2014
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Mīsaiá
ʻAokosi 2014


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Mīsaiá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea fekumi ke ʻiloʻi e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fefē hoʻo tui ki he Fakamoʻuí mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi hoʻo faiako ʻaʻahi ki aí ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki Heʻene moʻuí mo fatongiá? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Tokoní

ʻĪmisi
Christ decending from heaven at His Second Coming. He is standing in the clouds.

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ʻe lava ke tau nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá “ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8). Ko e Mīsaiá ko “ha lea faka-ʻAlamaki mo faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga ‘ko e tokotaha kuo pani.’ … ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku ui ʻa Sīsū ko e Kalaisí, ʻa ia ko e lea faka-Kalisi tatau ʻo e Mīsaiá. ʻOku ʻuhinga ia ki he Palōfita, Taulaʻeiki, Tuʻi, mo e Fakamoʻui kuo pani.”1

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ou ʻilo ko [Sīsū Kalaisí] ko e Tokotaha Māʻoniʻoni Ia ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ko e Mīsaia ʻa ia ʻe haʻele mai ʻi ha ʻaho ʻi he nāunauʻia kakato, ke pule ʻi he māmaní ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha toe huafa kehe ʻi he lalo langí ʻe lava ke fakamoʻui ai ha tangata [pe fefine].”2

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko [Sīsū Kalaisi] ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. “Ko Ia ʻa e Mīsaia ne talaʻofa maí. Naʻe haohaoa ʻEne moʻuí naʻá Ne fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Te Ne nofo maʻu pē ʻi hotau tafaʻakí. Te Ne kau ʻi heʻetau ngaahi faingataʻá. Ko Ia hotau ʻamanaki leleiʻangá; ko Ia ʻa hotau fakamoʻuí; ko Ia ʻa e halá”3

Ngaahi Potufolofola Kehé

Sione 1:38–41; 4:25–26, 40–42; 2 Nīfai 6:13; 25:16–17

Mei he Folofolá

Kuo fakamoʻoni ʻa e kau ākonga fefine ʻa Kalaisí ki Hono fatongia ko e Mīsaiá. Ko Mele Makitaliné ko ha ākonga ia ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ia naʻá ne fuofua ʻiloʻi, “kuo ʻave ʻa e maká mei he fonualotó” ʻi he pongipongi ʻo e Toetuʻu ʻa Kalaisí. Naʻá ne “tuʻu tangi pē … ʻi tuʻa fonualoto” hili ʻene ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ʻi he fonualotó Hono sinó.

Pea “tafoki ia ki mui pea mamata ia kia Sīsū ʻoku tuʻu mai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ko Sīsū ia.

“Pea lea ʻa Sīsū kiate ia, Fefine, ko e ha ʻokú ke tangi aí? ko hai ʻokú ke kumí? Peá ne mahalo ko e tauhi ngoué ia, peá ne pehē ki ai, ʻEiki, kapau kuó ke ʻave ia mei heni, tala mai kiate au pe kuó ke tuku ki fē ia, pea te u ʻave ia.

“Pea pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Mele. Peá ne tafoki mai, ʻo pehē kiate ia, Laponai; ko hono ʻuhingá, ʻEiki.” Naʻe fakatokangaʻi ʻe Mele ʻoku ʻikai ko e tangata tauhi ngoué ka ko Sīsū Kalaisi, ko e Mīsaiá. (Vakai, Sione 20:1–17.)

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Mīsaiá”; scriptures.lds.org.

  2. Jeffrey R. Holland, “Ko e ʻOtua Moʻoni Pē Tahá mo Sīsū Kalaisi ʻa Ia Naʻá Ne Fekaú,” Liahona, Nōvema 2007, 40–42.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Hala ʻo e Ākongá,” Liahona, Mē 2009, 78.