2014
ʻOku Tau ʻIlo ʻa e Feituʻu ʻOkú Ne ʻi Aí
ʻAokosi 2014


Ko Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

ʻOku Tau ʻIlo ʻa e Feituʻu ʻOkú Ne ʻi Aí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e talanoá ʻi Kolomupia.

Ko e kaveinga ʻo homau fāmili taʻengatá ʻe fakatefito maʻu pe ia he ʻOtuá.

ʻĪmisi
A father holding his young son who is reaching upward. The mother is looking on.

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

ʻI he ʻasi mai ʻa e fofonga ʻo ha ongo talavou ʻi he konga ʻi ʻolunga ʻo e matapā ki homau falé ʻi Kolomupiá naʻa mau fakakaukau, ʻokú na tuʻu ʻi ha faʻahinga meʻa ke na lava ʻo sio mai he matapaá. Ka naʻe ʻikai; naʻa na tupu lōloa ʻaupito pe kinaua ia! Naʻe sio hake homa foha taʻu tolu ko Paula ʻIsikeli, kiate kinaua mo fakaofoofo. Hili ha ngaahi ʻaho mei ai kuo nau kaungāmeʻa lelei.

Naʻe fekumi homau fāmilí—Luti, ko hoku uaifí; ʻElika; ʻIasika; mo kiʻi ʻIsikeli— ki he ʻEikí. Naʻa mau ʻosi moʻui ʻaki pē ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí: mau lotu ʻi he taimi maʻu meʻatokoní, mau lotu fakafāmili, pea mau fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī fakafāmili. Naʻe fakatefito ʻemau moʻuí ʻi heʻemau feohi fakafāmilí. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ongo “ʻāngelo lalahi ko ʻení,” ko e ui ia ʻe ʻEsikuela ʻa e ongo faifekaú, ʻa ʻemau tōʻonga moʻui ki hono fakamālohia ʻo e fāmilí mo e tauhi ki he ʻOtuá.

Naʻe akoʻi kimautolu ʻe ʻEletā Fā mo Filini ʻa e halá, ʻaki hono fakaʻaongaʻi e folofolá. Kuo mau kolea ki he ʻEikí ha feituʻu ke mau hū ai kiate Ia. Naʻe tali ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻa e ngaahi fehuʻi ne lautaʻu hono aleaʻi ʻi homau fāmilí. Naʻe fenāpasi lelei ʻa e ngaahi talí, pea taimi siʻi mei ai kuo mau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻa mau fakahoko ha ngaahi fuakava pea silaʻi fakataha kimautolu ko e fāmili taʻengata ʻi he Temipale Pokoutā Kolomupiá.

Naʻá ma ongoʻi fiefia ʻi he ʻilo kuó ma kamataʻi e fononga ʻa ʻema fānaú ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí. Naʻe nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻemau moʻuí mo homau ʻapí, pea fai ʻe ʻIsikeli, naʻe taʻu fā he taimi ko iá, ha lotu ʻe ʻikai teitei ngalo ʻi heʻemau moʻuí. Naʻá ne lotu, “ʻAlā Tamai Hēvani, ʻoku mau fakamālō ki he ʻAfioná ko e kiʻi tamasiʻi fakaʻofoʻofa ko aú, ʻēmeni.” Naʻa mau ʻēmeni kotoa pea mau fāʻofua mo malimali. Ko homau fiefiaʻangá ʻa e kiʻi tamasiʻí ni.

ʻI he ngaahi taʻu hokó, naʻa mau fokotuʻu ha ʻulungaanga ke ʻalu maʻu pē ki he temipalé pea naʻe lava ke mau ʻalu ki ai tuʻo ua pe tolu ʻi he taʻu. ʻOku mau nofo kilomita ʻe 420 (maile ʻe 260) mei he temipalé, ka naʻe ʻikai ke ngali mamaʻo ia kiate kimautolu. Naʻe fakalata maʻu pē kiate kimautolu ʻa e teuteu fononga ki he temipalé. ʻOku fakamuʻomuʻa ʻe heʻema fānaú ʻa e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí, pea ʻoku nau saiʻia ʻaupito he papitaiso maʻá e pekiá. Naʻe ongo mamalu maʻu pē e teuteú pea hoko mo ha aʻusia fakasilesitiale ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Naʻe tupu ʻa ʻIsikeli ʻi he laumālie mo e tui. Ko ʻene mataʻikoloa mahuʻinga tahá ʻa ʻene faʻeé. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻene lea fakahīkihiki maʻana. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ne fakahā ki heʻene faʻeé, “Fineʻeiki, ʻoku ou ʻofa lahi ange ʻiate koe ʻi ha huiʻi tainasoa!” Naʻa mau kakata kotoa koeʻuhí ko e vaʻinga naʻe manako taha aí ko e fekumi ki he hui ʻo e tainasoá.

Naʻe vahevahe ʻe homa foha ʻofeina ko ʻIsikeli ha taʻu ʻe 14 ʻo ʻene moʻuí mo kimaua ʻi he ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne haʻi fakataha kimautolú. Naʻe vave maʻu pē ki he talangofuá. Naʻe maamangia homau ʻapí ʻi heʻene ʻofá. Naʻe hoko hono ongo tuofafiné mo e kau helo ʻi he folofolá ko hono kau faʻifaʻitakiʻanga. Naʻe moʻui fiefia mo longomoʻui. Naʻe ʻikai teitei liʻaki ʻene kalasi semineli. Naʻá ne fakafonu homau ʻapí ʻaki ʻa e fiefia. Naʻá ne ʻapasia he taimi naʻá ne tufa ai e sākalamēnití. Ka naʻe liliu kotoa ʻemau moʻuí ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa ʻIsikeli ki ʻapi ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku mau ʻofa kiate ia ʻo lahi ange he meʻa te mau lava ke fakamatalaʻí.

Naʻe ʻave ia meiate kimautolu ʻe ha mahaki hāhāmolofia. Neongo ʻa e faingataʻa ʻemau mavaé, ka ʻoku mau ʻilo fakapapau te mau toe fakataha mo ia. ʻOku mau maʻu ʻa e talaʻofa ne mau fai ʻi heʻemau sila ʻi he temipalé. Ko e mamahi ʻoku ongo ʻi hono ʻave iá ʻoku fakafonu ʻaki ia ʻa e ʻilo kuo ui ia ʻe he ʻEikí ke ne ngāue fakafaifekau ʻi ha feituʻu kehe. Naʻe mahuʻinga makehe ʻa e meʻafakaʻeiki ʻo ʻIsikeli he naʻe ongoʻi ʻe he kakai tokolahi kuo ueʻi kinautolu ke fai ha fakatotolo fekauʻaki mo e Siasí. Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē te ne ngāue fakafaifekau pea ko ʻeni kuo hoko ia. Koeʻuhí ko e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻoku mau ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa ʻIsikeli mo e tokotaha ʻokú na feohí.

ʻOku kei fakatefito pē ʻemau fakakaukaú ʻi homau fāmilí pea ʻi he ʻOtuá. Ko ʻemau fakamoʻoní ia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻEne palani ki heʻemau moʻuí. Kuo pau ke mau hokohoko atu ʻi he tui. Ko e mole ko ia ʻa e tokotaha ʻoku mau ʻofa aí ʻokú ne fakamanatu mai kiate kimautolu ʻa e palani fakalangí.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi lea fakafiemālie taha kuo mau maʻú ʻoku maʻu ia mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI homau lotó ʻoku mau ʻiloʻi ai ʻa hono moʻoní: “ʻOku toʻo atu ʻe he ʻEikí ha tokolahi, ʻo aʻu ki he valevalé, koeʻuhí ke nau hao mei he meheka ʻa e tangatá, kae ʻumaʻā ʻa e mamahi mo e kovi ʻo e maama lolotongá; naʻa nau fuʻu maʻa, fuʻu fakaʻofoʻofa, ke moʻui ʻi māmani; ko ia, kapau ʻe fakakaukauʻi lelei, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau fiefia ai kae ʻikai mamahi he ʻoku fakahaofi kinautolu mei he koví, pea he ʻikai fuoloa kuo tau toe maʻu kinautolu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 202).

ʻOku fakalotolahi ki homau laumālié ʻa e ʻilo ko ia te mau toe fetaulaki mo ʻIsikeli ʻi he pongipongi ʻo e Toetuʻú pea ʻoku tokoni ke mau kātekina ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e faingataʻá.