2015
Naʻá ku Fakataufolofola ki he ʻOtuá ko ha Kaungāmeʻa
Siulai 2015


Naʻá ku fakataufolofola ki he ʻOtuá ko ha Kaungāmeʻa

“Lotu, ʻokú Ne ʻi ai; lea, ʻoku fanongo” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6).

Naʻá ku mātuʻaki mā ʻi heʻeku kei siʻí, pea naʻe faingataʻa ke u fakakaungāmeʻa. Naʻá ku lotua lahi ki he ʻOtuá ke ikunaʻi ʻeku manavasiʻí mo ʻeku maá. Naʻá ku lotu kiate Ia ko ha kaungāmeʻa. Naʻe ʻikai akoʻi au ʻe ha taha he founga ke fakahoko ai iá—naʻá ku fuʻu fie maʻu pē ke talanoa mo ha taha. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haku ngaahi kaungāmeʻa, ko ia naʻá ku maʻu ha taha ʻaki ʻeku fakataufolofola kiate Iá.

Fāifai peá u fetaulaki mo e ongo faifekaú. Naʻá na foaki mai kiate au ha Tohi ʻa Molomoná, pea ne u kamata ke lau ia. Ko e taimi naʻá ku lau ai ʻa e 3 Nīfai 17, naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e founga hono fua ʻe Sīsū ʻa e fānau valevalé mo hūfia kinautolú. Naʻá ku ʻiloʻi ko e founga totonu ʻeni ke lotu aí.

Naʻá ku pehē leva ke u lau ʻa e ngaahi folofola kotoa fekauʻaki mo e lotu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he Luke 3:21, hili hono papitaiso ʻe Sione ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe lotu ʻa Ia ki he Tamai Hēvaní pea naʻe fakaava ʻa e ngaahi langí. Ko e taimi naʻá ku lau ai iá, naʻá ku ʻilo naʻe fie maʻu ke u lotu ʻi ha founga te Ne fakaava ai foki ʻa e ngaahi langí.

ʻOku ou ongoʻi helaʻia ʻi he taimi ʻe niʻihi pea ʻikai ke u ongoʻi fie lotu. Ka naʻá ku toe manatuʻi ʻa e founga naʻe lotu ai ʻa Sīsuú. Naʻá ku feinga ke lea moʻoni mo fakamātoato ʻi heʻeku lotú koeʻuhí kae fakaava foki ʻa e ngaahi langí kiate au.

Naʻe nounou ʻeku ngaahi lotú he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ko e ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi lea ke fakamatalaʻi lelei ai aú. Naʻá ku maʻu pē ha ngaahi ongo ʻi loto, peá u pehē, “ʻOkú ke ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku ou feinga ke lea ʻakí. Fakamolemole pē ʻo tokoniʻi muʻa au.”

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou lotu ai ke tāpuakiʻi ʻa e meʻakaí, ʻoku ou manatuʻi naʻa mo e kiʻi lotu siʻisiʻi ko iá, ʻe lava ke fakaava ai ʻa e ngaahi langí. ʻOku ou feinga ke fakangaloki ʻa e māmaní kae fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní. Pea ʻoku ou lea ʻaki leva ʻa e ngaahi meʻa ʻoku haʻu ki hoku lotó ʻi he founga mātuʻaki loto fakatōkilalo moʻoni.

Ko e taimi ʻoku ou ongoʻi ai e nongá mo e fiemālié, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí kiate au.

Naʻe papitaiso ʻeku faʻeé, hoku tuofefiné, pea mo au ʻi he hili hono akoʻi ʻe he ongo faifekaú hoku fāmilí. Ka naʻe ʻikai ke kau ʻeku tamaí, hoku tokouá, mo hoku tuofefine ʻe taha ki he Siasí. Naʻá ku loto moʻoni ke hoko ʻeku tamaí ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ku ʻaukai, mo lotua ʻi he ʻaho kotoa pē ke tali ʻe heʻeku tamaí ʻa e ongoongoleleí pea papitaiso.

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u lotua ʻeku tamaí, ka naʻá ku toe ʻiloʻi foki ʻoku fie maʻu ke u tatali ki he tali ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne pehē ai, “ʻIkai, ʻoku teʻeki ai taimi.” Naʻe fāifai pea fanongo mo mahino ki heʻeku tamaí, pea naʻe papitaiso.

Kapau ʻoku teʻeki ai hoko hoʻo faʻeé pe tamaí ko ha mēmipa ʻo e Siasí, talanoa mo ho kaungāmeʻá—ʻa hoʻo Tamai Hēvaní. Kole kiate Ia ke tokoniʻi ʻa e loto hoʻo faʻeé pe tamaí. Fakataufolofola ʻi he loto fakatōkilalo mo moʻoni, ʻi ha founga fakamātoato. Ka hili ia peá ke kiʻi mālōlō. Ko Ia ʻoku pulé. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻá. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei ange hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé ʻiate koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke fehokotaki ai mo kinauá.

ʻOua naʻá ke hohaʻa. ʻOku ʻi ai hao kaungāmeʻa. Lotua ʻaki ho lotó, pea ʻe fakafanongo atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe. ʻE fakaava ʻa e ngaahi langí. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe, pea te Ne tāpuakiʻi koe.

Tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh