2015
Ongo ʻUlungaanga Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí—Faʻa Fakamolemolé mo e Fonu ʻAloʻofá
Siulai 2015


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ongo ʻUlungaanga Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí—Faʻa Fakamolemolé mo e Fonu ʻAloʻofá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení pea fekumi ke ʻiloʻi e meʻa ke vahevahé. ʻE hanga fēfē ʻe he mahino ki he moʻui mo e ngaahi fatongia ʻo e Fakamoʻuí, ʻo fakatupulaki ʻa hoʻo tui kiate Iá mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻĪmisi
Depiction of Jesus and the woman taken in adultery. They are both standing together. The woman is wiping tears from her face.

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ko ia ʻoku faʻa fakamolemole mo fonu ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ke tau faʻa fakamolemole mo fonu ʻaloʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Faʻifaʻitakiʻangá.” “Naʻe hoko ʻEne moʻuí ko ha tukufakaholo ʻo e ʻofá. Naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí, hiki hake e liʻekiná pea fakahaofi ʻa e angahalá. Ne fakaʻosi ʻaki hono toʻo ʻEne moʻuí ʻe he kakai ʻitá. Ka ʻoku kei ongona mai pē mei he moʻunga ko Kolokotá ʻa e ngaahi lea: ʻTamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faíʻ—ko e fakafōtunga fungani ʻi he matelié ʻa e manavaʻofá mo e ʻofá.1

Kapau te tau fakamolemoleʻi ʻa e faihala mai ʻa e niʻihi kehé, ʻe fakamolemoleʻi ʻa kitautolu foki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku kole mai ʻe Sīsū kiate kitautolu “Mou manavaʻofa ʻo hangē foki ko e manavaʻofa ʻa hoʻomou Tamaí” (Luke 6:36). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi ha ngaahi makatuʻunga Kuo pau ke tau fakatomala. … ʻIkai kuo ʻi ai ha taimi ne tau kolea ai ha manavaʻofa pe tautapa ke maʻu ha ʻaloʻofa? ʻIkai kuo tau fakaʻamu ʻaki e kotoa hotau iví ke maʻu ha ʻaloʻofa--ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi fehalaaki mo e angahala kuo tau fakahokó? … Tuku ki he Fakalelei ʻa Kalaisí ke ne liliu mo fakamoʻui hoʻo loto laveá. Mou feʻofaʻaki. Mou fefakamolemoleʻaki.”2

Ngaahi Potufolofola Kehé

Mātiu 6:14–15; Luke 6:36–37; ʻAlamā 34:14–16

Mei he Folofolá

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo pau ke tau fakamolemole ʻo hangē ko hono fakamolemoleʻi kitautolú.”3 ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻe he talanoa ʻo e foha maumau koloá kiate kitautolu ʻa e ongo tafaʻaki ʻo e fakamolemolé fakatouʻosi: kuo fakamolemoleʻi ʻa e foha ʻe tahá ka naʻe feinga ʻa e foha ʻe tahá ke ne fakamolemoleʻi.

Naʻe ʻave ʻe he foha siʻisiʻí hono ʻinasí, fakamoleki vave ia, pea ʻi he hoko ʻa e hongé, naʻe ngāue ʻo fafanga ʻa e fanga puaká. ʻOku pehē ʻe he folofolá “pea kuo poto ia,” ʻo ne foki ki ʻapi ʻo tala ki heʻene tamaí naʻe ʻikai kei taau ke ui ia ko hono foha. Ka naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe heʻene tamaí pea tamateʻi ha ʻuhikiʻi pulu sino ke fai ha kātoanga. Naʻe foki mai ʻa e foha lahí mei he ngāue ʻi he ngoué ʻo kamata ʻita. Naʻá ne fakamanatu ki heʻene tamaí kuó ne ngāue ʻi ha ngaahi taʻu lahi, kuo teʻeki ai ke ne maumauʻi ʻa e ngaahi fekaú, ka “naʻe ʻikai siʻi te ke foaki kiate au ha ʻuhikiʻi kosi, koeʻuhí ke u fakafiefia ai mo hoku kāingá.” Naʻe tali ʻe he tamaí, “Foha, ʻokú ta nofo maʻu mo au, pea ko ia kotoa pē ʻoku ʻaʻakú, ʻoku ʻaʻau ia. Naʻe taau ʻemau fakafiefia mo nēkeneká: he ko ho tehina ʻeni naʻe maté, ka kuo toe moʻui ia; pea naʻe mole, ka kuo ʻilo ia.” (vakai, Luke 15:11–32).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “ʻOfá—ko e ʻElito ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Mē 2014, 91.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofá,” Liahona, Mē 2012, 70, 75, 77; ʻoku ʻi he tatau totonú hono fakamamafaʻí.

  3. Jeffrey R. Holland, “The Peaceable Things of the Kingdom,” Ensign, Nov. 1996, 83.