2014
Naʻe Folofola ʻa e Tamai Hēvaní ʻIkai mo e ʻIo
ʻAokosi 2014


Naʻe Folofola ʻa e Tamai Hēvaní ʻIkai mo e ʻIo

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kalefōnia, USA.

Ne u fakakaukau naʻe tali ʻikai mai e Tamai Hēvaní, ka ko hono moʻoní ko ʻEne tali ʻio mai ki ha palani maʻongoʻonga ange ki heʻeku moʻuí.

ʻĪmisi
Portrait of a young family (parents and two young boys).

ʻI Suēteni, ʻi hoku taʻu fakaʻosi ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá ku fakakaukau ke u kole hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi ʻIutā. Naʻe ʻi ai ha palopalema pē ʻe taha: neongo ʻeku lotu fakamātoato ki he ʻOtuá ke fakapapauʻi mai ʻeku filí, naʻe ʻikai pē ke u ongoʻi fiemālie. Ne u fakakaukau, “Naʻe ʻikai lava ke hoko ʻa e talí ko e ʻikai, ʻikai ko ia? ʻI ha ngaahi founga lahi, ne hangē ko BYU ʻa e fili totonú, kae tautautefito koeʻuhí naʻá ku fie mali ʻi he temipalé pea ʻoku lelei ange e faingamālie ʻi BYU ʻi haʻaku kumi hoa ʻi Suēteni.” Ka naʻe ‘ikai tonu ia. ‘Ikai tonu kiate au. Pea ‘ikai ko e taimi totonu.

ʻI heʻeku loto-mamahí, naʻá ku siʻaki ʻeku ngaahi palani ke ʻalu ki BYU ka u kole hū ki ha ʻunivēsiti ʻi Suētení. ʻI he taimi tatau pē naʻe totonu ke u ʻalu ai ki BYU, naʻá ku ʻofa ʻia Sōnasi—ko ʻene toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú. Neongo ne ma ʻosi fetaulaki ʻi ha ngaahi ʻekitivitī lahi kimuʻa pea ʻalu ʻa Sōnasi ʻo ngāue fakafaifekaú, ka naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ia ʻe au. ʻOku ʻikai pē ke u ʻilo pe naʻe anga fēfē ʻa e ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻene tōʻonga fakangalongataʻá mo ʻene faʻahinga tōʻonga katá.

ʻI he konga kimuʻa ʻema feohí, ne talamai ʻe Sōnasi naʻe kole hū ki BYU pea ʻoku fakaʻamu ʻe hū ki ai he semesitā hokó. Hili ʻene semesitā ʻuluaki ʻi Polovó, naʻá ma mali ʻi he temipalé peá ma fakatou ako ʻi BYU, ʻo ma ʻosi fakataha ʻi he ʻaho fakaʻosi ako tatau pē.

ʻOku ou nofo ʻeni ʻo fakakaukau ki he kuohilí ʻo mahino ʻa e ʻuhinga ne ʻuluaki tali ʻikai ai, pe—“ʻikai ko e taimí ni”—ki heʻeku lotu faivelenga ke hū ki BYU. Neongo naʻá Ne tali ʻikai ki he holi hoku lotó he taimi ko iá, ka ko hono moʻoní ko ʻEne tali ʻio ki ha meʻa naʻe toe mahuʻinga ange. ʻI heʻeku kei siʻí naʻá ku faʻa lotua ke u fetaulaki mo hoku husepāniti ʻi he kahaʻú he taimi totonú. Mahalo naʻá ma mei fetaulaki pē ʻi BYU, ka ʻoku ou ʻilo fakapapau ko e konga ia ʻo ha palani ʻoku maʻongoʻonga ange, ʻa e fie maʻu ke ma fetaulaki mo Sōnasi ʻi Suētení. Mahalo ko e lahi ʻo e ngaahi tali “ʻikai” ki heʻetau ngaahi lotú ko ha konga ia ʻo ʻEne tali “ʻio” ki ha ngaahi palani maʻongoʻonga ange ʻi heʻetau moʻuí.

Ke Fai pē Ho Finangaló.

ʻI Ketisimani, naʻe lotu ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he loto ʻaʻapa, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au.” Pea naʻá Ne toe pehē, “Kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39). Naʻe fili ʻa Sīsū Kalaisi ke inu mei he ipu koná he naʻá Ne ʻiloʻi ko e konga ʻo e palani lahi ange ʻa e ʻOtuá ke foaki ha Fakamoʻui, ʻa ia te ne fai ha fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, 3 Nīfai 11:11).

Ko e meʻa tatau pē, ʻoku tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha palani ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau moʻuí. Neongo ʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki ʻo e palani ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻe lava ke tau falala ki he tali ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi lotú mo pehē, “ke fai pē ho finangaló.”

Naʻe fakatatau ʻe Kalaisi ʻa Hono finangaló mo ia ʻo e ʻOtuá, pea hoko leva ʻa e palani lahi naʻe kau ai ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e meʻa tatau pē, ʻi heʻetau fakatatau hotau lotó ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ʻo fakahā mai ʻe he Tamai Hēvaní ha palani lahi ange kiate kitautolu. ʻI he hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe lava ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ko ia naʻe tautapa ki ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene Lotu Hūfiá: “Koeʻuhí ke taha pe ʻa kinautolu kotoa pē, ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhí ke nau taha pē foki ʻiate kitaua” (Sione 17:21).

ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻetau Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fanafana ʻikai mai ʻi he loto ʻofa ki ha ngaahi lotu e niʻihi koeʻuhí ke Ne lava ke foaki ʻa e ʻió ʻi he mahino ngofua ki he niʻihi kehé.