ki ho ngaahi tehiná, mo teuteu e meʻatokoní. ʻE lava foki ke ke vahevahe ʻa e folofolá mo hoʻo faʻeé, lotu fakataha, mo fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī ʻokú mo fakatou saiʻia aí.

Molonī M., taʻu 18, Sihuahua, Mekisikou

Fakahoko ha ʻAho Sāpate Makehe

ʻI he ʻaho Sāpaté ʻe niʻihi ʻoku mau kai hoʻatā pe maʻu meʻatokoni efiafi makehe mo ha foʻi hikingaua foʻou, ʻoku mau talanoa, pea ʻi he fakaʻosingá ʻoku mau hivaʻi ai ʻa e ngaahi himí. ʻOku fakatahaʻi kimautolu heni pea tokoni ke mau hoko ko ha kaungāmeʻa lelei ange!

Lepeka N., taʻu 12, Sao Paulo, Palāsila

ʻAhiʻahi ʻi ha Fanga Kiʻi Founga Foʻou

ʻOku mau aleaʻi ha taimi ke mau fakataha ai: ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, vaʻinga, ʻalu ki matātahi, kai hoʻatā fakataha. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni ke tauhi e mafana ʻo e feohí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke ma felotoi aí, ʻokú ma fakaʻehiʻehi mei he fakaangá. ʻOku ou ʻilo ko e taimi e niʻihi ʻoku ou kole ke ʻoua te u fai ʻe au ha ngāue ʻi ʻapi, ka ʻoku tānaki atu ʻeni ki he vā kovi ʻi ʻapí. Talu ʻeku ʻahiʻahiʻi e kiʻi founga ko ʻení—fakasiʻisiʻi e lāungá, tukuhifo hoku leʻó, tokoni lahi ange ʻi ʻapi, mo fepōtalanoaʻaki lahi ange mo ʻeku faʻeé—kuo tupulaki ha laumālie lelei ʻi homau ʻapí pea mau fetokoniʻaki lahi ange.

Kelenitā C., taʻu 18, Pahia, Palāsila

Tokoni ʻi ʻApi

Fai mo ha ngaahi ngāue kehe ʻi ʻapi. Kuo ngāue ʻaho kakato hoʻo faʻeé. Ko e taimi koeé ʻe siʻisiʻi ange ai ʻene ngāué heʻene foki ki ʻapí, mahalo ʻe fiefia ange pea lahi ange taimi ke mo talanoa aí mo fai fakataha ha ngaahi ngāue. Lolotonga hoʻomo talanoá, fehuʻi ange pe naʻe fēfē ʻene ngāué. Ko e fakaʻilonga ia ki ai ʻokú ke tokanga, pea ʻe fakaava ai ha ngaahi matapā ke mo talanoa ʻi ha ngaahi meʻa kehe, ʻo vā ofi ange ai hoʻomou feohí.

Heta B., taʻu 18, ʻOlikoni, USA

Kumi ha Meʻa ʻOkú Mo Fakatou Manako Hono Faí

Ne fakalakalaka ʻaupito hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku faʻeé ʻi heʻeku pehē ange, “ʻOku ou fie feohi lahi ange mo koe, ka ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā e meʻa ʻe faí mo e taimi ke fai aí.” ʻOku hoko e keimi papá ko ha meʻa ʻokú ma fakatou saiʻia ai. ʻOkú ma tuku leva ha taimi ke ma vaʻinga, kakata, mo fai ha ngaahi manatu melie. ʻI he taimi ʻokú ke loto tauʻatāina ai ki hoʻo matuʻá te na hoko leva ko ho kaungāmeʻa mamae. ʻE lava ke ke vahevahe ha faʻahinga meʻa pē mo kinaua, pea te ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e tali moʻoni tahá. Ko e fakaʻilonga ia ʻo ha vā fetuʻutaki kuo tupulaki.

ʻIfalemi S., taʻu 15, Niu Sauele, ʻAositelēlia

Lau Fakataha ʻa e Folofolá

ʻOku tonu ke mo fakatou fokotuʻu ha taumuʻa ke lau folofola fakataha ai ʻi ha miniti ʻe nima ʻi he ʻaho takitaha, mei he Tohi ʻa Molomoná pe ha tohi kehe ʻa e Siasí. Te ne fakamālohia homo vā fetuʻutakí mo fafanga kimoua ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ke ke mateuteu ke fehangahangai mo e ʻaho takitaha. Manatuʻi foki ke lotu ki he ʻOtuá mo kolea ʻEne tokoní. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne fanongo mo ʻofa ʻiate koe.

Lola M., taʻu 19, Kotoupa, ʻĀsenitina