2014
Fakafepakiʻi e Lao ʻo e Kalāvité: Laka Atu ʻi he Tui
ʻAokosi 2014


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Fakafepakiʻi e Lao ʻo e Kalāvité Laka Atu ʻi he Tui

ʻĪmisi
Official portrait of Bonnie Lee Green Oscarson, Young Women general president, 2013. Sustained at the April 2013 general conference.

ʻI hoʻo laka ki muʻá, te ke lava pē ke tuʻu hangatonu neongo e feinga ʻa e ngaahi ivi takiekina mei tuʻá ke ne fusi hifo koé.

ʻĪmisi
girl on bike on a trail

Tā fakatātaaʻi ʻe Julia Yellow

Naʻá ku maʻu ʻeku fuofua pasikala veʻe uá ʻi hoku taʻu valú. ʻI he tokoni mai ʻa hoku taʻoketé mo ʻeku tamaí, ne u kamata leva ʻa e polokalama fakailifia ko ia ʻo e fakakaukauʻi pe ʻoku hekasi fēfē iá. Ne hanga ʻe he kau leka ʻi he kaungāʻapí ʻo ʻai ke hā ngali faingofua mo fakanatula pē ʻenau heka pasikala hake ʻi homau halá. ʻI heʻeku heka hake he nofoʻá—ʻa ia ne hangē ʻoku fute ʻe 10 (mita ʻe 3) hono māʻolungá mei he kelekelé—ne u fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai pē ha meʻa ke ne taʻofi au mei he tō ki laló mo fakamoʻoniʻi ko e lao ʻo e kalāvité ʻoku moʻui mo ngāue lelei.

ʻI heʻeku feinga ke heká, naʻe vave ʻeku ʻiloʻi kapau ne u loto ke tauhi ʻeku palanisí, kuo pau ke u ʻaka maʻu pē. ʻI heʻeku fuofua heka hake ki he nofoʻá, ko e meʻa fakamuimui taha ne u loto ke tānaki mai ki he ngāue faingataʻa ko ʻení ko e anga e oma ʻa e pasikalá. Ka ne vave ʻa e mahino kiate au ʻa e poto mo e fīsiki ʻoku felaveʻi mo e ngaʻunu ki muʻá. Kehe pē ke u ʻaka maʻu pē, pea lava leva ke hokohoko atu mou hao mei he laʻi sima petepete ʻa ia ʻoku tatali ke ne muluʻi e kili hoku umá mo e kauvaʻé. Taimi nounou mei ai kuó u lele takai holo ʻi he kaungāʻapí mo hoku ngaahi kaungāmeʻá.

ʻOku pehē pē mo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku fie maʻu ʻa e tuí ke tau tui kapau ʻe hokohoko atu ʻetau muimui ki he faleʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo hangē ko ʻene hā atu ʻi he kiʻi tohitufá, ʻe palanisi mo pau ʻetau moʻuí. ʻE takiekina kitautolu ki he feituʻu ʻoku tau fie ʻalu ki aí.

ʻOku fie maʻu ke hokohoko atu ʻetau ngaʻunu ki muʻá ke tau fakaʻehiʻehi mei he toó. Ke fai ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakahoko faivelenga maʻu pē ʻi he tui:

  • Lotu ʻi he ʻaho mo e pō.

  • Ako fakaʻaho ʻa e folofolá.

  • ʻAlu ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he moʻui tāú.

  • Tokoni ki he niʻihi ʻoku mou feohí.

  • Moʻui taau maʻu pē ke hū ki he temipalé.

Ko e ngaahi ngāue kotoa ko ʻení ʻoku tokoni ke tau laka atu ki muʻa ʻi he hala totonú.

Ko e meʻa ia ʻoku mahuʻinga ai hono lau pea maheni mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke tokoni atu ke fakapapauʻi ko e ngaahi fili ʻoku tau fakahokó ʻoku fenāpasi ia mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ʻOtuá. ʻOku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua ofi ʻi heʻetau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo tauhi e ngaahi fekaú. Hangē pē ko e palanisi ʻa kinautolu ʻoku hokohoko ʻaka e pasikalá ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngāue ʻo e kalāvité, ʻoku tatau ia mo kinautolu ʻoku tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau lava faí ke matuʻuaki ʻa e ivi takiekina ʻo e filí.

Ko e hā e feituʻu ke ke aʻu ki ai ʻoku ʻi ho fakakaukaú ʻi hoʻo ʻaka atu ki muʻá? Ki he kau talavou maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kotoa pē, ʻoku mahuʻinga ʻa e teuteu ʻi he taimí ni ke hū ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató ki hoʻo tupulaki ki muʻá. Ki he toʻu tupu kotoa pē, ʻoku totonu ke hoko ʻa e teuteu ke hū ki he temipalé ʻo maʻu e ʻenitaumení ʻaki hono fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú ko ha tefitoʻi taumuʻa.

Hangē ko e pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he kamataʻanga ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻoku pehē: Fakatefito hoʻo tokangá he temipalé ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí. Te ke maʻu ʻi he temipalé ʻa e tāpuaki māʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ʻa e ʻEikí, kau ai ʻa e mali ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá.”1 ʻOku hā ngali kei mamaʻo ʻa e taimi ke maʻu ai e ngaahi fuakava ʻo e mali taʻengatá ʻi he fale ʻo e ʻEikí mo e hoko ko e husepāniti, uaifi, tamai mo e faʻē, ka ko e taimi pē ʻeni ke ke kamata teuteu aí. ʻOku tataki atu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ki he ikuʻanga naunauʻia mo māʻongoʻonga taha—ʻo e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku fakamāʻopoʻopo ʻe he veesi folofola ʻoku ou manako taha aí ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí ke hokohoko atu ʻetau laka ki muʻa ki heʻetau ngaahi taumuʻá: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Hangē pē ko ia ne u ako ʻi hoku taʻu valú ʻoku fie maʻu ke u ʻaka maʻu pē mo ʻunu ki muʻa ke fakafepakiʻi ʻa e lao ʻo e kalavité mo palanisi ʻeku heka ʻi he pasikalá, ʻoku mahuʻinga foki kiate kitautolu kotoa ke hokohoko atu ʻa e laka ki muʻa ʻi he tuí, falala ki he faleʻi ʻa e pālofita moʻuí mo e Tamai Hēvani ʻofá koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau tō. Ko e niʻihi hotau ikuʻangá ʻoku ofi mai pē he halá, ka ki he niʻihi ko ha moʻui faivelenga lahi te nau fouá kae toki aʻusia ia. Ko e ngaahi talaʻofa ʻoku hanga mai ʻi he ngataʻanga ʻo e halá, kapau ʻoku tau faivelenga, ʻoku pau mo nāunauʻia pea māʻongoʻonga mo feʻunga mo e fonongá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, (2011), ii.