2015
He ʻIkai Ke u Kākā
Siulai 2015


He ʻIkai Ke u Kākā

Joanna Mae Rangga, Southern Leyte, ʻOtu Filipainí

ʻĪmisi
Illustration depicting a young adult female college student taking a test.

ʻI hoku taʻu ʻuluaki ʻi he kolisí, ne u faʻa loto mamahi ʻi hoku kaungāakó. Ko hono ʻuhingá ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau kākā lolotonga e siví. ʻE fufuuʻi ʻe ha niʻihi ʻenau ngaahi fakamatalá ki he kalasí. ʻE text ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi tali ki he siví ki ha niʻihi kehe. ʻE fakakāinga ha niʻihi mei honau kaungāakó.

Ne maʻu maʻu pē ʻe kinautolu naʻe kākaá ha ngaahi maaka naʻe māʻolunga ange ʻiate au. Ka neongo ia, ne ʻikai ʻahiʻahiʻi au ke u kau fakataha mo kinautolu. Naʻá ku fakamaʻu maʻu pē ki hoku ʻatamaí mo hoku lotó ʻoku lelei ange ke maʻu ha peseti ʻe 0 faitotonu ʻi ha peseti ʻe 100 kuo kaihaʻasi mai.

Kapau naʻá ku kākā, he ʻikai ke u tā ha sīpinga lelei kiate kinautolu. He ʻikai ke u moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke u vahevahe ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kinautolu. He ʻikai ke u fakahaaʻi kiate kinautolu ʻoku moʻoni ʻa e Siasí.

ʻI ha hoʻatā ʻe taha naʻá ku ʻalu ki he ʻōfisi paʻanga ʻo e kolisí ke ʻeke ʻa e palanisi ʻo e toenga ʻo ʻeku totongi akó. Ne pau ke u totongi kotoa hoku moʻuá kimuʻa ka u lava ʻo fai ʻa e ngaahi sivi fakaʻosí ʻi he uike hono hokó. Lolotonga ʻeku lué, ne u hohaʻa pe te u maʻu mei fē e paʻanga ne fie maʻú. Ki ha taha hangē ko au ne u fakapaʻanga pē ʻeku akó, naʻe feʻamokaki ʻeku ngaahi meʻa fakapaʻangá.

ʻI heʻeku aʻu ki he ʻōfisí, naʻá ku ʻeke ki he tokotaha ngāué pe ko e fiha hoku moʻuá.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke ke toe totongi ha meʻa kae ʻoua kuó ke ʻosi mei he akó.”

Naʻá ku fuʻu ʻohovale, peá u ʻeke ange pe naʻá ne fakapapauʻi pe ko haʻane vaʻinga.

Naʻá ne pehē mai, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo pau, pea ko ʻeku fakamātoato.” “Naʻe fakafonu ʻe he pule fai faleʻí ha kole ke ke maʻu ha sikolasipi mei ha senatoa. Ko e tokotaha maʻu sikolasipi koe he taimí ni.”

Naʻá ku fuʻu fiefia ʻi he fanongo ki he ngaahi lea ko iá. Naʻá ku fakamālō kiate ia peá u lele ki he ʻōfisi ʻo e pule fai faleʻí ke fakamālō ki he tokotaha naʻá ne fai iá.

Naʻe pehē ʻe he fai faleʻí hili ʻeku talaange kiate ia ʻeku houngaʻiá mo ʻeku fiefiá, “ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fakamālō mai kiate au.” “Ne u hoko pē ko ha meʻangāue.”

ʻI heʻeku mavahé, naʻá ku manatuʻi ʻa e potufolofola ʻoku ou saiʻia maʻu pē ke vahevahé: “Pea ʻoku monūʻia ia ʻa ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne faitotonu ki hoku hingoá ʻi he ʻaho fakaʻosí, he ʻe hiki hake ia ke ne nofo ʻi he puleʻanga kuo teuteu moʻona talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní. Pea vakai ko au [Sīsū Kalaisi] kuó u lea ʻaki iá” (ʻEta 4:19).

ʻI hono fai e meʻa ʻoku totonú, kuó u fakahaaʻi ʻeku faivelenga ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻetau Tamai Hēvaní—naʻa mo e tuʻunga naʻe angamaheni ʻaki ʻa e taʻe faitotonú. ʻOku ou ʻilo ʻi heʻeku tuʻu maʻu ʻi heʻeku tuí, he ʻikai ke Ne teitei liʻaki au.

ʻOku ou fiefia ʻoku ou lava ʻo ako he taimí ni ʻo ʻikai ha ngaahi totongi ke u hohaʻa ki ai. ʻOku toe poupouʻi foki au ke hokohoko atu hono fai e meʻa ʻoku totonú, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e ngaahi pale mo e ngaahi tāpuaki te u lava ʻo maʻú ka koeʻuhí ʻoku ou ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Na tā ha sīpinga kiate aú.