2015
ʻOku Fakalangi ʻa e Fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí
Siulai 2015


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

ʻOku Fakalangi ʻa e Fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí

ʻOku faʻa fanongo ʻa e kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí ki ha ngaahi foʻi lea naʻe teʻeki ai ke nau fanongo ai kimuʻa: ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, vaheʻi, hilifaki ʻo e nimá, papitaiso maʻá e pekiá, Mutualé, Fineʻofá, mo e alā meʻa peheé. Pea ʻoku nau fanongo ʻi ha ngaahi foʻi lea angamaheni ʻoku ngāue ʻaki ʻi ha ngaahi founga kehe: tīkoni, pēteliake, pīsope, ongo tokoni, sākalamēniti, uiuiʻi, tukuange, fakamoʻoni, ouau, pea ha ngaahi lea lahi kehekehe.

Kapau ʻokú ke ʻi he tuʻunga ko iá, ʻoua te ke hohaʻa. Ko e lahi ange hoʻo maʻu lotú, ako ʻo e folofolá mo e ngaahi nāunau fakalēsoní, pea feohi mo e kāingalotu ʻo e Siasí, ko e lelei ange ia ʻo e lava ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení. Lolotonga iá, ʻoua naʻá ke momou ke fehuʻi ki he kāingalotu homou uōtí pe koló; te nau fiefia ke fakamatalaʻi ha meʻa pē ʻoku taʻe-mahino kiate koe.

ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi foʻi lea hangē ko ʻení koeʻuhí ʻoku nau fakafōtunga mai ʻa e ngaahi tokāteline, ngaahi tuʻutuʻuni, tōʻonga moʻui, mo e faʻunga ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku maʻu mei he ngaahi folofolá pea ʻi he fakahā ki he kau palōfita ʻo onopōní. ʻOku tataki ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí he ʻahó ni ʻaki e fakahā Hono finangaló ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí (ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí mo hono ongo tokoní) pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e Siasí he ʻahó ni ʻo tatau tofu pē mo e founga naʻe fokotuʻutuʻu ai ia ʻe he ʻEikí ʻi he taimi naʻá Ne ʻi māmani aí (vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:6). ʻOku tau maʻu ha kau palōfita, kau ʻaposetolo, kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, kau faifekau ʻoku nau ō tautau toko ua atu, pea mo e kau pīsope mo e kau taki fakalotofonua kehe.

ʻOku ngāue taʻe-totongi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku ngāue ʻi he Siasí. ʻOku uiuiʻi kinautolu (kole ke nau ngāue) ʻi he ueʻi fakalaumālie ʻa honau kau takí. ʻE ʻi ai ʻa e taimi ʻe fakahoko atu ai kiate koe ha uiuiʻi—ha fatongia, pe ko ha faingamālie ke ngāue. ʻI hoʻo tali loto fiemālie mo fakahoko ia ʻi hoʻo lelei tahá, ʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí hoʻo feinga ke tokoniʻi ʻEne fānaú. Tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga ho kuo hilí, te ke lava ʻo foaki ha ngaahi meʻaʻofa fakalaumālie mahuʻinga. ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ʻokú ke hoko ai ko e konga ʻo e “sino ʻo Kalaisí” (vakai, 1 Kolinitō 12). ʻOku mahuʻinga hoʻo tokoní ki he ngāue ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
Product Shot from July 2015 Liahona

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Habben

ʻOku ngāue ʻa e kau taki ʻi homou uōtí ʻi ha kau palesitenisī (ko ha palesiteni mo ha ongo tokoni):

ʻOku hoko ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ko e kau pīsopeliki mo puleʻi ʻa e uōtí.

ʻOku tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ki he kakai fefine ʻi he uōtí mo tokoni ke fakamālohia honau ngaahi fāmilí.

ʻOku tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e kau taki fakakulupu ʻo e kau taulaʻeiki lahí ki he kakai tangata ʻi he uōtí mo tokoni ke fakamālohia honau ngaahi fāmilí.

ʻOku tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he fānaú, pea tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí ki he toʻu tupu taʻu 12–18.

ʻOku tokangaʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté ʻa e ngaahi kalasi Lautohi Faka-Sāpaté mo tokoni ʻi hono fakaleleiʻi ʻo e ako mo e akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he uōtí.