2014
Kau Faifekau Taʻo Mā Siainé
ʻAokosi 2014


Kau Faifekau Taʻo Mā Siainé

Ki he kau talavou ko ʻení, kuo fai tāpuekina ha ngaahi moʻui tokolahi kau ai kinautolu, ʻi heʻena vahevahe ʻena konga mā siainé.

ʻĪmisi
Missionaries

Ngaahi tā ʻo e uōtí ʻi he angalelei ʻa e Nolfo Zambrano

Kapau ʻe foaki atu ʻe ha taha ha konga mā siaine ifo ʻaupito, ko e hā e meʻa te ke faí? Ki he kau talavou ʻi ha uooti ʻi ʻEkuatoa, ko e founga ʻeni ʻe taha ʻoku kamataʻaki ʻenau vahevahe fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

ʻI he māhina ʻe ua kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻenau ʻaho ngāue fakafaifekau ʻi ha ʻēlia kehekehe ‘i honau uōtí. ʻOku nau vahevahe ki ha ngaahi kulupu kehekehe, ʻoku kau ki ai ha talavou, faifekau taimi kakato pe tokotaha ne toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú, pea mo ha kaumātuʻa pe taulaʻeiki lahi. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kulupú ʻoku nau fakataha ʻi ha tēniti, ko e niʻihi ʻoku nau fakafeʻiloaki ki he kakai ʻi he pāká, pea ko e niʻihi ʻoku nau tukituki ʻi he matapā ki he matapā.

ʻI he taimi ʻoku nau feʻiloaki ai mo ha tahá, ʻoku nau foaki ange ki he tokotaha ko iá ha konga mā siaine. ʻI he taimi ʻoku tali ai ʻe ha tokotaha ʻa e maá, ʻoku fakahoko ange ki he tokotahá ni, neongo ʻa e ifo ʻa e maá pea lelei ki he sinó, ka ʻoku ʻi ai ha pōpoaki ʻa e kau faifekaú ʻoku lelei ki hono laumālié. ʻOku fakaafeʻi leva ʻe he kau talavoú mo honau ngaahi hoá ʻa e tokotahá ni ke feʻiloaki mo e ongo faifekaú. ʻI he foungá ni, kuo nau lava ʻo fakaafeʻi ha toko 40 pe 50 ʻi ha ngaahi houa siʻi pē, ke akoʻi ʻe he ongo faifekaú.

ʻOku toe fakafeohi foki ʻa e kau talavoú ni ki he kau mēmipa ʻi heʻenau kōlomú. ʻI he ʻaho Tokonakí ʻoku nau fakataha ke fakahoko ha ʻekitivitī ʻa e Kau Talavoú pea ngāueʻi ʻenau Fatongia ki he ʻOtuá. ʻOku nau toki ʻaʻahi leva ki he kau mēmipa māmālohi ʻi heʻenau kōlomú. ʻOku nau fakalotolahiʻi kinautolu ke nau haʻu ki he lotú pea fakaafeʻi leva kinautolu ke nau foki mai ki he ʻaho sipoti hokó pe kau mai ki ha ʻekitivitī ʻe taha.

ʻI he foungá ni mo ha ngaahi founga kehe, ʻoku mateuteu ʻa e kau talavoú ni ke hoko ko ha kau faifekau ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku vahevahe ʻe he toko ua ʻo kinautolu (ʻi toʻomātaʻú) ʻena ongoʻi kuo fakamālohia mo ueʻi fakalaumālie kinaua ʻe he ngaahi meʻa kuó na aʻusiá.

Liliu ʻe he Ongoongoleleí

ʻĪmisi
Banana Bread Missionaries

Kuó u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻeni ʻe nima. ʻOku ʻikai kau ʻeku ongomātuʻá ki he Siasí, ka ko ʻeku faʻētangata ko Siaosí ko e palesiteni ia ʻo e Kau Talavoú, pea kuó ne hoko ko ha fuʻu tokoni lahi. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi heʻeku pīsopé ʻi heʻene poupou mo fakalotolahi maʻu peé.

Naʻá ku fakakaukau te u ʻunu ke ofi ange ki he Siasí hili ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻaho ngāue fakafaifekau naʻa nau fakahoko ʻi he uōtí. Ko e taha ia ʻo ʻeku fuofua aʻusia naʻá ne fakaʻaiʻai au ke u kau ki he Siasí. ʻI heʻeku hoko ko e tīkoni, akonaki, ʻi he taimí ni ko e taulaʻeiki siʻí, kuo poupouʻi maʻu pē au ʻe hoku kau takí mo fakalotolahiʻi ke u kau ʻi he ngaahi polokalama ngāue fakafaifekau kotoa pē. ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi ʻoupeni hausí, ʻoku ou maʻu ai e faingamālie ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí. Ko e meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie lahi taha aú ko e ngaahi ʻekitivitī ngāue tokoní, ʻoku ou maʻu ai ʻa e faingamālie ke tokoni ki hoku kaungāʻapí ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsū ke tau faí.

ʻI he taʻu ʻe taha kuo hilí, ne kau mai hoku ongo tehiná, Lui, taʻu 15, mo ʻIsileli, taʻu 12, ki he Siasí. ʻOku mau ngāue fakataha ʻi he ngaahi poloseki ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá, pea talu ʻena papitaiso mo ʻemau fevahevaheʻaki e ngaahi aʻusia fakaofo ʻo e ngāue fakatahá. ʻOku vāofi ʻaupito e feohi ʻa e kau talavou ʻi he uōtí, pea ʻoku mau fepoupouʻaki.

ʻOku ou ʻilo ko e papitaisó ʻa e matapā ke hū ki he puleʻanga ʻo e langí. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai ki hotau kāingá, ʻoku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá (vakai, Mōsaia 2:17). ʻOku faitāpuekina ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻa e ngaahi fāmilí, pea ʻoku ou ʻilo kuo liliu ʻeku moʻuí koeʻuhí ko e ongoongoleleí.

ʻAlavalo T., taʻu 17

Ako ʻa Hoku Ngaahi Fatongiá

ʻĪmisi
Young Men on the stand holding pamphlets

ʻI heʻeku hoko ko e tīkoní naʻá ku ako hoku ngaahi fatongiá, mālō mo e tokoni ʻeku ongomātuʻá mo e kau takí mo e ngāueʻi e ngaahi taumuʻa ʻi he tohitufa Fatongia ki he ʻOtuá. ʻI heʻeku hoko ko e akonakí, ne u ako lahi ange ʻi heʻeku ʻaʻahi faiako fakaʻapí, kau ki he ngaahi ʻoupeni hausí he ʻaho ngāue fakafaifekaú, vahevahe e mā siainé, ʻalu ki he Mutualé, mo kau atu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e uōtí mo e siteikí.

ʻI heʻeku hoko ko e taulaʻeikí he taimi ní ʻoku ou tokanga lahi ange ki he ngāue fakafaifekaú. Kuó u ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo hoku fatongiá ʻi heʻeku hoko ko e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí mei he ngāue mo e palesiteni ʻa e Kau Talavoú mo tokoni ki he Pīsopé.

ʻOku fakaafeʻi maʻu pē kimautolu ʻe he kau takí ke mau ō mo kinautolu mo e kau faifekau taimi kakató koeʻuhí ke mau anga ki he ngāue fakafaifekaú. ʻOku nau naʻinaʻi foki kiate kimautolu ke mau lau e folofolá, tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. Ko e kotoa ʻo e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻoku nau poupouʻi mo teuteuʻi au ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé mo ngāue fakafaifekau taimi kakato.

ʻAisake G., taʻu 17